Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • SAD u stanju povišene pripravnosti nakon izraelskog napada na iransku ambasadu u Siriji

    Amerika je u stanju pripravnosti i aktivno se priprema za “značajan” napad kojeg bi Iran mogao izvesti vec sljedeće sedmice, a koji bi ciljao izraelsku ili američku imovinu u regiji kao odgovor na izraelski napad u Damasku prošlog ponedjeljka, u kojem su ubijeni najviši iranski komandanti, potvrdio je visoki zvaničnik administracije za CNN.
    Visoki američki zvaničnici vjeruju da je napad Irana “neizbježan”, što je stav koji dijele i njihove izraelske kolege, kazao je izvor CNN-a. Dvije vlade neprekidno rade na tome da zauzmu poziciju prije onoga što dolazi, budući da predviđaju da bi se iranski napad mogao odvijati na više različitih načina – i da su i američka i izraelska imovina i osoblje u opasnosti da postanu mete.
    Predstojeći iranski napad bio je glavna tema razgovora u telefonskom razgovoru predsjednika Joea Bidena s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u četvrtak.
    Do petka dvije vlade nisu znale kada i kako Iran planira uzvratiti udarac, kazao je isti izvor.
    Direktan udar Irana na Izrael jedan je od najgorih scenarija za koje se Bidenova administracija sprema, jer bi garantirao brzu eskalaciju ionako burne situacije na Bliskom istoku. Takav bi udar mogao dovesti do širenja rata između Izraela i Hamasa u širi, regionalni sukob – nešto što je Biden dugo pokušavao izbjeći.
    Prošla su dva mjeseca otkako su iranski posrednici napali američke snage u Iraku i Siriji, razdoblje relativne stabilnosti nakon višemjesečnog lansiranja bespilotnih letjelica, raketa i projektila koji su ciljali američke objekte. Jedina iznimka dogodila se u utorak, kada su američke snage oborile dron u blizini garnizona al-Tanf u Siriji. Napad bespilotnim letjelicama, za koji je Ministarstvo odbrane tvrdilo da su ga izveli iranski posrednici, uslijedio je nakon izraelskog napada na iransku ambasadu u Damasku.
    – Mišljenja smo da al-Tanf nije bio meta drona. Budući da nismo mogli odmah odrediti metu i zbog sigurnosti za SAD i koalicijske partnere, dron je oboren – rekao je zvaničnik odbrane u utorak.
    Incident se dogodio nakon izraelskog zračnog napada na iransku ambasadu u Damasku u ponedjeljak, iako je glasnogovornik Izraelskih odbrambenih snaga rekao za CNN da njihovi obavještajni podaci pokazuju da zgrada nije konzulat, već je umjesto toga “vojna zgrada Qudsovih snaga prerušena u civilnu zgradu”.
    Izrael je izveo brojne napade na ciljeve koje podržava Iran u Siriji, često ciljajući na pošiljke oružja namijenjene Hezbollahu, moćnom iranskom zastupniku u Libanonu. Ali sam napad na ambasadu označava značajnu eskalaciju, jer se ambasade smatraju suverenim teritorijem nacija koje predstavljaju.
    Iran je obećao da će se osvetiti nakon izraelskog zračnog napada na kompleks iranske ambasade u Siriji, u kojem je ubijeno najmanje sedam osoba. Mohammed Reza Zahedi, vrhovni komandant iranske elitne Revolucionarne garde (IRGC), i viši zapovjednik Mohammad Hadi Haji Rahimi bili su među ubijenima, prema iranskom ministarstvu vanjskih poslova.
    Ubijeno je i najmanje šest sirijskih državljana, prenijela je u utorak iranska državna televizija.
    SAD je brzo obavijestio Iran da Bidenova administracija nije umiješana i nije imala unaprijed saznanja o napadu na ambasadu u ponedjeljak, upozorivši Iran da ne napada američku imovinu.
    – Sjedinjene Države nisu bile uključene u napad i nismo znali za to unaprijed – rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost CNN-u ranije ove sedmice.
    Izvor: Faktor

  • Nakon pucanja brane na Uralu evakuirano 4000 ljudi

    Više od 4000 ljudi evakuirano je iz poplavljenih područja nakon što je u petak na Uralu u ruskoj regiji Orenburg pukla brana, objavile su u subotu lokalne vlasti.

    Nesreća se dogodila usred sezone otapanja leda.

    “Evakuirali smo 4208 ljudi, među kojima je 1019-ero djece”, objavila je na Telegramu služba za odnose s javnošću regionalnog guvernera Denisa Paslera.

    U objavi za javnost stoji da je ukupno u ovoj pograničnoj regiji Kazahstana “potopljeno” nešto više od 2500 kuća.

    Evakuirani se preusmjeravaju i smještaju “u centre za privremeni smještaj”, rekao je Pasler, najavivši posebnu financijsku pomoć za unesrećene.

    Goleme poplave uslijedile su samo dan nakon što je u petak pukla brana u gradu Orsku koji se nalazi na samoj granici s Kazahstanom, pojasnili su iz ureda regionalnog tužilaštva koje prati razvoj događaja.

    Isti je izvor objavio da je još u martu upućeno “upozorenje” gradskoj upravi Orska koje se odnosilo na “kršenje zakona o zaštiti stanovništva i teritorija od prirodnih nesreća i nesreća koje izazivaju ljudi”.

    Po informacijama regionalnih vlasti, djelomično srušena brana projektovana je za nivo vode Urala, velike regionalne rijeke, odnosno za pet i pol metara u usporedbi s aktualnih 9,6 metara.

    Kao dodatni razlog za poplave regionalne su vlasti navele i otapanje snijega koje je uticalo na “porast vodostaja” rijeka u regiji – uključujući i Ural.

    Rusko ministarstvo za izvanredne situacije objavilo je video snimku evakuacije na kojoj se vidi kako voda prodire u domove te spasioce koji nose civile, osobito one starije, i evakuiraju ih iz poplavljenih kuća.

    Poplave pojačane otapanjem snijega pogađaju i Kazahstan koji graniči s Rusijom, o čemu je u tv-programu govorio i predsjednik te države Kasim-Jomart Tokajev.

    On je u subotu govorio o možda najvećoj “prirodnoj katastrofi” u zadnjih 80 godina.

    “Situacija je teška, ali ne smijemo očajavati (…) Glavno je izbjeći ljudske žrtve”, kazao je, dodavši da je “zbog poplava proglašena izvanredna situacija u deset regija u zemlji”.

    Izvor: N1

  • Ljudi u Gazi satima čekaju u redu kako bi dobili obrok

    Palestinci u Pojasu Gaze sve više se suočavaju s nestašicom hrane zbog izraelskih napada i opsade nad palestinskom enklavom.

    Stanovnici Gaze svaki dan sa kanticama i posudama u rukama satima čekaju u dugim redovima kako bi dobili obrok koji život znači. Među ljudima u redovima nalazi se i veliki broj djece koji pokušavaju doći do hrane kako bi preživjeli u teškim ratnim uvjetima.

    Oko 2,3 miliona Palestinaca bori se s glađu u Gazi koja je pod napadima Izraela od 7. oktobra i koji je izazvao glad u regiji ne dozvoljavajući ulazak humanitarne pomoći.

    Stanovnici Gaze čak pokušavaju preživjeti tako što nerijetko prave hljeb od stočne hrane, jer ne mogu pronaći brašno.

    U izraelskim napadima na Pojas Gaze od 7. oktobra ubijeno je 33.037 Palestinaca, uključujući najmanje 14.500 djece i 9.560 žena, a 75.668 ljudi je ranjeno.

    Izovr: Federalna/AA

  • Rusi izveli novi napad na Harkiv, dvije osobe poginule, sedam povrijeđenih

    U novom ruskom napadu na Harkiv, drugi po veličini grad u Ukrajini, rano u subotu ubijena su dva civila, a ranjeno sedam, kazao je regionalni guverner Oleh Sinehubov na Telegramu.
    Ukrajinska nacionalna policija, također na Telegramu, napisala je da je napad izveden dronovima, a vijest je potkrijepila slikama požara koji su izbili na gradskim ulicama i pored zgrada, prenosi Hina.
    Javna televizija Suspilne javila je da je visoka stambena zgrada u četvrti Ševčenkivskij oštećena, a jedna trgovina zapaljena. Drugi mediji navode da je do napada došlo nešto iza ponoći.
    Sinehubov je ranije izvijestio o napadu na stambenu zgradu u Harkivu i raketnom napadu na selo sjeverno od grada.
    Upozorenje na zračni napad ostalo je na snazi nekoliko sati nakon udara za Harkiv i za veći dio zemlje, uključujući Kijev.
    Harkiv se nalazi na sjeveroistoku Ukrajine i česta je ruska meta, a napadi su se intenzivirali posljednjih sedmica.
    U srijedu su u napadu drona na grad poginule četiri osobe, a stambeni blokovi su zadobili teška oštećenja.
    Šef štaba ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak, rekao je za novinsku kuću Politico u intervjuu objavljenom u četvrtak, da vidi Harkiv kao najvjerovatniji cilj bilo koje nove ruske ofanzive u maju ili junu.
    Izvor: Faktor

  • Vijeće UN-a usvojilo rezoluciju o odgovornosti Izraela za moguće ratne zločine u Gazi

    Vijeće Ujedinjenih nacija (UN) za ljudska prava usvojilo je danas rezoluciju kojom poziva Izrael da odgovara za moguće ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene u Pojasu Gaze.

    Vijeće za ljudska prava broji 47 zemalja, a za rezoluciju je glasalo 28 zemalja, 13 ih je bilo suzdržano, a šest ih je bilo protiv.

    Argentina, Bugarska, Njemačka, Malavi, Paragvaj i Sjedinjene Američke Države glasale su protiv prijedloga koji je podnio Pakistan, u ime Organizacije za islamsku saradnju.

    Sjedinjene Američke Države i Njemačka rekle su da prijedlog nema nikakvu osudu Hamasa koji je 7. oktobra pokrenuo napade na Izrael.

    Belgija, Finska i Luksemburg podržale su prijedlog.

    U rezoluciji se zahtijeva obustava svake prodaje oružja Izraelu i naglašava se upozorenje o genocidu u Gazi.

    Meirav Eilon Shahar, izraelski ambasador pri UN-u u Ženevi, opisao je rezoluciju kao “mrlju za Vijeće za ljudska prava i za UN u cjelini”.

    Američka ambasadorica Michele Taylor rekla je:

    “Previše civila je ubijeno u ovom sukobu i svaka smrt civila je tragedija”.

  • Globalne cijene hrane rastu nakon sedmomjesečnog trenda pada

    Indeks cijena hrane Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) porastao je 1,1 posto u martu u odnosu na februar, što je prvi put povećanje nakon sedmomjesečnog trenda pada.

    Prema saopćenju FAO-a, povećanje cijena hrane uglavnom se odnosi na poskupljenje biljnih ulja, mliječnih proizvoda i mesa.

    U međuvremenu, indeks je u martu zabilježio godišnji pad od 7,7 posto, uprkos mjesečnom ukupnom rastu.

    Indeks cijena žitarica pao je za 2,6 posto u odnosu na februar i 20 posto od marta prošle godine.

    Indeks biljnog ulja porastao je osam posto u martu u odnosu na prethodni mjesec.

    U svom šestom uzastopnom mjesečnom porastu, indeks cijena mliječnih proizvoda je u martu u odnosu na februar porastao za 2,9 posto.

    Indeks cijena mesa porastao je za 1,7 posto, što je njegov drugi uzastopni mjesečni rast.

    Indeks cijena šećera pao je za 5,4 posto od februara do marta, ali je porastao za 4,8 posto u odnosu na mart 2023. godine.

     

    bhrt

  • Danas počinje popis stanovništva na Kosovu: Novčane kazne za one koji odbiju

    Izvor: Fena (B.E.G)

    Agencija za statistiku Kosova (ASK) danas počinje proces registracije stanovništva u zemlji, koji će trajati do 15. maja.

    ASK je najavila da će informacije prikupljene tijekom popisa poslužiti kao osnova za donošenje značajnih odluka “utječući na svaki aspekt života”, od zdravstvene zaštite, obrazovanja, razvoja infrastrukture do alokacije resursa i planiranja politike.

    U informacijama koje su predstavljene javnosti se kaže da popis pomaže u razumijevanju demografskih promjena i planiranju javnih usluga.

    To se odnosi na škole i bolnice, pružanje različitih usluga po općinama, transport, izdvajanja iz proračuna, raspodjelu i ograničenja državnog osoblja na centralnoj ili lokalnoj razini i za buduće planiranje.

    “Neophodan je (popis) za oblikovanje budućnosti zajednica i nacije. Tačan popis osigurava pravednu zastupljenost i raspodjelu vladinih sredstava”, kažu iz ASK-a.

    Popis se organizira uz osobno prisustvo domaćina kućne zajednice, u stambenom objektu ili u blizini prebivališta/kuće ispitanika (građana), prenosi agencija Beta.

    U ovisnosti od broja članova domaćinstva, starosti i spola, očekuje se da intervju u domaćinstvu sa četiri člana traje oko 30 minuta.

    Podaci koji se traže u upitniku za sva polja su obvezni za popunjavanje.

    Prema Zakonu o registraciji stanovništva, podaci moraju biti točni, jer će biti provjereni od strane drugih izvora i svako neslaganje može biti dio kazne.

    Pružanje netočnih podataka je kažnjivo i kazna je od 30 do 2.000 eura.

    Za pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeri i jeziku koji govori, ispitanik ne mora odgovoriti i nema kazni.

    Za odbijanje popisa stanovništva kazna se kreće od 30 do 2.000 eura.

  • Međusobne optužbe osumnjičenih: Tijelo djevojčice još nije pronađeno

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Bratislav Gašić rekao je na konferenciji za novinare da su osumnjičeni u detalje opisali zločin, ali i da tijelo dvogodišnje djevojčice još nije pronađeno.

    Kako je naveo, imaju saznanja da se jedan od osumnjičenih vratio 28. marta na deponiju na kojoj su ostavili tijelo djevojčice i da ga je prebacio na drugu lokaciju.

    Zbog ubojstva male Danke uhićena su dvojica 50-godišnjaka, zaposlenici javnog komunalnog poduzeća Vodovod Bor koje se sumnjiče da su službenim vozilom udarili dvogodišnjakinju i usmrtili je. Potom su tijelo djevojčice ubacili u prtljažnik, odvezli se do obližnjeg divljeg deponija i sakrili tijelo.

    Gašić je rekao da su dvojica osumnjičenih poligrafski ispitani i da je vozač automobila imao zakašnjelu reakciju, a suvozač reakciju, oduzeta su sva tri automobila te je uzeto sve što je potrebno za forenziku.

    “Njih dvojica su nas odveli na deponiju, ali imamo saznanja da se jedan vratio 28. ožujka i da je prebacio tijelo djevojčice na drugu lokaciju. Jedan na drugog prebacuju krivnju”, rekao je Gašić.

    Ministar je izjavio i da je jedan od osumnjičenih D. D., sudjelovao u potrazi za djevojčicom u Banjskom polju, svjestan da ju je usmrtio.

    Dodao je i da će dvojac biti optužen za teško ubojstvo.

    Potraga za dvogodišnjom Dankom Ilić počela je 26. ožujka, a zbog njena nestanka prvi je put pokrenut sustav za pronalaženje maloljetnika “Pronađi me”, a za njom je raspisana i Interpolova potjernica.

    federalna.ba/Fena

  • Obustavljena isporuka pomoći za Gazu brodovima

    Brodovi s humanitarnom pomoći obustavili su isporuke za Gazu nakon napada na vozila World Central Kitchen.

    Nakon izraelskog napada na vozila s humanitarnom pomoći u ponedjeljak, brod koji je trebao isporučiti pomoć s Kipra otplovio je natrag u luku Larnaca.

    Inače, Luka Larnaca na Kipru polazište je za brodove koji isporučuju humanitarnu pomoć izgladnjelim stanovnicima Gaze kroz novouspostavljeni pomorski koridor.

    Nakon što je prvi brod 15. marta uspješno dopremio pomoć, u ponedjeljak je kraj obale enklave stigao brod Jennifer, u pratnji brodova Open Arms i Ledra Dynamic. Na njima je bilo oko 250 tona pomoći, a zajedno s pratećim plovilima prevozili su oko 400 tona hrane.

    Organizacija World Central Kitchen (WCK) uspjela je iskrcati samo 100 tona s brodova. Dostava je prekinuta kada je sedam humanitarnih radnika organizacije ubijeno u izraelskom napadu dok su dostavljali novu pomoć u ponedjeljak.

    Prema WCK-u, unatoč prethodnoj koordinaciji s izraelskom vojskom, njihova vozila su gađana kada su napuštali skladište u Deir al-Balahu gdje su iskrcavali hranu koja je stigla morem. Kao rezultat toga, WCK je obustavio operacije u tom području i brodovi su se vratili na Kipar, potvrdile su lokalne vlasti.

    Istovremeno, nekoliko dobrotvornih organizacija objavilo je kraj svojih operacija u Gazi kao rezultat napada.

    S druge strane Izrael je napad na humanitarne radnike nazvao teškom greškom.

    Sedam humanitarnih radnika ubijeno je u izraelskom napadu na vozila dok su dostavljali hranu, uključujući državljane Australije, Poljske, Velike Britanije, dvojnog državljanina Sjedinjenih Država i Kanade, te jednog Palestinca.

    Izvor: N1/Anadolija

  • Godišnja stopa inflacije u eurozoni pala više nego što je bilo predviđeno

    Godišnja stopa inflacije u eurozoni pala je više nego što je bilo predviđeno u martu, pokazali su zvanični podaci u srijedu, podstičući nadu da će Evropska centralna banka smanjiti kamatne stope u junu.

    Rast potrošačkih cijena u području jedinstvene valute usporen je na 2,4 posto, sa 2,6 posto u februaru, objavila je agencija za statistiku EU.

    Analitičari koje je anketirao Faktset predviđali su da će inflacija ostati stabilna na 2,6 posto, dok su ekonomisti na upit Blumberga očekivali manji pad na 2,5 posto.

    Brojka je sve bliža cilju ECB-a od dva posto, što će ojačati argumente za smanjenje kamatnih stopa u junu, ali analitičari ne očekuju smanjenje na sljedećem sastanku o monetarnoj politici 11. aprila.

    Institucija sa sjedištem u Frankfurtu drži stope stabilne od oktobra 2023. nakon agresivne kampanje povećanja stope kako bi se ukrotila rastuća inflacija.

    Inflacija u eurozoni značajno je pala sa vrha od 10,6 posto postignutog u oktobru 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu i posljedičnog uticaja na troškove energije u Evropi.