Category: Svijet

 

Vlasti Kine privremeno su evakuirale više od 150.000 stanovnika duž rute seobe odbjeglih azijskih slonova u jugoistočnoj provinciji Yunnan.

Riječ je o krdu od 14 azijskih slonova koji su 17 mjeseci bili izvan zaštićenog prirodnog staništa, a koji se trenutno vraćaju u stanište i od njega su udaljeni oko 200 kilometara.

Novinska agencija Xinhua javlja da je šef službe koja prati kretanje slonova Vang Yong kazao da pokušavaju usmjeravati krdo koje je prešlo rijeku Yuanjiang i kreće se ka jugu.

Mještani naselja na ruti kretanja slonova su privremeno evakuirani kako ne bi došlo do uznemiravanja životinja i izazivanja materijalne i druge štete.

Kineski timovi su duž rute kretanja slonova ostavili više od 180 tona hrane, a seobu krda prati više od 25.000 policajaca, koji koriste i dronove.

Na snimcima s dronova se vidi da su slonovi pričinili manju materijalnu štetu na objektima, da su se kupali u kanalu za navodnjavanje i spavali u šumama.

Ovo se smatra najdužom seobom azijskih slonova u Kini, a naučnici i dalje pokušavaju odgonetnuti uzrok zbog čega su životinje napustile stanište i krenule na put.

Lisa Olivier iz organizacije za zaštitu životinja Game Rangers International iz Zambije je kazala da se slonovi intenzivno kreću u potrazi za sigurnim staništem. Ona je kazala da su dvije ženke tokom seobe rodile mladunčad i da je to rijedak slučaj da se krdo sa gravidnim ženkama odlučuje na seobu.

federalna.ba/AA

 

Na prostoru Evije (Grčka) je već danima vanredna situacija zbog požara koji su izbili, a grčka novinarka Evlampia Revi totalno se slomila u programu uživo izvještavajući sa područja pogođenim požarom. Novinarka je u jednom trenutku razgovora sa starijim mještaninom malog mjesta Galatoson na grčkom ostrvu Evija doživjela emotivni slom. On joj je uz napor objasnio da danima ne spava, jer pokušava da zaštiti od požara svoju kuću.  Evlampia ga je tada zamolila da ide, jer ne može da diše od dima, te je u jednom trenutku insistirala na tome da mu se kaže da napusti kuću iz bezbjednosnih razloga i ode na sigurno. Čak je i predložila da ga prevezu, ako nema mogućnosti da sam ode. Mještanin je odgovorio da nema gdje i da se on ne plaši požara, da ga je jedino strah da ostane bez kuće i da želi da ostane da je brani ako požar stigne. Novinarka je u jednom trenutku skinula ruksak i pokušala da potraži masku, ali je nije imala.

Tad je starac krenuo da plače, a zajedno sa njim i ona i to uživo u programu.

https://www.youtube.com/watch?v=VpV7Avroc-g

Ovaj trenutak odgledao je veliki broj građana Grčke poslije čega je uslijedila lavina komentara podrške mladoj novinarki. Evalimpia je jutros u novom uključenju saznala da je grčka policija starijeg muškarca ipak evakuisala i on je siguran i zbrinut. “Što se mene tiče ja sam samo radila svoj posao, kao i mnoge druge kolege. Samo se ponekad i mi slomimo, jer su i novinari ljudi. Hvala vam”, napisla je Revi na Facebook profilu. Tuzlanski.ba | Preuzeto sa: https://tuzlanski.ba/oko-nas/svijet/plac-novinarke-i-starca-koji-nema-kamo-pobjeci-tokom-pozara-u-grckoj-obilazi-svijet/

 

Govoreći na sjednici parlamenta u Dizeldorfu, Laschet je kazao da su rad hitnih službi, kupovina odjeće, hrane i osnovnih namirnica samo prvi korak jer “pravi oporavak tek počinje”.

Prve procjene štete nastale samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji iznose oko 13 milijardi eura. Laschet je kazao da bi u susjednoj regiji Rajna-Palatinat šteta trebala biti jednaka ili čak i veća, a kada je riječ o federalnoj razini, procjenjuje se da će za sanaciju biti potrebno između 20 i 30 milijardi eura.

“Poplave koje su se dogodile 14. i 15. jula vjerovatno su najveća prirodna katastrofa otkako postoji Savezna Republika Njemačka. Nakon svega što sam vidio u proteklim tjednima, još uvijek sam duboko potresen”, kazao je guverner.

Mnoge ključne javne službe i dalje su aktivne, a više od 150 škola je oštećeno samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji od čego osam teško te više nisu u funkciji. Također, oštećeno je više od 50 ljekarni.

Poplave u zapadnom dijelu Njemačke prošlog mjeseca odnijele su gotovo 200 života, a Rajna-Palatinat bilježi najmanje 141 smrtni slučaj.

U petak je otvorena istraga zbog aktivnosti poduzetih tokom poplava, što nagovještava da bi moglo biti osnova za tužbu za ubojstvo iz nehaja.

 

izvor: centralna.ba

U godini pandemije i u Ginekološko akušerskoj klinici “Narodni front” u Srbiji rođena je prva beba iz zamrznutog embriona. U narednih nekoliko mjeseci očekuju još 10, javlja RTS.

Mehmed je prva beba. Za njega su se roditelji borili šest godina.

„Ovo nam je druga vantelesna, zamrzli smo embrione u martu 2020. Bilo je nešto zbog korone, onda smo zamrzli embrione i odradili smo transfer u novembru i hvala Bogu uspešno je bilo“, kaže za RTS Enesa Rizvanović.

Da bi bilo uspješno, bolnica „Narodni front“ morala je da osigura novu opremu, proširi tim. Prednosti zamrzavanja embriona, kažu ljekari, su brojne.

„Mi na taj način omogućavamo majkama, roditeljima da još jednom probaju, a bez prolaska kroz cijelu mučnu i dugačku proceduru vantjelesne oplodnje. Danas kod nas u Srbiji svaka žena ima pravo na tri stimulisana ciklusa, to je kompletan proces i na tri vraćena odmrznuta embriona o trošku države“, kaže doktor Željko Miković, direktor GAK „Narodni front“.

Prema njegovim riječima, na zamrzavanje embriona ide svako ko može da uđe u proces vantjelesne oplodnje.

Veći je i broj vantjelesnih oplodnji, uz maksimalnu uspješnost. Od početka godine uradili su 360, a prethodnih godina do 250.

„Zaista smo dobili fantastičnu opremu sa kojom rijetko ko može da se pohvali. Nove inkubatore, laminarne komore, mikroskope, ultrazvukove. To povjerenje države je omogućilo da mi ove rezultate možemo da postignute i da se rađaju bebe iz zamrznutih, odnosno odmrznutih embriona i da dupliramo broj postupaka“, kaže Miković.

Korona u Frontu nije zaustavila rađanje beba, naprotiv. Prošle godine imali su ih najviše od osnivanja. Od početka godine rekordno 4.681 novorođenče.

oslobođenje

Sinj je danas bio središte Hrvatske, mnogi politički uzvanici su ovom gradu u Zagori.

Stigli su i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, ali i premijer Andrej Plenković, došli su i brojni ministri te visoki uzvanici.

Manifestacija je započela i sinjskim trkalištem izmjenjuju se ovogodišnji alkari.

Kako piše Facebook stranica “Sinj”, neko je u blizini alkarskog trkališta izgubio veću svotu novca.

“U blizini Alkarskog trkališta je pronađena veća svota novca. Novac je predan policiji i nalazi se u PP Sinj”, piše na Facebook stranici “Sinj”.

---

Radiosarajevo.ba

Japanski grad Nagasaki obilježio je 76. godišnjicu atomskog bombardovanja. Ceremonija je održana u Parku mira, a počela je minutom šutnje u 11,02 sati po lokalnom vremenu, kada su bombe bačene na grad.

Japanski premijer Yoshihide Suga rekao je da im je cilj pomoći međunarodnoj zajednici da se napravi “svijet bez nuklearnog oružja”.

Suga je naglasio da će vlada nastaviti sa sveobuhvatnim aktivnostima pomoći žrtvama tog događaja.

Generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Antonio Guterres je poslao poruku jer svečanosti nije mogao prisustvovati zbog epidemije novog koronavirusa.

“Na svim državama članicama je da pokušaju eliminirati najsmrtonosnije oružje ikad proizvedeno”, rekao je Guterres.

Gradonačelnik Nagasakija Taue Tomihisa je rekao da bi međunarodna zajednica trebala podići glas protiv opasnosti od nuklearnog oružja.

“Za svijet bez nuklearnog oružja, lideri se moraju držati cilja smanjenja takvog naoružanja. Civilno društvo treba ohrabriti lidere da to učine”, rekao je Taue.

Atomska bomba, “Little Boy” (mali dječak), bačena je na Hirošimu ujutro 6. augusta 1945. godine u 8 sati i 15 minuta. Bila je to bomba bazirana na uraniju, sa razarajućom moći od 15 –16 kilotona TNT-a. Bomba je imala formu cilindra, 305 centimetara dužine, prečnika 71 centimetar, a bila je teška oko četiri tone, od toga je 60 kilograma bio uranij.

Bomba je bačena sa visine od 10.000 metara, a detonirala je oko 550–580 metara iznad zemlje s ciljem da se dobije maksimalan efekat. Pretpostavke su da se do kraja 1945. godine, broj žrtava od posljedica atomske bombe popeo na 140.000.

Tri dana kasnije, 9. augusta, SAD je bacio i drugu atomsku bombu, ovog puta na japanski grad Nagasaki, oko 300 kilometara jugozapadno od Hirošime.

BHRT

Treća doza i cijepljene djece – dva su to trenutno goruća pitanja vezana za pandemiju oko kojih se lome koplja diljem svijeta.

Hoće li treća doza biti potrebna za sve, kako znati koliko imunološka zaštita traje, ali i hoće li se prvom dozom početi cijepiti djeca starija od 12 godina samo su neka od otvorenih pitanja na koja još nema konačnih odgovora.

O tim smo temama govorio je naučnik Luka Čičin-Šain, voditelj Odjela za virusnu imunologiju u Helmholtz centru za infektivna istraživanja u njemačkom Braunschweigu, piše Večernji.hr

Ipak, ističe kako još nema odgovora na pitanje treba li nam treća doza i zašto te kako znati koliko će doza uopće biti potrebno.

“To je teško pitanja jer za davanje odgovora još nema dovoljno podataka. Jedna nova i dobro kontrolirana studija iz Izraela govori da imunološka zaštita kopni s vremenom. Međutim, iz studije je jasno da je većina osoba koje su cijepljene u siječnju i veljači i dalje bila dobro zaštićena od virusne infekcije u lipnju i srpnju. Stoga nije jasno je li treća doza prijeko potrebna već na jesen”, ističe Luka Čičin-Šain te dodaje kako će treća doza u konačnici vjerovatno biti potrebna tek onima čiji imuni sistem nije dobro reagirao na prvu i drugu dozu.

“U jednoj kliničkoj studiji iz Francuske, treća doza cjepiva je pomogla visokom postotku osoba s teško narušenim imunitetom koje nisu razvile protutijela nakon druge doze. Stoga bi treća doza imala smisla za osobe s presađenim organima koje moraju piti imunosupresivne lijekove. Za starije osobe, čiji imuni sustav također nije efikasan, još nema jasnih rezultata i je li to prijeko potrebno i u kojem postotku ljudi”, zaključuje te podsjeća kako se Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izjasnila protiv šire primjene treće doze, ali ne zato što bi ona škodila, nego zato što su te doze cjepiva još potrebne kao prve doze za brojne osobe u zemljama u razvoju, od Nigerije, preko Pakistana, do Indije i Indonezije.

“Razumijem zabrinutost svih vlada da zaštite svoje stanovništvo od delta-varijante. No ne možemo dopustiti da zemlje, koje su već iskoristile većinu globalnih zaliha cjepiva, koriste još više doza”, izjavio je prije nekoliko dana prvi čovjek Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus koji je pozvao da se pričeka s docjepljivanjem barem do kraja septembra.

Ipak, njegov su poziv na moratorij već odlučile ignorirati Francuska, Njemačka, SAD… Iz Bijele kuće poručili su kako su Sjedinjene Američke Države ionako već donirale siromašnim zemljama rekordan broj doza, više od 100 miliona.

U Izraelu je pak treća doza osigurana za starije od 60, a i francuski je predsjednik Emmanuel Macron već najavio da će se od septembra trećom dozom cijepiti stariji i najranjiviji.

A osim o trećoj dozi, naveliko se raspravlja i o cijepljenju onih mlađih, odnosno djece od 12 do 17 godina. Koji su u tom slučaju argumenti za i protiv?

“Rezultati kliničkih studija govore da cjepivo djeluje vrlo efikasno kod tinejdžera i nema bitnih nuspojava. U Americi je oko dva miliona tinejdžera već dobilo cjepivo, a kao najvažnija nuspojava zabilježen je miokarditis na oko 60 dječaka na milion cijepljenih, pri čemu je to kod djevojčica zabilježeno osam puta rjeđe”, kaže Luka Čičin-Šain, no upozorava i kako se postavlja pitanje u kojoj mjeri cijepljenje ima smisla s obzirom na blagu kliničku sliku koja je uobičajena kod mladih ljudi.

“Infekcije tinejdžera i mladih ljudi vrlo su česte, no samo će otprilike jedan na tri tisuće COVID-19 inficiranih tinejdžera razviti komplikacije u smislu miokarditisa ili multisistemskih upalnih promjena, što dovodi do hospitalizacija, pa čak i smrti. Na milijun zaraženih tinejdžera u dobi od 12 do 17 godina bilježi se oko jedan do dva smrtna slučajeva. No treba upozoriti kako brojni tinejdžeri razvijaju post COVID sindrom i imaju simptome i po mjesec dana nakon infekcije”, zaključuje Čičin-Šain te poručuje kako analiza rizika i benefita američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ipak jasno ide u prilog cijepljenju djece i mladih.

Europska agencija za lijekove (EMA) dala je zeleno svjetlo za cijepljenje djece i mladih još krajem maja, no obaveze još nema.

Ipak, riječ je o pitanju koje postaje sve aktualnije s obzirom na to da će se veoma brzo početi govoriti o organizaciji nastave nakon ljetnih praznika.

Širenje omogućuje mutacije

Da je riječ o veoma delikatnom pitanju, pokazuje i austrijski slučaj, gdje lokalni mediji izvještavaju o sve većem broju roditelja koji ispisuju djecu iz škole te ih pripremaju na školovanje kod kuće kako se ne bi morali cijepiti. I dok antivakseri pozivaju da djeca budu oslobođena cijepljenja, Boris Lenhard, voditelj međunarodne skupine za računalnu biologiju i redovni profesor na Imperial Collegeu u London, objašnjava zašto je što veća procijepljenost u društvu važna.

“Virusi koji nisu otporni na cjepivo puno se lakše šire među necijepljenima. Što više dopustite da se virus koji nije otporan širi među necijepljenima, to imate više virusnih čestica koje mogu mutirati, što izravno povećava vjerovatnost nastanka varijante otporne na cjepiva. Većina tih slučajnih mutacija događa se pri umnažanju virusa u inficiranoj osobi. Budući da se virusi koji nisu otporni na cjepiva i lakše umnažavaju i lakše šire među necijepljenima, većina varijanti koje budu otporne na cjepiva nastaje u necijepljenima, kao što je nastala, na primjer, delta-varijanta”, napisao je Lenhard.

---

Radiosarajevo.ba

Prema njegovim riječima, što je manje vakcinisanih ljudi virus će se brže širiti

Imat ćemo mnogo više infekcijja, a četvrti val će pogađati nevakcinisane mlade ljude. To je vrlo bitno da spriječimo smrtne slučajeve, rekao je gostujući u Dnevniku 2 Andrej Trampuž, šef Odjela za infektologiju u Berlinu.

“Mi smo sada prije jeseni ili zime u dobroj situaciji,ali čim se ljudi okupljaju u zatvorenim prostorima virus se širi i zbog toga nam treba 80 posto vakcinisanih da bi virus stavili pod kontrolu.”, istaknuo je.

Šta je sa trećom dozom i vakcinisanjem djece u školama?

“U Njemačkoj je već počela vakcinacija adolescenata,ali najvažnije je zaštiti starije ljude. Poslije šest do 12 mjeseci je potrebna treća doza bilo koje vakcine”, istaknuo je Trampuž.

Može li se desiti mutacija virusa korona na koju vakcina neće uticati?

“To se neće desiti, virus mutira,ali vakcine su skoro 100 posto efikasne da spriječe širenje i smrtne slučajeve”, dodao je on.

Prema njegovim riječima, što je manje vakcinisanih ljudi virus će se brže širiti.

Fokus