Category: Svijet

Sud u Turskoj pustio je danas na uslovnu slobodu sedam novinara i saradnika turskog opozicionog lista “Džumhurijet”, nakon što su u pritvoru proveli devet mjeseci.

Karikaturista Musa Kart i još šest saradnika Džumhurijeta pušteni su iz zatvora na periferiji Istanbula, gdje su ih sačekali članovi njihovih porodica i pristalice.

Turski sud je, međutim, zadržao četiri novinara.

Suđenje grupi novinara i saradnika lista, veoma kritičnog prema vlasti turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana, počelo je 24. jula. 

Njima se sudi za pomaganje terorističkim organizacijama, a uhapšeni su u okviru široke čistke poslije neuspjelog puča u julu 2016. godine.

Padne li euro, Njemačka će izgubiti oko dvije hiljade  milijardi eura, odnosno svaki Nijemac izgubit će pola svoje financijske imovine! Na veliku štetu za Njemačku u slučaju raspada eurozone upozorio je Markus Krall, financijski stručnjak specijaliziran za rizični menadžment i jedan od pokretača inicijative da Europska unija dobije vlastitu agenciju za kreditni rejting, u autorskom članku u njemačkom tjedniku Focus. 

Krall upozorava da se njemačka politička i privredna elita “kockaju” s novcem svojih građana ponašajući se kao špekulativni hedge fondovi. Američki hedge fondovi doveli su do posljednje globalne financijske krize 2008. godine, a oni funkcioniraju tako što se klade na financijskim tržištima. Ako pogode ishod, hedge fondovi zarađuju veliki novac. Ako promaše, nastaje ogroman gubitak i šteta. Krhko sidro stabilnosti Hedge fondovi rade s jako malo vlastita kapitala, a većinu sredstava koje ulažu posuđuju ili dobivaju kroz raznorazne financijske derivate. U biti, može se reći da većinom ulažu novac koji tek trebaju zaraditi. Cilj je s minimalnim ulaganjem kapitala ostvariti što je veću moguću dobit. A to nije ništa drugo nego najobičnije kockanje.

Nekoliko godina prije izbijanja financijske krize 2008. jedan je financijski stručnjak hrabro izjavio: “Kladim se, i vaša banka je hedge fond!” Tada su banke s gnušanjem odbile tu tvrdnju, pozivajući se da su one ozbiljne institucije koje pametno ulažu novac. Stvarnost ih je ubrzo demantirala kada je propast banke Lehman Brothers izazvala globalnu financijsku krizu i otkrila dotad nepoznate razmjere bankarskog kockanja s novcem štediša, ali i financijskih derivata koji su u biti virtualni novac. Danas je vrijeme da ponovno potegnemo to pitanje. Samo je adresat sada drukčiji. Tvrdnja glasi: Kladim se, i vaša je država hedge fond! I to vrijedi najviše za – Njemačku. Ova se zemlja odvažila na kockanje koje ima toliki obujam i potencijal da sprži više od polovice neto imetka Nijemaca – upozorava financijski analitičar Markus Krall.

Njemačka se danas predstavlja kao solidarna država koja pomaže onima koji su u krizi, njemačko gospodarstvo cvate, vlada u Berlinu iz mjeseca u mjesec bilježi sve veći višak u državnoj blagajni. Nisu li upravo zbog ovoga svi ljubomorni na Njemačku koja se gleda kao sidro stabilnosti i spasitelj Europe?

“Upravo u navedenome i leži problem. Naši donositelji političkih i ekonomskih odluka toliko su opijeni ovim površnim uspjesima da uopće ne vide koji rizici iza ovoga stoje i koji je razarajući potencijal ostavila desetogodišnja financijska kriza. Ti se rizici kristaliziraju u jednoj jedinoj okladi – uvjerenju da će euro opstati”, piše Krall.

Kao što se hedge fond Georgea Sorosa 80-ih godina prošloga stoljeća kladio na slom funte, danas se Njemačka kladi da euro neće propasti. “No postoji razlika: Soros je pogodio i zaradio milijarde jer se oslanjao na čistu ekonomsku analizu. Njemačka će svoju okladu s velikom vjerojatnošću izgubiti jer je utemeljena na manjkavoj analizi. Analiza se oslanja na političke želje, a ne na ekonomsku stvarnost”, upozorava Markus Krall. Poštivanje Maastrichta Euro je na rubu propasti jer on kao valuta može funkcionirati samo ako se sve članice eurozone drže pravila propisanih Ugovorom iz Maastrichta (javni dug 60 posto BDP-a, godišnji deficit 3% BDP-a), a toga se ne drži čak ni Francuska, druga najmoćnija sila eurozone, upozorava Krall. Pravila se pridržavaju samo Njemačka, Austrija, Nizozemska, Luksemburg. To dovodi do gomilanja dugova koji će postati neodrživi, a države ne provode strukturne reforme, osim Španjolske, smatra Krall. Sve te države uvjerene su u jedno – na kraju će sve to platiti Nijemci.

Peškire više ne možete ostavljati na plažama Makarske. A ukoliko se ipak usudite, peškiri će vam biti odneseni.

Naime, radnici Odsjeka komunalnog i prometnog redarstva Grada Makarske i Makarskog komunalca d.o.o. proveli su danas akciju uklanjanja peškira i druge plažne opreme na dijelu plaže koja je pod koncesijom gradskog komunalnog poduzeća.

Akcijom je obuhvaćeno područje od poluotoka Sv. Petra do Cvitačke, a prikupljen je pun kamion peškira i drugih plažnih rekvizita kojima kupači pokušavaju ”rezervirati” svoje mjesto na plaži.

Ovaj problem zadnjih je godina prisutan u brojnim dalmatinskim općinama i gradovima, pa su se mnogi odlučili na uvođenje zabrana. To je prošle godine učinio i Grad Makarska, a prije nekoliko dana učinjen je i korak više postavljanjem ploča s pravilima ponašanja na plaži. Ploče je, na preporuku Grada Makarske, na šest lokacija postavio koncesionar Makarski komunalac d.o.o.

Zabranjeno je prema gradskoj Odluci o komunalnom redu – narušavanje javnog reda i mira i uznemiravanje drugih korisnika, onečišćavanje okoliša i opreme u vlasništvu plaže, prodaja hrane, pića, suvenira, unos, postavljanje i korištenje vlastitih ležaljki i suncobrana, postavljanje peškira i druge plažne opreme, kupanje izvan ograđenog dijela, kampiranje i noćenje, paljenje vatre, bacanje opušaka izvan za to predviđenih posuda, upotreba šampona, sapuna i deterdženata, te dovođenje pasa mačaka i drugih kućnih ljubimaca, a pravila su sada vidljiva u svakom trenutku kupačima na makarskoj plaži. 

“Akcije uklanjanja ručnika i drugih plažnih rekvizita, a na temelju naše Odluke o komunalnom redu, provodimo redovito tokom turističke sezone, a nedavno smo, u suradnji s policijom i carinom imali i akciju suzbijanja nezakonite prodaje na plaži što je također veliki problem. Ovakve akcije ćemo provoditi i dalje sve dok bude potrebno, no nadam se da će s vremenom takvih slučajeva biti sve manje. Iako se o ovom problemu dosta pisalo po medijima, mislim da je važno da smo postavili i ploče s pravilima ponašanja tako da svaki kupač može vidjeti što je ono što ne smije raditi na plaži i za što može biti kažnjen. Uvođenje reda na plaži nije nešto što se može postići preko noći, no jest jedan od najvećih prioriteta jer upravo gradska plaža je naš glavni resurs”, izjavio je zamjenik gradonačelnika Dražen Nemčić, piše Makarska.hr.

Jako nevrijeme s tučom zahvatilo je dijelove istočne Istre oko 14 sati. Najveće nevrijeme zabilježeno je u Plominu i bližoj okolici, gdje se nalazio centar grmljavinske superćelije, javlja Istramet.

Ekstremna tuča prekrila je Plomin koji se u samo nekoliko minuta našao u zimskom ruhu. Temperatura zraka naglo se snizila na samo 11 stepeni Celzijusa uz prolazno jak vjetar. Istramet javlja da su zbog tuče bile zatvorene i neke lokalne ceste, a zbog velike količine leda na cestama na teren su izašle ralice.

“To je normalno. Događa se i ljeti. Prethodni dani su bili nestabilni. Da bi tuča pala ne mora biti hladno jer je zrak u visini hladan. Ako je zrak na kopnu topliji i vlažan, a zrak u visini dovoljno hladan, dolazi do jakih uzlaznih struja pa se može dogoditi da dok su zrna tuče dovoljno mala da nekoliko puta “prošetaju” po oblaku pa kad su dovoljno teška padnu na tlo. Za ovakvu tuču je važno da je oluja intenzivna, a ne mora biti hladno vrijeme”, objasnio nam je ovu današnju vremensku pojavu dežurni prognostičar Pomorskog meteorološkog centra Split, Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Izvor:dnevnik.hr

Škoti su u prvih šest mjeseci 2017. godine iz obnovljivih izvora proizveli energije koliko bi bilo dovoljno za snabdijevanje strujom kompletne nacije u Škotskoj punih šest dana. Time je najsjevernija zemlja Velike Britanije bliže svom cilju kreiranja “zelene Evrope”.

Snaga vjetra Škotima je pomogla da postave novi rekord u proizvodnji obnovljive energije. Prema analizama britanske kompanije Weather Energy, vjetrenjače su tokom juna u Škotskoj proizvele više od milion megavata energije.

Tokom proteklih šest mjeseci vjetrenjače su proizvele blizu 6,6 miliona megavata energije, što je dovoljno za snabdijevanje blizu tri miliona domaćinstava u Škotskoj. Inače, Škoti za šest mjeseci potroše 11,6 miliona megavata električne energije, uključujući ukupnu potrošnju kod kuće, na poslu i u industriji. Prema ovim podacima, vjetrenjače pokrivaju 57 posto kompletnih potreba za strujom u Škotskoj.

“Škotska nastavlja rušiti rekorde u proizvodnji obnovljive energije, privlačenju investicija, kreiranju radnih mjesta i pozitivnih pomaka kada je riječ o klimatskim promjenama”, naglasio je Sam Gardner, vršilac dužnosti direktora Svjetskog fonda za zaštitu prirode.

Prema Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama, cilj Vlade Škotske je do 2020. dostići stopostotnu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Škotski ministar energetike Paul Wheelhouse kaže kako je odlično čuti kako Škotska iz godine u godinu postavlja nove rekorde.

“U prvom tromjesečju ove godine Škotska je za 13 posto podigla proizvodnju obnovljive energije u odnosu na prošlu godinu. Ukupna količina obnovljive energije koju smo mi sposobni proizvesti iznosi 9,3 gigavata, što je četiri puta više u odnosu na period prije deset godina. Ove statistike jačaju reputaciju naše zemlje dok elektrane za obnovljive izvore energije predstavljaju potvrdu energetske politike škotske vlade”, rekao je Wheelhouse.Izvor: Klix.ba

Snažan zemljotres magnitude 6,7 po Rihteru pogodio je sinoć područje između turskog letovališta Bodrum i grčkih ostrva. Najmanje dve osobe su poginule na grčkom ostrvu Kos, a ima najmanje 200 povređenih u priobalnim gradovima Turske i Grčke.

Kako se navodi, zemljotres se dogodio u 22.31 po srednje evropskom vremenu, prenosi Rojters.

Potresi su se dogodili u blizini velikih turističkih centara, u blizini obale Egejskog mora, u ranim jutarnjim satima u petak, rekli su nadležni iz Turske i Grčke. 

Povređeno je oko 200 ljudi, oko 120 na ostrvu Kos i 70 u Turskoj.

IZ geološke službe Sjedinjenih Američkih Država (USGS), koja prati zemljotrese, rečeno je da se radi o plitkom zemljotresu, na samo 10 kilometra od morskog dna, severozapadno od primorskog grada Marmaris. Epicentar je na samo 20 kilometra od turskog odmarališta Bodrum, 16 kilometara istočno-severoistočno od Kosa.

Turski gradovi Bodrum i Datka, kao i Kos i ostrvski arhipelag Dodoekanseki su velike turističke destinacije.

Džordž Kiritzis, gradonačelnik Kosa, izjavio je za Rojters da je najmanje dvoje ljudi poginulo na grčkim ostrvima i da je nekoliko povređeno tokom zemljotresa.

– Imamo dvoje mrtvih i nekoliko povređenih za sada – navodi Kritezis.

Nadležni iz ostvrske bolnice rekao je za agenciju AFP da su preminuli usmrćeni kada se tavanica zgrade obrušila na njih.

Grčki vatrogasci naveli su da su spasili troje povređenih iz urušene zgrade.

Predsednik Turske službe za vanredne situacije (AFAD) Mehmet Halis Bilden upozorio je građane na manje zemljotrese, koji slede nakon velikog i dodao da nema većih posledica ili šteta u Turskoj.

– Naši ljudi trebalo bi da znaju da će se nastaviti manji zemljotresi, i ne bi trebalo da ulaze u oštećene i objekte labilne strukture – rekao je Bliden za CNN Turske

Vlasnici i korisnici kuća ili objekata u Zagrebačkoj županiji na kojima se gnijezde bijele rode mogu da računaju na jednokratnu godišnju naknadu od 700 kuna (blizu 100 eura) po gnijezdu.Javna ustanova “Zeleni prsten”, koja devetu godinu za redom sprovodi projekat “Zaštita i očuvanje bijele rode”, pozvala je sve vlasnike i korisnike objekata koji do sada nisu učestvovali u projektu, a imaju gnijezda, da se prijave do 20. avgusta.

Jednokratna godišnja naknada za gnijezdo bijele rode iznosi 700 kuna (blizu 100 eura) po gnijezdu.Projekat “Zaštita i očuvanje bijele rode” ima za cilj da se očuvaju gnijezda bijelih roda na krovovima kuća, a uključuje i učešće u dijelu troškova za popravku krovova. Bijela roda je ptica s rasponom krila od preko dva metra, a dužina njenog tijela dostiže jedan metar. Gradi velika gnijezda u krošnji visokih stabala, ali veoma često i u naseljima na krovovima kuća ili drugom mjestu na visini. Najčešće snese četiri do šest jaja.

izvor: N1

Vozači koji su za vikend prolazili autoputem A1 u Toskani prisustvovali su sceni koja liči na prave akcione filmove, prenose italijanski mediji. U središtu pažnje bila su dvojica državljana BiH, pedesetjednogodišnjak i tridesetjednogodišnjak, sa mjestom prebivališta u Napulju.

Njih dvojica su pokušali opljačkati zlataru u mjestu Tavarnuzze, blizu Firenze, međutim kada su krenuli da otvore sef, aktivirali su alarm povezan s policijskom stanicom u Firenzi. Umjesto dragocjenostima iz sefa, tako su se Bosanci morali zadovoljiti satovima, lancima i drugim vrijednim predmetima iz izloga zlatare. Sjeli su u BMW, te od policije koja im je bila za petama, bježali vozeći 200 km/h.

Tokom dramatične potjere patrola italijanske saobraćajne policije ispalila je i tri hica upozorenja u pravcu BMW-a, ali ni tada se Bosanci nisu predali.

Nakon 20-ak minuta jurnjave BMW je zaustavljen na odmorištu u Arezzu, ali su i tada provalnici preskočili ogradu i trčeći pobjegli u obližnje polje. Policajci su ih uspjeli zaustaviti i uhapsiti. Jednog od provalnika okrznuo je metak zbog čega je smješten u bolnicu.

Dalmacija je u plamenu cijeli prethodni dan, a predvečer je ušla i u sam Split. Vatra koja je sinoć počela u selu Tugare iznad Omiša tokom dana se proširila prema Splitu. Cijelo jutro i popodne svjedočili smo apokaliptičnim scenama iz Sitnog Gornjeg i Donjeg, Srinjina i Žrnovnice.

Trenutno gori oko Podstrane i Strožanca. U popodnevnim satima vatra je došla do splitskih predgrađa. A onda je i njih zahvatila. Malobrojni i umorni vatrogasci cijelo popodne mole za pomoć. U popodnevnim satima pridružila im se vojska te kanaderi koji cijelo jutro nisu mogli uzletjeti radi bure.

No, to nije bilo dovoljno. U večernjim satima vatra je uhvatila prva splitska predgrađa. Nebo iznad grada je prekriveno gustim crnim dimom. Planula je benzinska pumpa kod Solina, gorjelo je nedaleko groblja Lovrinac, a naposljetku je vatra uhvatila i splitsko smetlište Karepovac koje je ipak kasno noćas obranjeno. 

Najgore je iza nas, Split je obranjen, rekao je gradonačelnik Andro Krstulović Opara za HRT. Nužno je paziti da se ne požar ne aktivira na istočnim padinama Mosora. Vatra je prošla preko Karepovca i postoji određena koncentracija plinova, pa se građani mole da zatvore prozore. Pozivaju se i da troše manje vode zbog tlaka potrebnog za gašenje, ali i da se ne samoorganiziraju. Volontere ćemo pozvati kada bude trebalo sanirati požarište, istaknuo je. Na Kili su gasili i pripadnici Torcide i veterani 4. splitske bigade, i uspjeli spasiti trafostanicu.

Požar nošen jakom burom zahvatio je predvečer splitske čertvrti Dračevac, Mejaše i Kilu, gdje vojska, vatrogasci i građani su pokušavali ugasiti buktinju, a vatra je došla do trgovačkog centra City Centra One koji je evakuiran. U Splitu je zavladao kaos. Iz splitskog Malla oko 20.30 također su evakuirani. Nestalo je struje u Ninčevićima, Neslavnovcu i dijelu Brda.

U međuvremenu, promet je na većini okolnih prometnica zatvoren. U drugom najvećem hrvatskom gradu sve smrdi na paljevinu, od dima se jedva diše. Kafići se zatvaraju, a ljude se poziva da se sklone s ulica. Solin i Kaštela su također privremeno ostala bez struje. Struje nema u većini naselja koja je požar dohvatio. Kod City Centra One, kojemu se vatra opasno približila, ne rade semafori.

Ljudi se spontano okupljaju na ulicama i kreću pomagati vatrogascima i vojsci. U gradu strahuju od nestanka struje. Iz splitskog KBC-a pozivaju građane da očiste parkinge oko bolnice.

izvor:hrt.hr; index.hr

Arbitražni sud u Hagu danas je odlučio da bi Republika Slovenija trebala dobiti tri četvrtine Piranskog zaliva, prenose hrvatski mediji. Također, ključne odluke Suda su i da Slovenija ne može dobiti izlaz u međunarodne vode, ali da može dobiti prolaz kroz dio hrvatskog teritorijalnog mora.

Prolaz kroz hrvatske vode, odnosno koridor do međunarodnih voda, širok je oko 2,5 nautičke milje i dovoljan je za brodove i avione.

Hrvatska vlast i opozicija uoči objavljivanja odluke bili su jedinstveni su u stavu da je arbitražni sporazum za Hrvatsku nevažeći. Ipak, Slovenija je saopćila da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu mora poštovati.

U obrazloženju, predsednik Suda Gilbert Guillaume je kazao da linija razgraničenja treba da spoji kraj kopnene granice na ušću rijeke Dragonje do tačke na kraju Piranskog zaliva koji je trostruko na većoj udaljenosti od Rta Madona.

Ranije je objavljeno da granica u Istri slijedi Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika što znači da zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škriljei kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj.

Sud je ranije objavio odluku da je Sveta Gera na hrvatskom teritoriju, ali i priopćio da nema jurisdikciju odlučiti o hrvatskom zahtjevu da slovenski vojni kompleksi ne smiju ostati na hrvatskom teritoriju.

Arbitražni sud u Hagu je naveo i da je kopnena granica Slovenije i Hrvatske većinom nesporna.

Granice na moru između bivših jugoslovenskih republika nisu nikada bile određene, pa je to poslije osamostaljenja bio glavni problem u odnosima dvije zemlje.

izvor:Klix.ba, vecernji.ba