Category: Svijet

Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine donijeli su odluku da se Trg maršala Tita u Zagrebu preimenuje u Trg Republike Hrvatske.

Hrvatski mediji pišu da je odluka donesena nakon duge i burne rasprave u kojoj su predstavnici skupštinske većine branili tu odluku ocjenom da je Tito, iako antifašist, bio diktator, a predstavnici manjine branili Tita argumentima da je bio vođa antifašističkog pokreta u Hrvatskoj i veliki državnik svog doba.

Jedan od predlagača promjene imena trga, Zlatko Hasanbegović, ocijenio je ovo istinskim historijskim trenutkom, a tako će ga, smatra, ocjenjivati i “budući naraštaji oslobođeni titolatrije”.

“Siguran sam da je ovo večeras u kontekstu ove teme i ove tačke dnevnoga reda posljednje što ste imali za reći u ovom časnom domu u odbranu jugoslavenskoga komunističkog diktatora zvanoga Tito. Siguran sam da u ovom časnom domu više nikada neće sjediti titoistička većina”, rekao je Hasanbegović, a prenosi Index.hr.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić potvrdio je u petak da će Zagreb ponovno dobiti brončanu bistu narodnog heroja Ive Lole Ribara, a bit će postavljena na mjestu s kojega je uklonjena na Črnomercu, uz Prilaz baruna Filipovića, ulice koja je do 1991. nosila ime Ive Lole Ribara.

Od autora biste, poznatog kipara Koste Radovanija bit će otkupljena prava za izradu identične biste, izjavio je Bandić novinarima na Šumarskom fakultetu, nakon svečanog uručivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za učenike s teškoćama u razvoju.

Podsjetio je da su četnici na Glamočkom polju ubili Ivu Lolu Ribara, koji u Beogradu ima ulicu, “a mi u Zagrebu trgamo glavu narodnom heroju”. “To nije dobro”, rekao je Bandić.

Poručio je da svi spomenici iz bliže i dalje prošlosti govore o hrvatskoj historiji i da je njihovo očuvanje stvar civilizacijske odgovornosti.

“Svaki narod koji nije izvukao pouke iz bliže i dalje historije, morat će je ponovno proživljavati, a ja ne bih ponovno proživljavao ono što smo prolazili ’45. i ’91.”, dodao je.

Nakon što je noćas u Gradskoj skupštini izglasan prijedlog o promjeni imena Trga maršala Tita, Bandić nije odgovorio “kada će doći do fizičke promjene imena toga trga”, ustvrdivši da se gradonačelnik time ne bavi, te da će sve biti provedeno u skladu s procedurom i zakonom.

Vezano za troškove, smatra da će troškovi biti minimalni u odnosu na to da se “raskine s totalitarnim obilježjima bilo koje vrste”.

Ujedno je ponovio poziv hrvatskoj Vladi da ukloni sve znakove totalitarnih sistema, pa i onaj “Za dom spremni” iz Jasenovca.

“U Zagrebu toga nema, niti će biti dok sam ja gradonačelnik”, poručio je Bandić.

U eksploziji bombe, koja je bila postavljena u kontejneru, u turskoj provinciji Izmir danas je povrijeđeno šest osoba koje su se nalazile u autobusu.

Državna tv stanica TRT je navela da je eksplozija odjeknula oko osam sati.

Na televizijskim snimcima vidi se rasuto razbijeno staklo sa autobusa, kao i oštećenja obližnjih parkirani vozila, prenosi Reuters.

Ugledni hrvatski advokat Anto Nobilo, široj bh. javnosti poznat kao branilac generala HVO-a Tihomira Blaškića tokom suđenja u Hagu, kazao je u razgovoru za INS kako će drugostepena presuda bivšem vojnom i političkom vrhu tzv. Herceg-Bosne na čelu sa Jadrankom Prlićem, koja će biti objavljena u novembru ove godine, vjerovatno potvrditi učešće Hrvatske u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog stoljeća.

Nobilo , najpoznatiji je po branjenju brojnih osoba iz javnog života, za INS otvoreno govorio o tzv. Herceg-Bosni i pokušajima da se ona reafirmira, a čemu smo svjedočili i na obilježavanju njezine 24. godišnjice u Mostaru i Grudama.

“Herceg-Bosne je idejno trebala biti organizacijska mreža hrvatskog naroda u BiH usmjerena na obranu od agresije. Nedvojbeno je da se tada BiH raspala po nacionalnim šavovima i da kao država nije mogla osigurati jedinstvenu zajedničku obranu. U toj situaciji došlo je do organiziranja naroda. Kasnije kad su apetiti hrvatskih političara, prije svega onih iz Hrvatske, porasli, onda su oni Herceg-Bosni, dakle, organizacijskoj strukturi hrvatskog naroda u BiH, dodali teritorijalni princip i na taj način oni stvaraju paradržavu. U jednom trenutku su rekli da gdje god su Hrvati relativna ili apsolutna većina, ta općina ulazi u Herceg-Bosnu. Ako vlasti dodate teritorij, onda imate državu. I dalje su se oni ponašali prema Herceg-Bosni kao da se radi o državi, a problem je bio u tome što se u osnivačkim aktima HZ HB nedvojbeno govori da je to organizacija ekskluzivno hrvatskog naroda”, tvrdi Nobilo.

Iz te činjenice, dodaje, proizlazi da je onda i Herceg-Bosna bila paradržava jednog, hrvatskog, naroda.

“Herceg-Bosna je bila rezervna opcija Franje Tuđmana za podjelu BiH, ako se steknu uvjeti. No, imala je ona i pozitivnu ulogu, jer je dala doprinos preko HVO-a u obrani od srpskog agresora, ali, nažalost, došlo je do nepotrebnog rata između Armije RBiH i HVO-a od 1992. do 1994. godine, Washingtonskog sporazuma. Slojevita je ta Herceg-Bosna. Od početne namjere, koja je bila izraz nužde, prerasla je u potencijalni žeton za podjelu BiH”, smatra Nobilo.

Govoreći o reaktiviranju ideje Herceg-Bosne kaže da primjećuje inicijativu dr. Miroslava Tuđmana, sina prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je napisao knjigu te hrvatski mediji donose njegove intervjue i izvode iz knjige.

On, s jedne strane, navodi Nobilo, pokušava odbraniti hrvatsku politiku u BiH i tzv. Herceg-Bosnu i potencirati opasnost od navodnih radikalnih islamskih elemenata u BiH, uz opaske da je Herceg-Bosna prva doživjela “udar džihadista i stranih ratnika”. Nadalje, Nobilo primjećuje da se na svim stranama dižu tenzije, što ne upućuje na dobro.

“Kao da se bude stare aveti, kao da se (sve) uzburkava i kao da se smatra da bi moglo doći do događaja koji bi mogli drugačije odrediti  sudbinu BiH. Hrvatski narod se smatra nezadovoljnim jer su Bošnjaci i Srbi dobili države u državi. Postoji frustracija Hrvata. Međutim, ja bih rekao da su Hrvati sami kriv za tu situaciju kroz Herceg-Bosnu i da je moguće da je potrebnije voditi samostalniju politiku u odnosu na Hrvatsku. Vidite cijeli Balkan, šta se dešava u Makedoniji, Kosovu, kao da se nanovo dijele svjetske karte i kao da se nanovo otvaraju neke šanse, za možda neke propale politike. Tako da sve ovo možda i nije slučajno”, ističe Nobilo.

U očekivanjima od drugostepene novembarske presude u slučaju “Prlić i ostali”, Nobilo je vrlo precizan.

 “Ja očekujem, ponavljam to, da će biti označeno da je do zločina (na prostorima Hercegovine, te srednje Bosne) došlo u okvirima međunarodnog oružanog sukoba, gdje je strana sila, dakle, van BiH, praktički Hrvatska. Haški tribunal je utvrdio da se u okviru hrvatsko-bošnjačkog rata radilo o međunarodnom oružanom sukobu, jer je HVO tretirao ka agenta Republike Hrvatske, kao nekog ko u ime i za račun strane države djeluje, a Hrvatska ima sve poluge zapovjedne odgovornosti nad HVO, što je objektivno i sasvim točno. U  to sam apsolutno siguran jer to je nedvojbena praksa Haškog tribunala”, objašnjava Nobilo.

Hrvatska je, dodaje, u toj konstelaciji ratovala na tuđem terenu.

“Možemo je zvati agresorom ili kako god hoćemo. Druge dvije stvari su problematične. Jedna je udruženi zločinački poduhvat (UZP). Ja osobno kao branitelj ne vodim UZP jer kada nemate dokaza o konkretnoj odgovornosti svih koje ste obuhvatili optužnicom, pokušavate dokazati taj udruženi zločinački poduhvat. To je pravna konstrukcija koja je vrlo suspektna. Treća, i za javnost najvažnija stvar, jeste da li će u UDZ-om biti obuhvaćen i predsjednik Franjo Tuđman. To su otvorena pitanja koja i Hrvatsku, bez obzira na individualne sudbine okrivljenika može interesirati. Što se tiče međunarodnog oružanog sukoba, mislim da će to biti apsolutno potvrđeno”, zaključio je Nobilo za INS.

izvor:radiosarajevo

Velika brana koja se nalazi izvan Houstona se počela prelijevati, a kapaciteti rezervoara zbog oluje Harvey su premašeni, saopćile su vlasti u Teksasu, javlja BBC.

Inžinjeri su pokušali spriječiti poplavu u obližnjiim naseljima ispuštanjem vode koju drži brana Addicks, no, zvaničnik za kontrolu poplave Jeff Linder je rekao da je nivo vode sada iznad ivice rezervoara.

Oluja Harvey je uzrokovala velike poplave u Teksasu, a sada pravi probleme i u Louisiani. Rekordne padavine su prisilile hiljade ljudi da napuste svoje domove, dok spasilačke ekipe pokušavaju doći do onih koji su zarobljeni.

Najmanje devet osoba je umrlo u okolini Houstona, od čega šest članova jedne porodice koja je pokušala pobjeći na sigurno.

Prelijevanje neće uzrokovati otkazivanje brane, ali će stvoriti dodatne probleme u mjestima nedaleko od rijeke Buffalo Bayou. Zvaničnici su zabrinuti i zbog brane Barker, koja kontroliše količinu vode u rijeci.

Američki predsjednik Donald Trump i prva dama Melania Trump su stigli u posjetu Teksasu kako bi vidjeli svu štetu koju je napravio uragan Harvey, koji je sada postao tropska oluja.

U međuvremenu kiša i dalje pada.

izvor:Klix.ba

Harvey je najsnažniji uragan u Teksasu u posljednjih 50 godina. Trenutno se nalazi iznad Meksičkog zaljeva, a meteorolozi očekuju pogoršanje situacije u narednim danima.

Sjeverna Koreja je u svom posljednjem testiranju balističkih raketa ispalila projektil koji je preletio sjeverni dio teritorije Japana, prije nego je završio u moru, javile su japanske vlasti.

Uprkos opasnosti japanske vlasti nisu reagirale ni na koji način da bi zaustavile raketu. Japanski mediji javljaju da se raketa raspala na tri dijela prije nego je završila u moru.

Japanski zvaničnici kazali su da nikakva šteta nije zabilježena, ali su pozvali stanovništvo u sjevernom dijelu Japana na pojačan oprez.

Premijer Japana Shinzo Abe je kazao da će učiniti sve da zaštiti svoj narod. Sazvan je hitan sastanak japanskih zvaničnika povodom najnovijeg incidenta i evdentne prijetnje Sjeverne Koreje.

izvor:bhrt.ba

Više od 1,4 miliona ljudi stiglo je u Saudijsku Arabiju na hodočašće u Meku koje počinje naredne sedmice, saopštile su saudijske vlasti.  Očekuje se da ove godine u hodočašću učestvuje više od 2 miliona vjernika, među njima i Iranci koji su 2016. bili odsutni. Hodočašće je jedna od pet obveza koje svaki muslimanski vjernik mora da ispuni barem jednom u životu ako za to ima mogućnosti. “Oko 1.313.946 hodočasnika je stiglo vazdušnim putem, 79.501 kopnom i 12.477 morem”, prenijela je službena saudijska agencija Spa. Među njima je i 400 katarskih hodočasnika koji su na saudijsku teritoriju ušli preko graničnog prijelaza Salve, u jeku krize između Dohe i njenih susjeda u Persijskom zalivu. Katar i Saudijska Arabija su u otvorenom sukobu od 5. juna kada su Rijad i njegovi saveznici, među kojima Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat, prekinuli sve veze sa Dohom. Te zemlje zamjeraju Kataru da podržava ekstremističke grupe i da se previše zbližio sa šiitskim Iranom, velikim suparnikom sunitske saudijske monarhije. Saudijska Arabija je prošle sedmice objavila da je ponovo otvorila kopnenu granicu sa Katarom kako bi propustila vjernike koji žele da pođu u Meku na hadž. U 2016. u hadžu je učestvovalo 1,8 miliona vjernika, ali iranskim hodočasnicima, čiji se broj procjenjuje na 60.000, učestvovanje nije bilo dopušteno, budući da Rijad i Teheran nisu uspjeli da se dogovore o pitanjima sigurnosti i logistike. Saudijska Arabija je u martu objavila da mogu učestvovati u hodočašću 2017. Rijad je u januaru 2016. prekinuo diplomatske veze sa Iranom.

izvor: avaz.ba

Prema dosad prikupljenim informacijama, u jučerašnjem terorističkom napadu u Barceloni te napadu koji se sinoć desio u priobalnom španskom gradu Cambrilsu nije bilo povrijeđenih niti nastradalih bh. državljana potvrđeno je Feni iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (MVPBiH).

 Glasnogovornik MVPBiH Nebojša Regoje kaže da, budući da su manje-više dosad kompletirani podaci o nastradalim u ovim napadima, nije za očekivati da će među nastradalim i povrijeđenim biti državljana BiH.

 “Španska agencija za civilnu zaštitu danas je izdala saopćenje u kojem se navodi da su poginuli i ranjeni iz 18 država, među kojima nije BiH”, istaknuo je Regoje.

 Španija se suočila s terorističkim napadima na nekoliko lokacija. Prvi napad u Barseloni dogodio se jučer oko 17.00 u centru Barselone. Osam sati kasnije došlo je do novog pokušaja napada, 120 km južno od Barselone u Cambrilsu. Oba napada izvršena su na isti način – kombi, odnosno automobil, zaletio se u pješake, kada je u Barseloni stradalo 13 ljudi, a oko 100 ih je bilo ranjeno, dok je u Cambrilsu povrijeđeno sedmero.

 U terorističkom napadu u Cambrilsu policija je brzo reagirala usmrtivši četvoricu napadača u trenutku kada su pokušali izaći iz vozila, jednog su ranili, ali je i on kasnije podlegao povredama.

                                                                                                                                                                                                                                                                                          /izvor:fena.ba/ 

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan boravit će krajem septembra u službenom posjetu Srbiji.

List piše kako bi dolazak prvog čovjeka Turske mogao označiti i novu eru ekonomske suradnje Beograda i Ankare, jer će s njim u Srbiju doći i oko 150 gospodarstvenika iz različitih oblasti.

Turski predsjednik najvjerojatnije će u Srbiji provesti više od jednog dana, a tom prilikom na radnom stolu ispred srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i Erdogana trebalo bi da se nađu najvažnije regionalne političke i ekonomske teme, pišu Večernje novosti..

Tokom Erdoganovog posjeta mogli bi da se finaliziraju i konkretni poslovni dogovori, i to iz oblasti tekstilne industrije i privatizacije srbijanskih banja, za koje su ulagači iz Turske posebno zainteresirani, a razgovarat će se i o izgradnji plinovoda “Turski tok”, čiji bi jedan krak trebalo da prođe kroz Srbiju.

Agenda ovog posjeta, razmatrana je u ponedjeljak na sastanku srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića s podtajnikom Nacionalne obavještajne službe Turske (MIT) Hakanom Fidanom.

Osim oko priprema za Erdoganovu posjetu, Vučić i Fidan razgovarali su i o sigurnosnim izazovima s kojima se suočavaju dvije zemlje.

Kako je saopćeno iz ureda srbijanskog predsjednika, Vučić je istaknuo kako su migrantska kriza, uz rastuće terorističke prijetnje, sigurnosni izazovi s kojima se suočavaju i Srbija i Turska.

                                                                                                                                                                                         /izvor:klix.ba/

Najveća prosječna plaća isplaćena u regiji bila je prema podacima za maj u Republici Sloveniji i iznosila je 1.050,78 eura, dok je najmanja bila u Makedoniji i iznosila je svega 372,55 eura (22.889 denara), pokazuje analiza Anadolu Agency (AA).

Istovremeno, prosječna plaća za maj isplačena u Republici Hrvatskoj bila je 813,17 eura (6.025 kuna), Crnoj Gori 510 eura (podaci za juni), Bosni i Hercegovini 439,71 euro (860 konvertibilnih maraka), a u Republici Srbiji 409,63 eura (49.238 dinara).

Interesantno je da je prema stanju u prošloj godini najviše narasla prosječna plaća u Hrvatskoj i to za 63,47 eura, a najmanje u Crnoj Gori, svega sedam eura.

Kada je u pitanju rast prosječne plaće u regiji u ovoj u odnosu na prošlu godinu druga najbrže rastuća bila je u Srbiji gdje je ona uvećana za taj period za 39,93 eura, te Sloveniji od 30,38 eura.

Nizak nivo rasta prosječnih plaća imale su i Bosna i Hercegovina svega 11,71 euro i Makedonija sa svega 9,05 eura. Prosječna plaća krajem prošle godine u Sloveniji je bila 1.020,40 eura, Hrvatskoj 749,70 eura, Crnoj Gori 503 eura, Bosni i Hercegovini 428 eura, Srbiji 369,70 eura, a Makedoniji svega 363,50 eura.Izvor:TNTPortal

Saudijska Arabija pokrenut će veliki turistički projekat koji će 50 ostrva u Crvenom moru pretvoriti u luksuzna odmarališta.

Planirano je da izgradnja počne 2019. godine, dok će prva faza biti završena 2022., u kojoj će biti izgrađeni aerodrom, hoteli i luksuzni apartmani. Ovaj građevinski poduhvat bit će sproveden u dužini od 200 km,  zapadno od saudijske obale.

Među glavnim atrakcijama bit će zaštićeni koralni grebeni, mirni vulkani i prirodni rezervati sa rijetkim divljim životinjama poput arapskih leoparda i sokolova.

Turisti će moći da posjete i drevno arheološko nalazište Madain Saleh iz prvog vijeka nove ere, koje je pod zaštitom UNESCO-a.

izvor:N1