Category: Svijet

  • Doček 2018. u EU: Gradovi puni policije, vojske i barikada

    Svijet se već naveliko priprema za doček 2018. godine. U evropskim metropolama osobito se pazi na sigurnost, dok Ameriku brine veliki val hladnoće koji će novogodišnje temperature spustiti duboko ispod nule.

    Dok se odbrojava vrijeme do novogodišnjeg vatrometa, raste pritisak na sigurnosne službe diljem Europe. Londonska policija uvjerava javnost kako je nakon četiri ovogodišnja teroristička napada naučila lekciju, ali poziva građane i turiste da budu na oprezu.

    “Svi će moći vidjeti sigurnosne mjere, pretraživanja, sigurnosne barijere. Vidjet će se i uniformirani policajci, kao i uniformirani privatni zaštitari, ali zato se neće vidjeti brojni sližbenici u civilu koji će biti raspoređeni diljem grada kako bi doček Nove godine prošao sigurno”, kaže Nick Aldworth.

    U Berlinu već danima pripremaju sve koji će slaviti Novu godinu na otvorenom na detaljne preglede te upozoravaju da se velike torbe ostave kod kuće.

    “Sigurnosne mjere smo postrožili još prošle godine, pa će tako biti i za ovaj doček. Cijelo područje proslave bit će ograđeno, a na sigurnost će paziti dodatnih 1600 policajaca”, kaže Thomas Neuendorf iz berlinske policije.

    To znači da će Novu godinu na poslu dočekati gotovo svi policajci u Berlinu. Slično će biti u Parizu gdje se na poznatim lokacijma duge cijevi ni inače ne mogu izbjeći, a na najdužu noć gradom će patrolirati više od 10.000 policajaca.

    U Americi su sigurnosna upozorenja zamijenili meteoalarmi. Više od 70 milijuna ljudi pod udarom je ekstremnih hladnoća. U New Yorku bi u Novu godinu mogli ući s minusom od najmanje 10, a u Chicagu i s minus 20 stepeni. Upozorenja se izdaju i za turiste, ali prije svega za beskućnike.

    A na plus 30, u Rio de Janeiru – novogdišnja tradicija je ritual u čast božici mora kojoj se s plaže upućuju molitve.

    Već sutra Copacabana bi trebala ugostiti rekordnih 3 milijuna ljudi za najveći novogodišnji doček do sad.

  • Zabrinutost / Novogodišnja proslava u Berlinu imat će ‘sigurnu zonu’ za žene

    Organizatori novogodišnjih proslava u Berlinu postavit će po prvi put u historiji “sigurnu zonu” za žene.

    Ove nove sigurnosne mjere planirane su na prostoru uz Brandenburška vrata zbog zabrinutosti u eventualne seksualne napade, izvještava BBC.

    Ogroman broj seksualnih napastvovanja i pljački čije mete su bile žene tokom proslava Nove godine u Kelnu prije dvije godina užasnule su Njemačku.

    Stotine žena prijavile su policiji da su ih napastvovale grupe muškaraca arapskog i sjevernoafričkog porijekla.

    Događaji u Kelnu su povećali tenzije u toj zemlji zbog ogromnog priliva izbjeglica i migranata. Oko 1,1 milion ljudi stiglo je u Njemačku 2015. godine, od kojih su neki, ali ne i svi, bježali od nasilja u Siriji i Iraku.

    Očekuje se da će novogodišnjoj zabavi u Berlinu u nedjelju pod jakim mjerama sigurnosti prisustvovati stotine hiljada ljudi.

    Na Brandenburškim vratima će biti zabranjeno nošenje velikih torbi i ruksaka, te alkoholna pića.

    Žene koje budu napadnute ili se budu osjećale napastvovano, moći će dobiti pomoć u posebnoj “sigurnoj zoni”, u kojoj će se nalaziti pripadnici njemačkog Crvenog krsta, u ulici Ebertstrasse.

    Policija grada Berlina ženama je savjetovala da potraže pomoć ukoliko se budu osjećale ugroženo, te da nose male torbe bez predmeta od veće vrijednosti.

  • Lista / Forbes: BiH na 97. mjestu po lakoći poslovanja

    Od 153 zemlje ocjenjivane za lakoću poslovanja u 2017. godini Bosna i Hercegovina se našla na 97. mjestu prema Forbesovoj listi.

    Od BiH su bolje pozicionirane Zambija, Gvatemala, El Salvador, Kenija, Namibija, Bocvana i nekoliko drugih afričkih država.

    Prema ovoj listi, najbolje pozicionirana zemlja regije je Slovenija, koja je na 32. mjestu. Hrvatska se nalazi na 51. poziciji. Makedonija je zauzela 63. mjesto, Crna Gora 68., Srbija je 69., Albanija 71.

    Na Forbesovoj listi prvo mjesto zauzima Velika Britanija. Drugi je Novi Zeland, Holandija je treća, Švedska četvrta, Kanada peta.

    Na dnu liste su Afganistan, Haiti, Gambija i Čad.

    Radiosarajevo.ba

  • Ovo je 10 najbogatijih ljudi na svijetu

    Bloomberg svakodnevno osvježava svoj popis najbogatijih ljudi.

    Ovo su desetorica najbogatijih ljudi i njihovo procijenjeno bogatstvo na 25. decembar 2017. godine:

    1. Bill Gates – 86 milijardi dolara
    1. Warren Buffett – 75,6 milijardi dolara
    1. Jeff Bezos – 72,8 milijardi dolara
    1. Amancio Ortega – 71,3 milijardi dolara
    1. Mark Zuckerberg – 56 milijardi dolara
    1. Carlos Slim – 54,5 milijardi dolara
    1. Larry Ellison – 52,2 milijarde dolara
    1. Charles Koch – 48,3 milijarde dolara
    1. David Koch – 48,3 milijarde dolara
    1. Michael Bloomberg – 47,5 milijardi dolara

    izvor:N1

  • Glumac Dragan Bjelogrlić spasio dječaka kome je staklo presjeklo arteriju na ruci

    Glumac i redatelj Dragan Bjelogrlić spasio je život jednom dječaku u Vračaju u Srbiji.Dječaku Lavu (11) staklo sa ulaznih vrata presjeklo je arteriju na ruci, a u pomoć mu je pritekao slavni glumac i reditelj, prenosi Telegraf.

    Naime, Lav i njegov brat blizanac Vanja krenuli su u školu iz doma u Ulici Svetozara Markovića. Dječak je ostao da zaključa vrata kada se posjekao toliko da krv nije mogla da se zaustavi.

    Razbijeni i crveni komadi stakla spali su sa starih ulaznih vrata koja dijele dvorišnu zgradu od glavne i Lavu su probili ruku.  Nakon15 minuta, Hitna pomoć nije uspijevala da se probije do kafića u kome se drama odvijala.

    “Izašla sam ispred kafića gde je Vanja plakao. Rekao mi je da će mu brat umrijeti. Okrenula sam se i videla da na vratima kafića stoje glumci Dragan Bjelogrlić i Gordan Kičić. Istog trena izašla je i doktorka sa Lavom i rekla da više nema vremena”, priča Jelena Nikolić bivša učiteljica.

    “Dragan je rekao: “Meni ne pada na pamet da čekam Hitnu pomoć, mi dete gubimo.” U automobil su ušli Lav, lekarka, neka žena i on”, kaže Jelena sa kojom je tada ostao Kičić i pokušavao da utješi Vanju.

  • U susret praznicima / Čarolija istanbulskih ulica pred dolazak Nove godine – FOTO

    U susret novogodišnjim praznicima okićen je i Istanbul, jedna od najtraženijih destinacija za doček Nove 2018. godine.

    Osvijetljene su poznate istanbulske ulice Nišantaš, Bagdad, Etiler, Nispetiye, Dolmabahce, trg Barbaros i Taksim. Osvijetljen je i kip Kartal koji se nalazi na čaršiji Bešiktaš.

    Istanbul, grad smješten na Bosforskom tjesancu, nekadašnja je prijestolnica tri velika carstava – rimskog, bizantskog i otomanskog.

    Istanbul je najveći grad u Turskoj i njeno kulturno središte.

    Pogledajte u fotogaleriji kako izgledaju istanbulske ulice…

    Izvor: Anadolija

    Istanbul10

    Istanbul8

    Istanbul5

    Istanbul9

    Istanbul2

    Istanbul6

    Istanbul11

    Istanbul12

  • Tanzanija / Ružičasto jezero Natron smrtonosno za mnoge životinje, ali ne i za flamingose

    U Tanzaniji se nalazi jedno, naočigled mirno jezero, ali ono skriva smrtonosnu tajnu.

    Rijedak fenomen koji uzrokuje hemijska struktura jezera, čini da neke od životinja bude skamenjene, kao da su iz nekog horor filma.

    Fotografije okamanjenih životinja, uglavnom ptica, snimio je fotograf Nick Brandt i objavio ih u svojoj novoj knjizi, Preko opustošene zemlje (Across the Ravaged Land).

    Područje oko jezera puno je okamenjenih životinja, a razlog je njegova konstantno visoka PH vrijednost, koja je između 9 i 10.5 – što ga čini lužnatim i omogućava umrlim životinjama da ostanu očuvane za sva vremena u svojem posljednjem zatečenom položaju, prenosi New Scientist.

    Jezero vodom napaja rijeka Južni Ewaso Ng’iro, kao i brojni mineralni vrući izvori. Jezero je prilično plitko, dubina mu ne prelazi više od tri metra. Dugo je oko 57 kilometara, široko 22 kilometara, nalazi se na nadmorskoj visini oko 600 metara. Temperatura vode je često veća od 40 stepeni.

    Visok stepen evaporacije vode u jezeru ostavlja nakupine natrona (natrijev karbonat dekahidrat) i trona (natrijev seskvikarbonat dihidrat).

    Plivanje u jezeru je strogo zabranjeno, a jak miris vodonika vam neće dozvoliti da se dugo divite zapanjujućem prizoru.

    Ipak, postoji jedna životinjska vrsta koja preživljava dodir sa smrtonosnim rozim jezerom – flamingosi. Čak 75 posto populacije flamingosa u Tanzaniji dolazi do jezera kako bi se parili. Oni se hrane upravo cyanobakterijom iz jezera zbog koje je njihovo perje ružičasto, a preživljavaju dodir sa vodom zbog dugih i jakih nogu.

    Radiosarajevo.ba

  • Ostala još presuda Prliću i drugima, Haški tribunal se zatvara 21. decembra

    Haški tribunal (ICTY) sutra izricanjem presude u predmetu “Prlić i drugi” završava s radom 24 godine nakon osnivanja. Vrata će službeno zatvoriti na ceremoniji 21. decembra ove godine u Hagu.

    Gašenjem ICTY-ja, njegove neriješene slučajeve preuzet će Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MMKS).

    40 godina

    MMKS će voditi žalbene postupke za bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića i bivšeg komandanta vojske bosanskih Srba, generala Ratka Mladića, čija je odbrana najavila žalbu, te za vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja, u Hagu oslobođenog odgovornosti za zločine u Hrvatskoj i BiH, te protiv vojvođanskih Hrvata.

    Tužilaštvo se žalilo na njegovu oslobađajuću presudu.

    Karadžić je u martu osuđen na 40 godina zatvora, a Mladić prošle sedmice na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti širom BiH, višegodišnje teroriziranje Sarajeva i uzimanje pripadnika UN za taoce.

    Pred MMKS-om će se voditi i ponovljeno suđenje za čelnike srbijanske službe državne sigurnosti Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, koji su 2013. bili oslobođeni krivice za zločine u Hrvatskoj i BiH, ali je žalbeno vijeće tu presudu poništilo i naredilo ponovno suđenje.

    ICTY je bio prvi sud za ratne zločine koji je UN osnovao nakon nirnberškog i tokijskog procesa, na kojima se sudilo za nacističke i japanske zločine u Drugom svjetskom ratu.

    Osnovalo ga je Vijeće sigurnosti UN u maju 1993., kao odgovor na masovne zločine počinjene na području Hrvatske i BiH početkom 1990-ih.

    Prvu optužnicu sud je podigao protiv Dragana Nikolića, komandanta logora Sušica u istočnoj Bosni i Hercegovini, a u maju 1996. započelo je i prvo haško suđenje – bosanskom Srbinu Dušku Tadiću, optuženom za zločine počinjene tokom 1992. u logoru Omarska, gdje su je bile zarobljene hiljade bosanskih muslimana i Hrvata.

    Prva presuda

    Prva presuda bila je protiv bosanskog Hrvata Dražena Erdemovića koji je u redovima vojske RS učestvovao u smaknućima nakon pada srebreničke enklave. Erdemović je bio i prva osoba koja je u Hagu priznala krivicu za zločin.

    Haški sud 1999. prvi put je podigao optužnicu i protiv jednog aktuelnog predsjednika države.

    U maju te godine optužen je predsjednik Srbije Slobodan Milošević, najprije za zločine na Kosovu, a potom i u Hrvatskoj i u BiH. Umro je tokom suđenja 14. marta 2006., ne dočekavši presudu.

    Njegovu optužnicu potpisala je tadašnja glavna haška tužiteljica Luiz Arbur (Louise Arbour).

    Kanađanka je na toj dužnosti naslijedila Južnoafrikanca Ričarda Goldstouna (Richard Goldstone), a nakon nje ured glavnog tužioca preuzela je Švicarka Karla del Ponte (Carla). U historiju će zadnji kao glavni haški tužilac ući Belgijanac Serž Bramerc (Serge Brammertz).

    ICTY je u 24 godine optužio ukupno 161 osobu, a osuđeno je njih 84.

    Devetnaest osoba oslobođeno je, među njima i generali Ante Gotovina, Ivan Čermak, i Mladen Markač te bosanski Hrvati Zoran Kupreškić, Mirjan Kupreškić, Vlatko Kupreškić i Dragan Papić.

    Oslobođeni su i komandanti Armije BiH Naser Orić i Sefer Halilović, kao i sadašnji kosovski premijer Ramuš Haradinaj (Ramush). Haški sud oslobodio je i bivšeg načelnika generalštaba vojske Jugoslavije Momčila Perišića.

    Protiv 20 osoba povučene su optužnice, a protiv 17 osoba postupak je obustavljen zbog toga što su preminule prije dolaska u Hag ili tokom postupka.

    Šest doživotnih

    Optužnice protiv 13 osoba proslijeđene su na postupanje domaćim pravosuđima na području bivše Jugoslavije.

    ICTY je sudio za genocid, zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i običaja i teške povrede ženevskih konvencija i donio čitav raspon presuda od kojih je onu najtežu – kaznu doživotnog zatvora izrekao šest puta. 

    Prošle sedmice na tu je kaznu osuđen Ratko Mladić, a prije njega za genocid u Srebrenici jednako su kažnjeni komandanti u vojsci bosanskih Srba Zdravko Tolimir, Vujadin Popović i Ljubiša Beara.

    General u vojsci bosanskih Srba Stanislav Galić osuđen je na doživotni zatvor zbog višegodišnjeg teroriziranja Sarajeva, a bosanski Srbin Milan Lukić zbog zločina u Višegradu.

    U slučaju 20 optuženika presude su bile rezultat priznanja o krivici. Među njima su i bivša predsjednica RS Biljana Plavšić, koja je osuđena na 11 godina zbog progona nesrpskog stanovništva u BiH, vođa pobunjenih hrvatskih Srba Milan Babić koji je dobio 13 godina za zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj, admiral JNA Miodrag Jokić kojem je za napade na Dubrovnik presuđeno sedam godina zatvora te bosanski Hrvat Ivica Rajić, koji je priznao zločin nad muslimanima u Stupnom Dolu i dobio 12 godina zatvora.

    4.650 svjedoka

    ICTY je donio nekoliko presuda za zločine počinjene na području Hrvatske – za vukovarsku bolnicu i Ovčaru (general JNA Mile Mrkšić osuđen je na 20 godina, major Veselin Šljivančanin na 10 godina, a kapetan Miroslav Radić je oslobođen), za napad na Dubrovnik (uz Jokića osuđen i Pavle Strugar na 7,5 godina).

    Dok je za progon i druge zločine nad Hrvatima na području tzv. RSK, uz Babića, osuđen još jedan od vođa pobunjenih hrvatskih Srba – Milan Martić na 35 godina zatvora.

    Bez epiloga zbog smrti optuženih ostali su predmeti protiv Gorana Hadžića, bivšeg predsjednika RSK, optuženog za progon i druge zločine na okupiranim područjima Hrvatske i protiv bivšeg vukovarskog gradonačelnika Slavka Dokmanovića za zločine vezane uz vukovarsku bolnicu, odnosno Ovčaru.

    Pred ICTY-jem se ukupno pojavilo 4.650 svjedoka koji su svjedočili o zločinima od Hrvatske i BiH do Kosova i Vojvodine. Sudilo se ukupno 10.800 dana i sve je to zapisano na 2,5 miliona stranica transkripata.

    Do sada je 56 osuđenih već odslužilo svoje kazne, a još ih 18 sjedi u zatvorima u zemljama s kojima je ICTY potpisao ugovore.

     

    Izvor: Avaz

  • Majke šehida, bivši logoraši i pripadnici Armije RBIH krenuli za Haag

    Jutros se ka Haagu, gdje će u srijedu biti izrečena pravosnažna presuda haškoj šestorci, uputilo 40-ak građana Mostara. Odlazak na izricanje ove, kako su je nazvali historijske presude organizovala je Koordinacija temeljnjih boračkih udruženja.

    Na put su, između ostalih, krenule majke šehida, ljudi koji su preživjeli torture logora i pripadnici Armije RBiH, a njihov dolazak u Den Haag očekuje se u utorak u posljepodnevnim satima, kako bi se na vrijeme završilo potrebno akreditovanje.

    Jedan dio onih koji su otišli za Haag, prisustvovat će izricanju presude u glavnoj sali, dok će ostali biti u pomoćnoj sali Haškog suda.

     

    Izvor: Oslobođenje

  • Ratko Mladić osuđen na doživotnu kaznu zatvora

    Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Prvostepana presuda na koju se čekalo više od dvadeset godina izrečena je danas u Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Tužilaštvo tribunala mu je na teret stavljalo 11 tačaka optužnice.

    Presudu je izreklo sudsko vijeće Haškog tribunala, kojeg čine Alphons Orie (predsjedavajući) te Christoph Flügge i Bakone Justice Moloto (članovi).

    “Pretresno vijeće osuđuje vas, Ratko Mladiću, na doživotnu kaznu zatvora”, rekao je sudac Orie.

    Ratni zločinac Ratko Mladić proglašen je krivim kao učesnik raznih udruženih zločinačkih poduhvata i osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.

    Sudsko vijeće odlučilo je da Mladić nije kriv po tački jedan, odnosno za genocid u šest bh. općina i to u Foči, Vlasenici, Ključu, Sanskom mostu, Kotor Varoši i Prijedoru. Vijeće je odlučilo da je Mladić kriv kao učesnik raznih udruženih zločinačkih poduhvata. U konačnici proglašenje krivim za deset od jedanaest tačaka optužnice.

    Između ostalog i po tačkama genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, kršenje zakona i običaja ratovanja, deportacija, nehumano djelo prisilnog premještanja, terorisanje, protivpravni napadi na civile i uzimanje talaca.

    Sudac Alphons Orie pročitao je zaključke optužnice protiv Mladića, a onda i presudu.

    “Optuženog se teretio po dvije tačke za genocid i pet tačaka za zločine protiv čovječnosti. Optuženi je također optužen po četiri tačke za kršenje zakona i običaja ratovanja, a to su nasilna djelovanja čiji je glavni cilj bio teroriziranje civila, nezakoniti napadi na civile, uzimanje talaca, optužen je također i za genocid”, kazao je Orie na početku čitanja opužnice.

    Genocid nije počinjen u šest općina jer je ubijena relativno mala grupa Bošnjaka

    Prvi dio optužnice se odnosio na genocid u šest općina i to u Foči, Ključu, Kotor-Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici.

    Tužilaštvo smatra da je Ratko Mladić učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se bosanski muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi “polagali pravo”.

    “Vijeće se nije uvjerilo da nije bio plan da se počini genocid u šest općina (Ključ, Kotor-Varoš, Sanski most, Prijedor, Vlasenica i Foča). Zaključeno je, međutim, da je ciljana grupa, koja je ubijena, bila relativno mali dio Bošnjaka u cjelini, zbog čega nije zaključeno da je cilj bio uništenje grupe Bošnjaka u cjelini”, navedeno je u zaključku.

    Teroriziranje Sarajeva je bilo primarna svrha snajperskog djelovanja
    Vijeće je utvrdilo da su pripadnici Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjeravali vršiti teror nad civilima Sarajeva. Vijeće je zaključilo da su vršeni neselektivni napadi na civile i civilno stanovništvo u cjelini.

    Istakli su da je Mladić bio na poziciji glavnokomandujućeg dok je teroriziranje Sarajeva bilo primarna svrha snajperskog djelovanja i bombardiranja.
    Sudija Orie je kazao da je vijeće utvrdilo da su pripadnici Vojske Republike Srpske snajperskim hicima gađali civile, da je stotine civila ubijeno, a hiljade ranjeno.

    “Mnogi od njih su ubijani dok su stajali u redu za vodu, hodali ulicama, ili išli na tržnice”, kazao je Orie.

    Istakli su da je teroriziranje grada bilo primarna svrha snajperskog djelovanja.

    “Shodno tome je vijeće konstatiralo da su za vrijeme rata u Sarajevu korištene modificirane bombe”, napomenuo je sudija Orie.

    Uvrdili su da su civile u Sarajevu ubijali pripadnici Sarajevsko-romanijskog korpusa kojim je komandovao Ratko Mladić. Konstatovali su da je Mladić bio na dužnosti glavnokomandujućeg dok se to dešavalo.

    Potvrđen genocid u Srebrenici
    Čitajući zaključke u vezi sa Srebrenicom, sudija Orie je na početku spomenuo naredbu Radovana Karadžića da se naprave “uslovi besperspektivnosti za daljnji opstanak civila”. Prema riječima sudije, Mladić je preuzeo Karadžićevu naredbu i sproveo je u djelo.

    Vijeće je utvrdilo da je cilj u Srebrenici bio uništiti bosanske muslimane u Srebrenici. Vijeće utvrđuje da zločin genocida, istrebljenja i ubojstva jeste počinjen u Srebrenici.

    Sudsko vijeće Haškog tribunala utvrdilo je da su fizički izvršioci imali posebnu namjeru da nad bosanskim muslimanima u Srebrenici počine krivična djela genocida, progona, istrebljivanja i ubistva, kao i nehumano djelo prisilnog premještanja. To znači da je i u ovom slučaju potvrđeno da se u Srebrenici dogodio genocid.

    Udaljen iz sudnice
    Mladić je imao “krizu hipertenzije” tokom čitanja presude. Zbog problema s krvnim pritiskom pregledao ga je tim ljekara. Navodno mu je pozlilo jer je njegov pritisak bio 170/90.

    Mladić je tražio pauzu kako bi otišao u toalet, na toj pauzi mu je izmjeren pritisak, a odbrana je tražila da se skrati čitanje presude ili da se čitanje zaključaka prekine. Odlučeno je da se nastavi čitanjem obrazloženja te je Mladić vraćen u sudnicu.

    Kada je ušao u prostoriju bunio se zbog odluke sudije te je odlučeno da će biti udaljen i da će se čitanje zaključaka nastaviti iz druge prostorije, a uz njega će biti ljekar i medicinska sestra.

    Udruženi zločinački pothvat u Sarajevu i Srebrenici
    Sudija Orie je u nastavku izricanja presude rekao da je Mladić na Skupštini bosanskih Srba često sugerirao kakvu poziciju srpski političari treba da zauzmu prilikom razgovora. Prema sudijinim riječima, Mladić je organizirao propagandu protiv Bošanjaka i Hrvata. Time je, kako je rekao sudija, doprinio da se djelima ubistva, progona i drugim zločinima Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s teritorije na koju Srbi “polažu pravo”.

    Vijeće je utvrdilo da je postojao udruženi zločinački pothvat u Sarajevu. Utvrđeno je da je optuženi ograničio isporuku humanitarne pomoći civilima od 10. aprila 1994. nalažući svim jedinicama VRS-a da blokiraju sve humanitarne organizacije na teritoriji bosanskih Srba.

    Namjerno je davao izjave kojima je navodio medije na krivi zaključak vezano uz počinjene zločine. Bez njega zločini ne bi bili počinjeni na način na koji su počinjeni. Vijeće smatra da je Mladić imao značajnu ulogu u provedbi udruženog zločinačkog poduhvata.

    Kada je riječ o udruženom zločinačkom poduhvatu vezanom uz Srebrenicu, Vijeće je utvrdilo da je on postojao i da je glavni cilj bio da se eliminiraju muslimani ubijanjem muškaraca i dječaka te prisilnim odvođenjem žena, djece i starijih muškaraca. Članovi su bili Karadžić, Krstić, Popović, Tolimir, Borovčanin…

    Bez Mladića zločini na ovakav način ne bi mogli biti izvedeni, zaključilo je vijeće.

    Ratni zapovjednik VRS-a Ratko Mladić je osoba čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

    Pripadnici specijalne jedinice policije Srbije Mladića su uhapsili 26. maja 2011. godine u selu Lazarevo (Srbija). Odmah je izručen u Hag i suđenje mu je počelo godinu kasnije.

    Prva optužnica protiv Mladića je podignuta 25. jula 1995. godine, a od tada je nadopunjavana četiri puta, da bi konačna verzija optužnice po kojoj mu je i suđeno u Hagu bila dopunjena u novembru 2011. godine. Suđenje Mladiću koštalo je više miliona maraka.

    Tokom suđenja saslušano je 377 svjedoka, a Sudsko vijeće pred sobom je imalo blizu 10.000 dokaza. Vijeće je utvrdilo da su pripadnici Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjeravali vršiti teror nad civilima Sarajeva. Vijeće je zaključilo da su vršeni neselektivni napadi na civile i civilno stanovništvo u cjelini.

    Izvor: Klix.ba