Category: Svijet

  • Uhapšen i državljanin BiH: Policija zaplijenila 100 kilograma kokaina

    Policija je u srijedu na području Hrvatske i Slovenije uhapsila 48-godišnjeg državljanina Španije, 43-godišnjeg dvojnog državljanina BiH i Holandije, te šest Hrvata starosti od 39 do 59 godina.

    Policija je pretražila njihove stanove i privatne automobile, kao i kontejner dopremljen u luku Rijeka s 20 tona miješanog metalnog otpada te su pronašli 100 paketa kokaina ukupne mase 100 kg kokaina.

    U ranijem razdoblju, u sklopu iste akcije, zaplijenjeno je oko 150 kg marihuane i 69.000 kutija krijumčarenih cigareta.

    “Utvrđena je sumnja da su se osumnjičene osobe udružile u zločinačko udruženje radi krijumčarenja većih količina kokaina iz Južne Amerike u zemlje Europske unije, skrivenih u različitoj robi u komercijalnom, kontejnerskom prometu. Kako bi stvorili paravan za krijumčarenje kokaina skrivenog u robi ili kontejnerima, tokom 2017. godine organizirali su dopremu kontejnera s robom beznačajne vrijednosti iz država Južne Amerike u Evropu, koristeći firme sa sjedištem u Republici Hrvatskoj”, saopćio je MUP.

    Policija je protiv osumnjičenih podnijela krivičnu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala.

    “Kriminalističko istraživanje i provođenje daljnjih radnji se nastavlja, a po njegovom završetku Ministarstvo unutrašnjih poslova izvijestit će javnost o rezultatima na konferenciji za medije”, saopćio je MUP.

    Riječ je o akciji kodnog naziva “NANA”, a u vezi je s krijumčarenjem veće količine kokaina iz Južne Amerike u Republiku Hrvatsku. Akciju provodi PNUSKOK i PU primorsko-goranska u koordinaciji sa USKOK-om i Carinskom upravom Ministarstva finansija. Uz njih, u akciju su uključene i redarstvene službe Republike Slovenije, Savezne Republike Njemačke, Kraljevine Holandije, Kraljevine Španije, Republike Italije, Republike Paname, Republike Kolumbije, američka agencija za borbu protiv droga – DEA i Europol.

    Sve aktivnosti koordiniraju se u Zagrebu, iz Zapovjednog centra u Upravi kriminalističke policije Ravnateljstva policije, piše 24sata.hr.

    USKOK je donio rješenje o provođenju istrage protiv šestorice Hrvata (1971, 1959, 1975, 1979, 1968, 1967), dvojice holandskih državljana (1960, 1975) i španskog državljanina (1970) zbog osnovane sumnje na počinjenje krivičnih djela zločinačkog udruženja i neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.

    Ulična vrijednost zaplijenjenog kokaina je oko 50 miliona kuna (oko 13 miliona KM).

  • Ruski avion se srušio u Siriji, poginule 32 osobe

    Ruski transportni avion u kojem su bile 32 osobe srušio se u Siriji, potvrdilo je rusko Ministarstvo odbrane.

    Kako su naveli, poginulo je 26 putnika i šest članova posade.

    Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da se srušio ruski transportni avion An-26.

    Uzrok rušenja ruskog transportnog aviona, mogla bi da bude tehnička neispravnost, saopštilo je Ministarstvo.

  • Nica / Velika istraga: Mladić porijeklom iz BiH planirao teroristički napad u Francuskoj

    Dvadesetsedmogodišnji Švicarac, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, bio je vođa švicarsko-francuske džihadističke skupine, koja je planirala drugi napad u Nici, tvrdi švicarski medij NZZ am Sontag.

    Tačnije, novinari ovoga lista tvrde da u svom posjedu imaju povjerljive dokumente francuskih pravosudnih institucija, koji otkrivaju namjere neimenovanog 27-godišnjaka da izvrši napad u Nici koristeći eksploziv ili automobile kojim bi se zaletio među pješake, prenosi Swissinfo.

    Ovaj mladić, porijeklom iz BiH, navodno je koordinirao pripremama za napad, služeći se šifriranim online servisom za poruke Telegram. Njegova glavna uloga, navodno, je bila da skupini osigura oružje.

    List dalje navodi da je mladić, koji je prešao na islam, pod lupu istražnih tijela došao najprije zbog optužbi za obiteljsko nasilje. Njegova 23-godišnja supruga, porijeklom iz Kolumbije, je također umješana u planiranje napada u Francuskoj i Švicarskoj, navodi švicarska nacionalna televizija SRF.

    NZZ am Sontag zaključuje da je mladić sarađivao sa švicarskim džihadistom za kojim je raspisana međunarodna tjeralica, a koji je u bijegu.

    izvor:radiosarajevo

  • Danas zatvaranje Zimskih olimpijskih igara 2018

    Zimske olimpijske igre u Južnoj Koreji danas će biti zatvorene, nakon što budu podijeljene posljednje medalje u skijaškom trčanju, bobu, curlingu, te u hokeju na ledu za muškarce.

    Igre će službeno biti zatvorene gašenjem olimpijskog plamena na ceremoniji zatvaranja, koja će početi u 12 sati po našem vremenu, uz direktan prenos na programu BHT1.

    Naredne Zimske olimpijske igre bit će organizirane 2022 godine u glavnom gradu Kine, Pekingu.

    Peking će tako postati prvi grad koji je organizirao i ljetnje i zimske Olimpijske igre, a četiri godine uoči tog događaja, cijeli svijet, kao i organizatore, najviše brine enormno zagađenje zraka, koje je predstavljalo problem, i tokom ljetnjih igara 2008. godine.

  • Srušio se ruski avion sa 71 osobom, smatra se da su svi poginuli

    Nakon nestanka s radarskih ekrana, srušio se ruski avion u kojem je bio 71 putnik i članovi posade, javio je BBC. To se desilo nakon što je avion napustio moskovski aerodrom na letu ka Uralu. Smatra se da su svi putnici i članovi posade poginuli, rekli su nadležni zvaničnici ruskim medijima.

    Izvor u službama za hitne slučajeve izjavio je za Sputnjik da je avion viđen iz vazduha u polju Ramenskog okruga u Podmoskovlju.

    Rusko Ministarstvo za vanredne situacije saopštilo je da je uputilo ekipu na mjesto pada aviona.

    Russia Today (RT) objavila je video s mjesta pada aviona.

    zvor službe za vanredne situacije navodi da bi loši vremenski uslovi, greška pilota ili tehnički kvar mogli da budu uzrok nesreće.

    Taj izvor je, međutim, dodao da vremenski uslovi nisu bili toliko loši.

    BBC izvještava da se avion navodno srušio u blizini grada Argunova, oko 80 kilometara jugoistočno od Moskve. Mapa mjesta polijetanja, pada i odredišta ruskog aviona (Grafički prikaz: BBC)

    Agencija Reuters navodi da je riječ o avionu An-148 ruske aviokompanije Saratov airlines, a BBC da je avion bio na letu ka gradu Orsku u planinama Urala.

    BBC prenosi izvještavanje ruskih medija kojima su nadležni zvaničnici rekli da se smatra da su svi putnici i članovi posade u avionu poginuli, a to potvrđuje i novinska agencija Interfax koja je objavila da “nema šanse” da je iko od putnika ili članova posade preživio.

    Neki ruski mediji objavljuju da je avion nestao s radarskih ekrana samo dvije minute pošto je napustio ruski aerodrom Domodedovo.

    BBC prenosi da je internet stranica za praćenje avionskih letova Flightradar24 zabilježila da je avion padao po 1.000 metara u minuti i to samo pet minuta nakon polijetanja.

    Ista stranica za praćenje avionskih letova saopštila je na svom Twitter nalogu da je avion bio na letu #6W703, te da je poletio iz Moskve u 11:22 po UTC vremenu. Navedeno je i to da je pet minuta kasnije avion počeo da pada, te da je, nakon toga, signal s avionom izgubljen.

    izvor: bhrt.ba

  • Hektar borovnice mjesečno donese i do 5.000 EUR – Početna ulaganja visoka, uzgoj komplikovan

    Prije samo tri godine u Srbiji, koja ima odlične uslove za sadnju borovnice, bilo je manje od 200 hektara pod ovom voćkom, a danas se taj broj popeo na oko 900 hektara.

    Proizvodni bum je posljedica stabilne cijene, koja je već dijve godine oko 720 dinara za kilogram, što privlači nove proizvođače, kako one koji o tome ne znaju ništa tako i dobar dio malinara, koji se zbog zasićenog tržišta i nesigurnog plasmana prebacuju na proizvodnju borovnica, kupina i ribizli.

    Zahvaljujući stabilnoj cijeni, sa normalnim prinosom prosječno mjesečno po hektaru može da se zaradi oko 5.000 EUR, ali uzgoj ove voćke nije ni jeftin ni jednostavan.

    Početna ulaganja nisu mala, u zavisnosti od zemljišta potrebno je od 30.000 do 50.000 EUR po hektaru, pa mnogi počinju sa manjom površinom, pa i od samo nekoliko ari. Samo protivgradna mreža za jedan hektar, bez koje je veliki rizik ulaziti u posao proizvodnje borovnice, košta oko 17.000 EUR.

    Aleksandar Milić iz Mladenovca, koji je još 2007. godine među prvima počeo da uzgaja borovnicu u Srbiji, kaže da je minimalno ulaganje 50.000 EUR po hektaru, a u taj broj nije uračunao cijenu parcele i bušenja bunara.

    – Kada smo mi počinjali, niko o tome nije znao ništa, pa su mnogi propali kod prvih grešaka. Danas se tehnologija ipak savladala. Poslednjih godina u svetu se odjednom pojavila tražnja za borovnicama i, jednostavno, na tržištu ih nema dovoljno. Ima još jedna zgodna stvar, borovnica u junu ima jedino kod nas i zato već godinama držimo visoku izvoznu cenu u tom mesecu. Već sledeći mesec kreće Poljska sa velikim proizvođačima i cena pada – rekao je Milić.

    Uzgajanje borovnice se mnogo razlikuje od drugih voćaka. Jako je osetljiva na kvalitet vode, zemljišta i pripremu terena. Zahtjeva konstantnu pažnju, podizanje bankova, odnosno malih bregova, navodnjavanje i, prije svega, nabavku kvalitetnih sadnica. Prva zarada očekuje se nakon tri godine.

    Ako se sve uradi kako treba, po jednom hektaru prosječno može da se dobije 15-16 tona borovnice. Ako se desi i lošija godina, pa bude devet tona, to je opet 50.000 EUR zarade po hektaru. Kada se odbiju ulaganja, jednoj porodici u prosjeku ostane više od 2.000 EUR mjesečno.

    Milić, međutim, dodaje da su se zbog dobre zarade u priču sa borovnicom brzo uključili preprodavci i mešetari, od onih koji prodaju sadnice i tvrde da tu nema šta puno da se ulaže, do onih koji ulažu velike pare u preprodaju.

    No, sa sigurnim plasmanom proizvođače to ne treba da brine. Upravo zbog toga, kupac iz Holandije, koji otkupljuje sve što ovaj Mladenovčanin proizvede, otvara firmu u Srbiji, što će omogućiti većem broju voćara da stignu do direktne prodaje.

    Ribizla i kupina smanjuju rizik

    Vojislav Stanković, agrarni analitičar, smatra da je razlog za ekspanziju bolja cijena borovnice u odnosu na malinu.

    – Ljudi su se zaleteli sa malinom. Uprkos savetima struke, sadili su je i iznad 1.000 metara visine i dobili slabije prinose. Sa druge stane, nisu organizovali zadruge i robu su plasirali preko posrednika. Sa borovnicom je sada gotovo sigurna direktna prodaja, ali ako se nastavi nagli bum, bez obezbeđenog plasmana, i borovničari će doživeti sudbinu malinara. Savetujem voćarima da ako mogu smanje rizik i sade još ribizlu i kupinu, koja je prošle godine odlično prošla – kaže Stanković.

  • SpaceX uspješno lansirao najjaču raketu na svijetu

    Američka kompanija SpaceX uspješno je lansirala u svemir novu i na svijetu najjaču raketu Falcom Heavy.

    Iako zbog vjetra odgođeno za dva sata, lansiranje je uspješno izvedeno iz kompleksa u Cape Carnevalu na Floridi.

    Bila je to velika prekretnica za kompaniju američkog multimilijardera Elona Muska, a u raketi je u promotivne svrhe u orbitu lansiran i njegov crveni sportski automobil Tesla Roadster. On je još prošle godine najavio da će u Falcon Heavyju u orbitu lansirati najsmješniju stvar koje se dosjeti.

    Sa 27 integriranih motora Falcom Heavy je najjača raketa na svijetu, a ujedno je i najveća raketa u komercijalnom sektoru. Raketa u svemir može ponijeti do 63,5 tona tereta, to je dvostruko više od bilo koje druge rakete.

    Čelnik i vlasnik SpaceX-a Musk objavio je na društvenim mrežama video snimak rakete s Teslinim automobilom dok lete oko Zemlje. Na vozačevom mjestu Teslinog četvorotočkaša smještena je lutka odjevena u astronautsko odijelo.

    Iako je SpaceX prvobitno planirao da prvo lansiranje Falcon Heavy rakete izvede prije četiri godine, sinoćnje lansiranje se smatra velikim iskorakom u tom sektoru.

    izvor:N1

  • Kabinet predsjednika Turske: Sveobuhvatan i konstruktivan susret Erdogan-Izetbegović-Vučić

    Portparol Kabineta predsjednika Republike Turske Ibrahim Kalin izjavio je da je sastanak turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan)  s članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem bio sveobuhvatan i konstruktivan.

    “Sastanak je bio vrlo sadržajan, konstruktivan i produktivan. Naglašen je značaj trajnog očuvanja i jačanja mira i stabilnosti među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini, kao i među svim narodima Balkana”, naveo je Kalin u saopštenju, prenosi TRT.

    Dodao je da je tokom sastanka razgovarano i o političkim, ekonomskim i društvenim odnosima, kao i investicijama i zajedničkim projektima između ovih zemalja.

    “Detaljno je razgovarano i o zajedničkim projektima koji će biti provedeni na Balkanu, kao i o njihovom doprinosu za bezbjednost, mir, blagostanje i stabilnost regiona”, naveo je Kalin.

    Naglasio je kako će Turska i u narednom periodu nastaviti razvijati i jačati odnose sa zemljama Balkana, prvenstveno s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom.

     

  • Mogerini: 2018. godina bit će ključna za Balkan

    Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federika Mogerini (Federica Mogherini) poručila je da će 2018. biti ključna godina za Balkan kako bi se put evropskih integracija i reformi učinio nepovratnim.

    Ona je jučer na svom blogu navela 12 posebnih trenutaka koji su obilježili njenu 2017. godinu, a koje, kako kaže, želi da ponese sa sobom i u narednu, među kojima je i put Balkana ka EU.

    “Ovo nije bila laka godina za Balkan. Posjetila sam šest prijestonica regiona u nekom od najtežih momenata – u nekim slučajevima, momentu duboke političke krize”, napisala je ona.

    Danas, kako je navela, zahvaljujući odvažnim odlukama i velikom poslu koji smo zajedno uradili, većina ovih kriza je riješena.

    “Put ka reformama je ponovo je krenuo (iako ima još puno posla), a kompas evropskih integracija pokazuje taj put”, napisala je Mogerini.

    Kako je dodala, “2018. će biti ključna godina, da se ovaj put učvrsti i učini nepovratnim. To bi bio važan rezultat ne samo za region već i za cijelu Evropu”.

    Među momentima koji su obilježili prošlu godinu jeste obilježavanje 60 godišnjice EU, pokretanje evropske odbrane, saradnja sa zemljama Afrike o migraciji, samit Istočnog partnerstva, podrška EU nuklearnom sporazumu sa Iranom, konferencija o budućnosti Sirije i drugi.

    “Bila je ovo teška godina za svijet, ali kao i sve druge godine i 2017. nam je donijela dobre trenutke i neke dobre stvari – stvari koje smo postigli s puno posvećenosti, energije i velikim timskim radom”, napisala je Mogerini.

    Autor: Avaz.ba

  • U Kaliforniji od jučer legalno do marihuane, kupci su u redovima stajali pred trgovinama

    Prve prodavaonice u Kaliforniji u ponedjeljak su započele s prodajom marihuane za rekreativne svrhe, čime je ona postala najveća američka savezna država u kojoj je od ove godine dozvoljena ta praksa.

    Novim kalifornijskim zakonom, izglasanim na referendumu 2016., osobama starijim od 21 godine dopušteno je legalno posjedovanje, transportiranje, nabava, potrošnja i distribucija do 28,5 grama marihuane te osam grama koncentrirane marihuane.

    U skladu s istim zakonom odrasle osobe smiju uzgojiti šest biljaka marihuane po kućanstvu, pod uvjetom da one ne budu izložene na javnom mjestu, a u javnosti također nije dozvoljena ni konzumacija.

    Kalifornija je postala sedma američka država, uz Aljasku, Colorado, Oregon, Wisconsin, Massachussets i Washington DC u kojima je zakonom dopušteno korištenje marihuane u rekreacijske svrhe.

    No, unatoč donesenoj odluci, najveći kalifornijski gradovi, Los Angeles i San Francisco tek trebaju početi izdavati lokalne dozvole, a dužnosnici Los Angelesa to su najavili za srijedu. S druge strane, od prvog dana nove godine proizvodi od kanabisa legalno se mogu kupiti u gradovima Oaklandu, Berkeleyu, San Joseu, Santa Cruzu, San Diegu te u još nekoliko manjih kalifornijskih gradova.

    Naime, da bi se kanabis mogao prodavati u trgovinama u rekreacijske svrhe, njihovi vlasnici moraju ishoditi dozvolu koju izdaje država, no prije svega je potrebno ishoditi lokalnu licencu.

    U Kaliforniji, u kojoj je prodaja marihuane u medicinske svrhe legalna od 1996. godine, industrija ‘trave’ predstavlja veliki biznis, a daljnjem rastu tog tržišta zasigurno će doprinjeti i novi zakoni.

    Pritom, procjenjuje se da kalifornijsko tržište vrijedi 1,6 milijarda dolara te da bi mu vrijednost do 2020. mogla narasti na 6,4 milijarde.