Category: Svijet

Meteorolozi iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske u utorak su izdali obavijest da bi dijelove nama susjedne države mogao pogoditi fenomen poznat po nazivu blatna kiša.

Riječ je o kiši koja ostavlja najčešće smeđe ili žućkaste tragove na površini ili izloženim objektima, a poznata je i kao žuta kiša, krvava kiša i obojena kiša, prenosi Jutarnji.

Blatna kiša povremeno se može zamijetiti i na području Hrvatske, češće na Jadranu i u područjima uz Jadran nego u kontinentalnom dijelu zemlje, navode meteorolozi u Hrvatskoj.

Blatna kiša nastaje samo u određenim sinoptičkim situacijama. Na području Hrvatske nastaje kada je nad predjelima ili malo južnije u prizemnom sloju atmosferski sistem koji sadrži dosta vlage, ciklonalno polje ili i izraženi frontalni sistem, a u višim slojevima atmosfere (od 5 000 m i više) je izraženo jugozapadno ili južno strujanje.

U takvim situacijama čestice pijeska iz sjeverne Afrike, odnosno područja Sahare dospijevaju u više slojeve atmosfere te ulaze u oblačne sisteme, pa kiša koja pada iz njih u sebi sadrži saharski pijesak te je stoga obojena.

Ovoga vikenda je prvi put u historiji započela nastava na bosanskom jeziku u srednjim školama u Novom Južnom Velsu, u Australiji. Razred djece građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine je vodila učiteljica Lejla Lihovac pod rukovodećim nadzorom direktorice Bosanske etničke škole u Liverpulu (Liverpool) Đenite Čengić Karup.

Ovaj rezultat je posljedica napora ljudi iz BiH koji traju nekoliko godina, ali su tek u ovom pokušaju, uz podršku i saradnju Ambasade Bosne i Hercegovine u Australiji uspjeli u toj namjeri. Ovaj put je tim ljudi okupljenih oko BEŠ-a u koordinaciji s ambasadorom Mirzom Hajrićem ispunio sve uslove koje je postavilo Ministarstvo obrazovanja te je pozitivan odgovor dobiven tik pred početak novog semestra ipak bio samo formalnost.

Tako će odsad svake subote tokom školske godine, u prostoru srednje škole Liverpool High School nastavu pohađati i učenici na predmetu bosanski jezik.

“Ovo je veoma značajan pomak za bosansku zajednicu u Novom Južnom Velsu jer se ovim činom uvrštavanja bosanskog jezika u javni obrazovni proces sa desetinama drugih jezika svijeta naš jezik postaje jedan od izbornih predmeta koji učenici mogu birati u državnim školama”, saopćeno je iz Ambasade Bosne i Hercegovine u Canberri.

Od ranije, ovaj status bosanski jezik ima u državnim školama u australskoj državi Viktoriji (Victoria), gdje procesom rukovodi predsjednik udruženja nastavnika bosanskog jezika Sead Omerović sa saradnicima, prenosi Anadolija.

Muhamed Alić je prvi Bosanac koji je diplomirao na poznatom Univerzitetu Eastern Illinois u SAD-u. Na dodjeli diploma kojoj je prisustvovalo više od 500 diplomanata i magistranata, zavijorila se i zastava BiH.

Muhamed je rođen u Chicagu 23. jula 1995. godine. Njegovi roditelji Elvedina i Sade Alić su izbjeglice iz BiH. Majka mu je porijeklom iz Preočice kod Viteza, a otac iz Kamićana kod Kozarca. Sade je bio pripadnik Armije RBiH i pred kraj rata je teško ranjen. Radi liječenja je otišao sa suprugom u SAD.

“Dobili su sinove Muhameda i Adema te kćerku Kanitu. Sve su ulagali u obrazovanje djece, pri tome ne zaboravljajući rodnu grudu, pomažući novčano svoje porodice i familiju”, kazao je član porodice Hazim Trako.

Promovirajući bosanske vrijednosti u SAD-u Muhamed je 8. maja ove godine diplomirao na Univerzitetu Eastern Illinois i time je postao prvi Bosanac koji je završio ovaj poznati univerzitet. Stekao je zvanje inžinjera tehnologije za proizvodnju prirodne i održive energije.

“Zaista je divan prizor vidjeti naše dijete s našom zastavom na dodijeli diploma. Njegov plan je da upiše magistarski studij na ovom fakultetu”, kazao nam je Trako.

Iako već godinama žive u SAD-u bračni par Elvedina i Sade Alić nikada nisu zaboravili svoje korijene, a domoljublje su prenijeli na svoju djecu koja redovno objavljuju fotografije sa zastavom BiH, odaju počast stradalima u genocidu u Srebrenici i prenose znanje o dešavanjima u BiH na svoje prijatelje.

Izvor: Klix

Muslimani u engleskom Manchesteru su povodom mjeseca ramazana odlučili da iftare podijele s beskućnicima.

Naime, kada je došlo vrijeme iftara, grupa muslimana je odlučila nahraniti beskućnike na ulicama svoga grada.

Jedna od organizatorica ovoj događaja je kazala novinarima da su povodom ramazana jednostavno željeli izraziti solidarnost s ljudima koji su, kako je rekla, svakodnevno bez dovoljno hrane.

Dodala je kako ih postači mogu najbolje shvatiti, napominjući da je ramazan odlična prilika da ljudi pomognu onima kojima je pomoć potrebna.

Drugi vjernici koji su učestvovali u akciji su kazali da su na ovaj način još bolje shvatili značaj hrane i vode o čemu, kako su rekli, ljudi veoma rijetko razmišljaju.

U Guinnessovoj knjizi rekorda kao najsjevernija džamija na svijetu uvrštena je Nurd Kamal u Noriljsku (Norilsk), na poluotoku Tajmir, sjeveru sibirskog Krasnojarskog kraja.

Za sve muslimane ova džamija je posebno zanimljiva tokom mjeseca ramazana, jer osim svoje arhitektonske ljepote ima posebne vremenske odrednice u vezi sa ramazanskim postom.

Naime, za vjernike u ovoj džamiji post traje ekstremno dugo, pa je tako sehur u 1.19 sati ujutro, dok se vjernici mogu iftariti tek u 00.57 sati, kada sunce zalazi.

Čak i to nije sve jer je takav post vjernicima u Noriljsku trajao samo do 19. maja, otkada dan u ovom mjestu traje 24 sata, zbog čega će vjernici morati da post prilagođavaju narednom gradu u kojem je moguće odredit vrijeme izlaska i zalaska sunca.

Inače, građevina je podignuta prema jedinstvenom projektu arhitekte Eugena Solniškina. Zbog specifičnih klimatskih uvjeta koji vladaju na krajnjem sjeveru Rusije razlikuje se od tradicionalne arhitekture džamija.

Tako 30 metara visoka kula minareta, koja obično ima kružne temelje, u Noriljsku ima kvadratni oblik. Pri takvoj gradnji, naime, zidovi se manje zamrzavaju i bolje odolijevaju naletima vjetra.

Džamija ima dvije etaže pri čemu se donja koristi kao medresa. Džamija Nurd Kamal podignuta je sredstvima poduzetnika tatarskog porijekla Mithada Bikmejeva, koji je rođen u Noriljsku. Njemu džamija duguje i svoje neobično ime Nurd Kamal – u čast oca Mecene Nuritdina i njegove majke Gajnikamal.

Gradnja džamije počela je 1993. godine, a kada je pet godina kasnije – 19. septembra 1998. – organizirana ceremonija svečanog otvaranja, Noriljsk je bio na nogama. Prostor oko Nurd Kamala bio je prepun vjernika i znatiželjnika, iz Moskve je došla visoka državna delegacija, a molitvu je predvodio Talgat Tadzhuddin, tadašnji vrhovni muftija Rusije.

(agencije)

Na summitu EU – zapadni Balkan, koji se održava danas u Sofiji, bit će potpisana deklaracija koja podrazumijeva da će EU pružiti financijsku i političku pomoć zemljama zapadnog Balkana.

U deklaraciji se ne spominju bilo kakvi datumi za članstvo Srbije i Crne Gore, kao ni oni za početak pregovora s ostalim zemljama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, pišu Nezavisne novine.

Ipak, Ekaterina Zaharieva, ministrica vanjskih poslova Bugarske, izrazila je nadu da će dvije zemlje zapadnog Balkana postati članice Europske unije do 2025. godine.

Na summitu u Sofiji bit će potpisana i izjava podrške digitalnoj agendi na zapadnom Balkanu, kojom se između ostalog predviđa smanjivanje cijena roaminga između zemalja EU i zapadnog Balkana. Također, ovom agendom bit će stvoreni preduvjeti za mrežu povezivanja unutar regije i s Europskom unijom kako bi građani i gospodarstvo mogli zajedno surađivati.

Zemlje regije ugovorom će se obvezati da će ukinuti roaming međusobno, a za to već postoji suglasnost kako unutar BiH, tako i među zemljama koje će to potpisati.

Kada je u pitanju digitalna agenda, Vijeće ministara BiH na posljednjoj sjednici prihvatio je izjavu podrške digitalnoj agendi za zapadni Balkan, a izjavu bi trebali potpisati predstavnici BiH, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Albanije i Kosova.

vecernji.ba

Hrvatska vlada je usvojila Strategiju za uvođenje eura u kojoj se, između ostalog, procjenjuje da bi plan mogao da se realizuje u periodu od pet do sedam godina

Također, procjena je da bi to moglo da utiče na jednokratno povećanje cijena između 0,2 i 0,4 posto.

“Članstvo u eurozoni je jedna od obaveza koje smo preuzeli Ugovorom o pristupanju EU, no tim ugovorom nije utvrđen specifičan datum kada Hrvatska treba da preuzme euro kao valutu, to je ostavljeno volji države članice”, rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica privrede, poduzetništva i trgovine Martina Dalić, piše Poslovni dnevnik.

Navela je da postoje dvije vrste kriterijuma za uvođenje eura: prvi je kriterijum nominalne konvergencije, a drugi realne konvergencije.

Prvi uključuje visinu fiskalnog deficita, kretanje i visinu javnoga duga, kao i kretanje cijena i kamatnih stopa. Dalić je kazala da Hrvatska danas u najvećoj mjeri ispunjava sve kriterijiume nominalne konvergencije.

Kriterijum realne konvergencije odnosi se na dinamiku i brzinu približavanja nivoa dohotka u Hrvatskoj prosječnom nivou dohotka u EU, a Hrvatska je u tom pogledu, kako je rekla, otprilike na nivou na kom su se nalazile i druge države članice kada su pokretale ovaj proces.

Sastavni dio procesa je i pristupanje evropskom kursnom mehanizmu, u kojem država kandidat za ulazak u eurozonu mora da funkcioniše najmanje dvije godine.

To znači da će se utvrditi središnji paritet za koji će se vezati kurs kune, i tokom trajanja kursnog mehanizma kuna će u odnosu na euro moći da fluktuira unutar određenog intervala.

“Hrvatska je visoko euroizirana zemlja i kao takva pogodan kandidat za učestvovanje u eurozoni. Kao koristi od uvođenja eura procjenjuju se uklanjanje valutnog rizika u ekonomiji”, rekla je Dalić. Dodala je da se troškovi smatraju jednokratnim, a najveći “trošak” je gubitak monetarne politike i samostalnosti monetarne politike.

Navela je da je oko 80 posto štednih depozita stanovništva denominovano u euru.

Što se tiče kretanja cijena u trenutku zamjene kune eurom, u Strategiji je procijenjeno da je moguće jednokratno povećanje prosječnog nivoa cijena između 0,2 i 0,4 posto.

Troškovi koji će nastati u samom trenutku pristupanja eurozoni biće jednim dijelom vezani za prenos dijela rezervi Hrvatske barodne banke u kapital Evropske centralne banke u iznosu od 62,5 miliona eura.

Hrvatska će morati da učestvuje i u Evropskom stabilizacionom mehanizmu, što je trošak od 425 miliona eura u prvih pet godina, prenosi Poslovni dnevnik.

Članice Evropske unije glasale su za zabranu upotrebe insekticida na svim poljima zbog ozbiljnog izumiranja kolonija pčela. Zabrana korištenja neonikotinoida stupit će na snagu do kraja ove godine.

Ovo znači da će se pesticidi moći koristiti samo u zatvorenim staklenicima.

Pčele i drugi insekti vitalni su za produkciju globalne hrane jer oni oprašuju tri četvrtine svih usjeva. EU je 2013. godine zabranila upotrebu neonikotinoida na cvjetnim usjevima koji privlače pčele kao što su uljarice.

U februaru ove godine EU je razmatrala izvještaj naučnika koji su zaključili da visoki rizik za pčele i divlje pčele predstavljaju pesticidi koji se koriste u bilo koju svrhu na vanjskim poljima jer kontaminiraju tlo i vodu. To je dovelo do toga da se pesticidi pojavljuju i u divljem cvijeću i nasljednim usjevima. Nedavna studija uzoraka meda pokazala je da su globalno kontaminirani neonikotinima.

“Komisija je predložila ove mjere mjesecima ranije. Zdravlje pčela im najveći značaj za mene jer se tiče biodiverziteta, proizvodnje hrane i okoliša”, rekao je evropski komesar za sigurnost hrane i zdravlja Vytenis Andriukaitis.

Neonikotinoidi, nervni agensi, nanose široki spektar štete pčelama jer im oštećuju memoriju i smanjuju broj pčela matica. Također, uništavaju kolonije pčela. Druga istraživanja pokazala su da je 75 posto letećih insekata nestalo u Njemačkoj upravo zbog upotrebe ovog insekticida, što je uzbunilo EU stručnjake koji su izdali upozorenje od izazivanja “ekološkog armagedona”.

Izvor: Agencije

Hag je postao prvi holandski grad koji je zabranio konzmiranje marihuane u centru grada, kod centralne željezničke stanice i najvećih tržnih zona grada.

Prospekti o zabrani bit će distribuirani u kafeima u kojima se prodaje marihuana i skloništima za beskućnike, radi upozorenja o kaznama za one koji prekrše zabranu.

Prospekti na engleskom jeziku bit će dostupni u hotelima, prenio je The Guardian.

Marihuana se prodaje u 573 kafea, u 103 od 380 općina u Holandiji, uključujući i Hag.

Glasnogovornik gradonačelnice Haga Pauline Krike izjavio je da je do zabrane došlo zbog brojnih žalbi stanovnika i posjetilaca zbog jakog mirisa marihuane i buke onih koji je upotrebljavaju.

Amsterdam je zabranio upotrebu droga u blizini škola i parkova za djecu, a Roterdam u blizini škola.

Radiosarajevo.ba