Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je na svojim stranicama detalje o obveznim COVID potvrdama ko ih mora imati, a ko ne mora.
Zdravstvenim ustanovama i trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost nalaže se da prilikom primanja pacijenata kojima je primjerice, potrebna hospitalizacija, zatraže COVID potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz o preboljenju ili cijepljenju protiv korone.
Potvrdu će morati imati i drugi pacijenti ako se procijeni da postoji opasnost od širenja COVID-a, ali i osobe u pratnji pri porodu, roditelji smješteni s djecom, oni koji dolaze u posjete.
Postoje i neki izuzeci, COVID potvrda nije potrebna za hitnu pomoć, kad se traži primarna zaštita.
“Ako zaposlenici odbiju testiranje ili COVID potvrdu ne mogu boraviti u prostorijama poslodavca. U socijali bit će obavezno testiranje za sve, osim za one koji su cijepljeni ili su preboljeli koronu.
Zaposlenici koji odbiju testiranje, odbiju predočiti COVID potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz, ne mogu boraviti u prostorijama poslodavca”, navodi se u odluci.
Više o COVID potvrdama u sistemu socijalne skrbi čitajte OVDJE.
Obavezne digitalne covid potvrde ili negativan test za sve zaposlene u zdravstvu i socijalnoj skrbi stupit će na snagu u ponedjeljak, 4. oktobra, potvrdila je u utorak Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra socijalne politike Josipa Aladrovića.
Zaposlenici koji odbiju vakcinaciju i testiranje neće moći ostati u prostoru ustanove, no Bogdanović vjeruje da neće doći do otkaza jer je sistem socijalne skrbi do sada pokazao najveći stepen odgovornosti u pandemiji, piše 24sata.hr.
Nakon što je u zračnim napadima ruskih aviona izgubila muža i dvije kćerke, Sirijka Vaad el Tamir u Idlibu je otvorila školu u kojoj se brine za djecu bez roditelja i djecu sa posebnim potrebama.
Tamir je advokatica po profesiji, a gubitak porodice nagnao ju je da u mjestu Ihsim otvori sirotište koje je postalo utočište za sirijske mališane usred građanskog rata i neimaštine. U njenom obdaništu prva slova i znanja besplatno uče djeca bez roditelja, djeca s posebnim potrebama i djeca iz raseljeničkih porodica.
Tamir je bez muža ostala nakon zračnog napada u decembru 2015. godine, a potom je u sličnim napadima ubijeno dvoje od ukupno šestero njene djece.
– S mužem sam odlično živjela i formirali smo stabilnu porodicu. Muž mi je bio i najbolji prijatelj i djeca su bila veoma vezana za njega. Ruski avioni su ponovo bombardirali našu kuću i poginule su mi i dvije djevojčice. Sham je bila učenica gimnazije i poginula je dok je pisala zadaću. Još uvijek mi u glavi odzvanja ta bomba – kazala je Tamir.
mir se prisjetila tog zračnog napada i nije mogla suzdržati emocije i suze.
– Sjedili smo u stanu, odjednom smo osjetili da se zgrada trese i djeca su počela vrištati, ‘spasi me mama’. Trogodišnji Ahmed je bio zarobljen pod ruševinama, baš kao i ja. Nisam mogla da dišem, ali uspjela sam se izvući ispod tog zida. Prišla sam Ahmedu, a onda sam počela tražiti djevojčice Sham i Ramu. Vrištala sam, ali niko nije bio tu da me čuje – kazala je Tamir.
Zbog pogibije muža Tamir je već imala narušeno zdravlje, ali je nadljudskim naporima uspjela ispod ruševina izvući kćerku Ramu i sina Visama.
– Pod ruševinama su mi ostala još tri djeteta, tražila sam ih, a onda mi je kćerka rekla da je našla sestrine noge. Zaplakala sam, nisam ni znala da mi je kćerka pala sa šestog sprata. Pola sata kasnije stigla je i Civilna zaštita. Nedugo zatim prišao mi je jedan spasilac i dao providnu kesu sa stvarima moje dvije djevojčice. Znala sam šta to znači jer se isto do dogodilo i kad sam muža izgubila – kazala je Tamir.
Ona je dalje kazala da je nakon velike porodične tragedije odlučila da stane na noge i bori se za djecu koja su ostala s njom.
– Zato sam otvorila školu u kojoj su besplatno sva djeca čiji roditelji su stradali ili su zarobljeni. Otvorila sam jedno odjeljenje i za djecu s posebnim potrebama – kazala je Tamir čiji sin Visam je također dijete s posebnim potrebama.
Tamir je tužna što joj predstavnici lokalne zajednice nisu nikada otvorili vrata i ponudili pomoć te je pozvala humanitarne organizacije i dobrotvore da se pridruže i pomognu u brizi za djecu u Idlibu.
– Nisam mogla udovoljiti ni njihovoj želji za ljuljačke ili tobogane. Ova djeca su sretna i kada dobiju jedan obični balon. Pozivamo dobrotvore da doniraju igračke i pomognu ovoj djeci da zaborave tragedije koje su preživjeli – poručila je Tamir.
Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske zabranila je uvoz pošiljke svježeg grožđa porijeklom iz Sjeverne Makedonije, u količini od 20.730 kilograma, zbog povećanog sadržaja pesticida.
Prilikom redovnog pregleda pošiljke hrane biljnog porijekla pri uvozu nadležni inspektor je izvršio uzorkovanje za laboratorijsku analizu radi ispitivanja ostataka pesticida, saopšteno je iz Inspektorata RS-a.
Na osnovu izvještaja o laboratorijskoj analizi koji je izdao Institut za vode Bijeljina, kojom je ispitivano prisustvo 180 aktivnih materija, u analiziranom uzorku utvrđeno je povećano prisustvo pesticida phosmet iznad vrijednosti propisanih Pravilnikom o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla.
Postupajući po rezultatima analize inspektor je donio rješenje kojim je zabranjen uvoz i naloženo vraćanje sporne pošiljke pošiljaocu ili uništavanje pod nadzorom nadležnog inspektora.
Nadležni inspektori posebnu pažnju posvećuju proizvodima sezonskog karaktera, koji se intenzivnije uvoze u određenom periodu godine i koji su karakteristični za određena godišnja doba.
Iz Inspektorata su podsjetili da je u ovom mjesecu zbog utvrđenog povećanog prisustva pesticida zabranjen uvoz 6.842 kilograma stonog grožđa iz Albanije i 660 kilograma svježeg krastavca iz Makedonije, dok je zbog utvrđenog prisustva ekonomski štetnog organizma zabranjen uvoz 24 tone merkantilnog krompira porijeklom iz Poljske.
Rad inspektora na granici, stručna procjena rizika i pravovremeno identifikovanje potencijalnih nepravilnosti, najvažniji su faktori koji za krajnji cilj imaju zaštitu zdravlja potrošača.
Prosječan stanovnik Slovenije bacio je lani 68 kilograma hrane, jedan kilogram više nego 2019, od čega je 40 posto i dalje bilo jestivo.
Ukupna količina bačene hrane u Sloveniji iznosila je prošle godine 143.570 tona, što je za dva posto više u odnosu na 2019, objavio je Zavod za statistiku, a prenosi agencija STA.
Domaćinstva i trgovine prehrambenim proizvodima povećali su lani količinu bačene hrane, dok su proizvođači hrane, ketering kompanije i firme u djelatnosti služenja hrane smanjile ovu vrstu otpada.
Domaćinstva su proizvela lani 52 procenta ukupnog otpada od hrane, ili sedam odsto više nego 2019, godine, a prodavnice hrane su generisale 11 posto ovog otpada, odnosno za šest procenata više nego godinu ranije.
Sa druge strane, proizvođači hrane su prošle godine u ukupnom ovom otpadu imali udio od sedam procenata, što je pad od 10 posto na godišnjem nivou, a udio keteringa i firmi koje se bave usluživanjem hrane je smanjen za četiri odsto na 30 procenata.
Istovremeno, udio jestive hrane u ukupno bačenoj količini povećan je za jedan procentni poen na 40 posto, prema Zavodu za statistiku.
Većina bačene hrane je anaerobno prerađena u pogonima za biogas, skoro 47 posto, ili aerobno u fabrikama đubriva (31%).
Oko dva odsto otpada od hrane obrađeno je na drugi način – spaljivanjem ili ponovnom preradom u rafinerijama nafte.
Količina bačene kompostne hrane povećana je 2020. za gotovo 17 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je količina otpada koji se prerađuje u pogonima za proizvodnju biogasa bila manja za pet procenata, dodaje slovenačka novinska agencija.
VAKCINE, TRUDNOĆA, DOJENJE I PLODNOST: “Žene koje su rodile i koje doje svoju djecu mogu se vakcinisati. Znamo da su trudnice izložene većem riziku od dobijanja težeg oblika COVID-a, također su u većem riziku od prijevremenog porođaja. Dakle, u situacijama u kojima postoji veliki prijenos COVID-a u zemlji i žena mu je izložena, prednosti dobijanja vakcine definitivno nadmašuju rizike. Nema apsolutno nikakvih naučnih dokaza ili istine iza zabrinutosti da vakcine na neki način ometaju plodnost, bilo kod muškaraca ili kod žena. Ne postoji ništa naučno dokazano što bi moglo spriječiti ženu koja ima menstruaciju da primi vakcinu”, kaže, između ostalog, glavna naučnica WHO dr. Soumya Swaminathan u još jednoj epizodi naučnih razgovora “Nauka za 5”.
PREDNOSTI VAKCINACIJE TRUDNICA NADMAŠUJU RIZIKE: “Trebaju li se vakcinisati
žene koje doje djecu? Šta je sa ženama koje su trudne ili planiraju trudnoću? Ili sa ženama
koje imaju menstruaciju?”, neka su od pitanja na koja u još jednoj epizodi naučnih razgovora“Nauka za 5” odgovara glavna naučnica Svjetske zdravstvene organizacije dr. Soumya Swaminathan.
“Žene koje su rodile i koje doje svoju djecu mogu se vakcinisati. Znamo da su trudnice izložene većem riziku od dobijanja težeg oblika COVID-a, također su u većem riziku od prijevremenog porođaja. Dakle, u situacijama u kojima postoji veliki prijenos COVID-a u zemlji i žena mu je izložena, prednosti dobijanja vakcine definitivno nadmašuju rizike. Nema apsolutno nikakvih naučnih dokaza ili istine iza zabrinutosti da vakcine na neki način ometaju plodnost, bilo kod muškaraca ili kod žena. Ne postoji ništa naučno dokazano što bi moglo spriječiti ženu koja ima menstruaciju da primi vakcinu”, kaže, između ostalog, dr. Soumya Swaminathan.
Prvi preliminarni rezultati izbora u Njemačkoj pokazali su kako građani ove evropske zemlje žele promjene. Umjesto “vječnog” CDU-a, šampion ovogodišnjih parlamentarnih izbora postala je Socijaldemokratska partija Njemačke.
Prema posljednjim preliminarnim rezultatima, SPD na čelu s Olafom Scholzom predvodit će novu vlast u Njemačkoj s obzirom da su osvojili 25,7 posto glasova.
Poređenja radi, prethodne izbore koji su održani 2019. godine, SPD je osvojio 20,5 posto glasova. Samim tim, SPD će u novom sazivu njemačkog Bundestaga dobiti dodatna 53 mjesta i tako će činiti najveći politički blok su ukupno 206 pozicija te će kao vodeća stranka u Njemačkoj predvoditi pregovore oko sastavljanja nove vlade.
Konstantan i značajan rast Zelenih
Stranka koja iz godine u godinu bilježi rast svakako jesu Zeleni što ovu političku opciju stavlja u poziciju najpoželjnijeg koalicionog partnera.
Prema preliminarnim rezultatima, Zeleni su osvojili podršku 14,8 posto glasova što je 5,8 posto više u odnosu na izbore 2017. godine što će im omogućiti 51 dodatno mjesto u Bundestagu.
Ko je zabilježio najveći pad? (Foto:ZDF)
“Nadali smo se i boljem rezultatu, ali to je i dalje izborni rezultat koji nam daje mogućnosti da budemo dio nove njemačke vlade”, rekao je europarlamentarac i član Zelenih Rasmus Andresen.
S obzirom na broj glasova i poziciju koja joj se nudi, stranka Zelenih će svakako biti jedan od ključnih faktora u formiranju nove vlasti. Prije izbora, mediji i analitičari su više puta isticali kako najveće šanse za novu vlasti ima tzv. “semafor koalicija” koju će činiti SPD, Zeleni i liberalna Slobodna demokratska stranka (FDP).
Liberalni FDP je na ovim izborima zabilježio rast na izborima te je osvojio dodatnih 12 mjesta u parlamentu što je rast od 0,7 posto.
Upravo će ova stranka na čijem je čelu Christian Lindner predstavljati treću stranku koja će odlučivati o novom sastavu koalicije.
Predsjednik FDP-a Christian Lindner (Foto: EPA-EFE)
Iako je Lindner ranije potencirao saradnju s koalicijom CDU/CSU, razumijevanje između Zelenih i SPD-a moglo bi značajno doprinijeti i tome da liberali promijene mišljenje te da se odluče u ulazak u tzv. “semafor koaliciju” koju bi činili SPD, Zeleni i FDP.
Građani ne praštaju greške
Stranka, odnosno koalicija koja je zabilježila najveći pad na ovim izborima jeste dosadašnji neprikosnoveni vladari Njemačke – demokršćanska koalicija CDU/CSU.
Prema preliminarnim rezultatima, CDU/CSU je na ovim izborima zabilježio pad od čak 8,8 posto čime su osvojili ukuopno 24,1 posto glasova. Ovakav rezultat donosi pad u Bundestagu od nevjerovatnih 50 mjesta što je protumačeno kao najgori rezultat ove stranke u historiji.
Katastrofalni rezultati za CDU/CSU (Foto: EPA-EFE)
Iako se prije izbora govorilo o tome kako se glasači koalicije CDU/CSU pokažu onda kada je to i najpotrebnije, čini se kako je niz afera koji je obilježio ovu koaliciju u protekloj godini značajno promijenio mišljenje javnosti.
U posljednjih godinu dana, zvaničnici CDU-a našli su se u nizu afera uključujući i one vezane za nabavku medicinskih maski i moguću korupciju koja je vezana za ove poslove.
Uprkos brzoj reakciji stranke kao i ostavci koju su članovi Bundestaga podnijeli, ova afera predstavljala je veliku mrlju za vladajuću koaliciju uoči predizborne kampanje.
Šlag na tortu svakako je bio “skandal” u kojem je učestvovao kandidat za kancelara ispred CDU-u Armin Laschet. Tokom poplava koje su pogodile dijelove Njemačke tokom ljeta, predstavnici vlasti, uključujući i njemačkog predsjednika, posjetili su poplavljenja područja.
Novi saziv njemačkog Bundestaga
U trenutku dok je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeir držao govor te je naglašavao značaj pomoći, fokus medija bio je na Arminu Laschetu koji se zajedno s kolegama smijao u pozadini što je izazvalo veliki bijes njemačke javnosti i gotovo sigurno se odrazilo i na sam rezultat izbora.
Parlamentarni izbori u Njemačkoj su okončani i u narednom periodu slijede mukotrpni pregovori oko uspostavljanja vlasti.
Iako su SPD i Zeleni gotovo pa sigurno novi partneri u vlasti, najteži posao sigurno slijedi u pregovorima s FDP-om koji će, uprkos manjem broju osvojenih glasova, predstavljati stranku koja vrlo lako može odrediti budućnost Njemačke i eventualni sastav nove vladajuće koalicije.
U ovom trenutku, sastav koalicije može otići u dva smjera – stvaranje “semafor koalicije” koju bi činili SPD, FDP i Zeleni ili stvaranje “Jamajka koalicije” (CDU, FDP, Zeleni) koju je u ovom trenutku gotovo pa nemoguće zamisliti.
Danas se u Njemačkoj održavaju parlamentarni izbori što znači da Nijemci biraju novi saziv Bundestaga. Pred novom vlasti su brojni izazovi od klimatskih promjena, preko pandemije do jačanja ekonomije i nadmudrivanja sa svjetskim rivalima.
Pored samih izbora najznačaniji momenat jeste da Angela Merkel nakon 16 godina dominantne vladavine odlazi s mjesta kancelarke.
Više od 60 miliona Nijemaca imat će mogućnost da bira parlamentarce u donjem domu saveznog parlamenta – Bundestagu, a već je počelo glasanje poštom. Donji dom ima najmanje 598 mjesta, a ponekad i više. Nedugo po zatvaranju biračkih mjesta trebalo bi biti poznato koja stranka je dobila najveći broj glasova, a nešto kasnije će se znati i ko će biti kancelar.
Kancelarku Merkel će najvjerovatnije naslijediti Armin Lasche (CDU) ili Olaf Scholz (SPD).
Unija CDU/CSU, ispred koje je bila Angela Merkel, trenutno ne stoji najbolje prema anketama što govori da bi Nijemci veće povjerenje mogli dati Socijaldemokratskoj partiji (SPD).
Stranke koje naprave parlamentarnu većinu bit će u prilici da izaberu novog kancelara. Ali, za formiranje koalicije potrebno je da se stranke dogovore o temeljnim načelima, kao i o kadrovima. Kada se dogovor postigne, u parlamentu se bira kancelar.
Posljednje ankete pokazuju da će obje velike stranke (CDU i SPD) kao i stranka Zelenih, biti u prilici da budu dio vlasti i biraju kancelara. U igri su i liberalna stranka Slobodni demokrati, Ljevica i desničarsi AdD.
Birači na izborima daju dva glasa. Jedan je za kandidata iz izborne jedinice u kojoj birač živi – jedan parlamentarac u prosjeku predstavlja 250.000 građana. Kandidat koji dobije najveći broj glasova u datoj izbornoj jedinici biva izabran u parlament. Riječ je o sistemu “pobjednik uzima sve”, a koji se primjenjuje i na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji. Ovako se bira 299 parlamentaraca.
Drugi glas podrazumijeva proporcionalnu predstavljenost. To podrazumijeva da se preostalih 299 parlamentaraca bira na osnovu toga koliko je njihova stranka dobila glasova. Ti glasovi se potom pripisuju kandidatima čije su pozicije na stranačkim listama unaprijed određene.
Broj mjesta, mandata u parlamentu može se mijenjati onda kada je vrlo mala razlika u broju glasova. Najmanji broj je 598, a najveći 709.
Uz rastuću nestašicu plina, sirovina, plastike, građevinskog drveta, čipova i ostale robe, Evropu i svijet pogodila je nova nevolja koja dodatno otežava trgovinu i proizvodnju te gura cijene u nebo.
To je nestašica vozača kamiona zbog koje trgovcima nema ko da puni skladišta, a poduzetnicima dopremi komponente nužne za proizvodnju. Stoga u evropskim zemljama i SAD-u povremeno nestaje neke robe na policama prodavaonica, a fabrike bilježe zastoje u radu.
U Evropi trenutno nedostaje više od 400 hiljada vozača kamiona i taj problem je iz mjeseca u mjesec sve gori, prema alarmantnom izvještaju kuće Transport Intelligence, objavljenom prije mjesec dana, piše SEEbiz.
Među najpogođenijima je Ujedinjeno Kraljevstvo kojem manjka oko 100 hiljada vozača, posebno nakon Brexita i otežanog dolaska stranih radnika. Trgovci očekuju sve više problema sa snabdijevanjem bojeći se da neće moći posve zadovoljiti rastuću potražnju kupaca, posebno uoči božićnih praznika.
Mnogi restorani s brzom hranom posljednjih dana ne mogu nabaviti sve potrebne namirnice, pišu britanski mediji.
U međuvremenu, države su posegnule za privremenim rješenjima. Kako bi ublažile nestašicu vozača kamiona, vlasti u Holandiji su sklopile ugovor s vojskom o najmu njenih vozača.
Vlasti u Njemačkoj i Britaniji planiraju upravljanje kamionima da ponude ratnim veteranima koji su trenutno nezaposleni, prema podacima kuće Transport Intelligence.
Naime, potreba za prevozom robe tokom pandemije, uporedo s rastom internet trgovine i oporavkom ekonomije, znatno se povećala. S druge strane, broj raspoloživih vozača – koji u Evropi prosječno imaju 55 godina – stalno se smanjuje. Mladi su istovremeno slabo zainteresovani za taj posao jer su uslovi rada vrlo teški, često nepodnošljivi.
Recimo, vozač iz Bjelorusije Aleksandar Macijaš (30), koji je od maja počeo da radi za litvanskog kamionskog prevoznika Baltic Transline, požalio se medijima da je morao odustati od tog posla. Nakon dvije sedmice obučavanja radio je i živio 13 sedmica u kamionu baziranom u Holandiji, za platu manju od 2.500 eura.
– Za ljudsko biće to nije normalan život. To nije posao, već nešto poput zatvora. To radiš kao da si zombi – požalio se Macijaš.
Koliko su uslovi rada mučni, potvrdio je nedavno Amazon koji je pod pritiskom javnosti priznao da njegovi vozači kamiona tokom vožnje, zbog različitih okolnosti, nemaju prilike da staju u odmorištima, pa su prisiljeni da mokre u plastične boce. Čini se da neugodnostima nisu izloženi samo vozači Amazona.
Prema Financial Timesu, biT će ugrožena sezona trgovine uoči Božića, ali ne samo to.
– Nestašica vozača kamiona prenijet će se u iduću godin – tvrdi Luis Gomez, predsjednik američke kompanije XPO Logistics za Evropu.
Isto smatra kuća Transport Intelligence, koja daje do znanja da će ekonomija iduće godine imati još veće štete nego danas.
– Nestašica vozača dostigla je kritičnu tačku, a još će se i pogoršati, uprkos mnogim strategijama koje se primjenjuju – procjenjuje ta kuća.
Rješenje problema nije na vidiku. Evropska unija je lani donijela tzv. Paket mobilnosti, prema kojem bi od sredine februara iduće godine trebalo da se poboljšaju radni uslovi za vozače kamiona.
Oni će za poslove unutar jedne zemlje dobiti četiri dana odmora između tura, a u prekograničnom prevozu će se vraćati kući svakih osam sedmica.
Veliki kamionski prevoznici tvrde da će nestašica vozača zbog tih novih propisa iduće godine biti još gora. S druge strane, sindikalni predstavnici vozača ne vjeruju da će prevoznici poštovati evropske propise jer iza njih ne stoji zakonska obaveza.
Pritisnuti nestašicom, mnogi su prevoznici širom Evrope povećali plate vozača kamiona. Neki u Britaniji najavljuju da će te plate povisiti s 3.000 na 5.000 funti mjesečno, iako vozači tvrde da nije sve u novcu, nego i u uslovima rada.
Najveću nestašicu vozača kamiona u Evropskoj uniji bilježi Poljska, kojoj manjka njih 120 hiljada ili 37 posto. U teškoj situaciji je i Njemačka s manjkom od 60 hiljada vozača.
Francuskoj je još prije pandemije nedostajalo njih 40 hiljada, a danas je nestašica još gora. U SAD-u se samo ove godine broj vozača kamiona smanjio za gotovo 10 posto, dok azijskim zemljama manjka njih oko 20 posto.
Budući da niko ne očekuje brzo rješavanje tog problema, analitičari kažu da je jedno sasvim izvjesno: nestašica vozača kamiona, uz brojne druge nestašice, povećaće cijene prijevoza robe, a time i cijene u prodavnicama.
Sutra se održavaju parlamentarni izbori u Njemačkoj gdje Nijemci biraju novi saziv Bundestaga.
Angela Merkel već 16 godina kao kancelarka je na čelu savezne vlade koju predvodi njezina Unija CDU/CSU. Mladi njemački birači se ni ne sjećaju neke druge osobe na čelu njemačke vlade. Ali 67-godišnja kancelarka se povlači. A Unija ne kotira dobro u anketama, dugo vremena se vodila interna svađa oko toga ko bi CDU/CSU trebao predvoditi na izborima, a bilo je i turbulencija na čelu CDU-a.
Njemački birači u nedjelju ne biraju direktno novog kancelara ili kancelarku. Oni biraju novi saziv Bundestaga, znači predstavnike naroda. Tek nekoliko sedmica kasnije se novoizabrani zastupnici sastaju u Berlinu i biraju novog kancelara ili novu kancelarku – koji onda formiraju novu saveznu vladu, piše Deutsche Welle.
Merkel: Njen mandat formalno završava s konstituirajućom sjednicom novog Bundestaga
FOTO: AGENCIJE
Dan i nakon nedjeljnih izbora savezna kancelarka je i dalje Angela Merkel. Njen mandat formalno završava s konstituirajućom sjednicom novog Bundestaga. A ona se mora održati najkasnije 30 dana nakon izbora. Angela Merkel ostaje zapravo na kancelarskoj dužnosti kao vršiteljica dužnosti sve dok Bundestag ne izabere novog kancelara ili novu kancelarku. Nakon posljednjih saveznih izbora 2017. to je potrajalo oko pola godine.
Nakon izbora stranke najprije analiziraju izborne rezultate. A onda se s potencijalnim koalicijskim partnerima kreće u “sondiranje”, odnosno ispitivanje terena – o tome ko bi s kim doista mogao i htio koalirati. I tek nakon toga počinju eventualni pregovori o formiranju zajedničke vlade. To sve može i potrajati. Nova savezna vlada preuzima poslove tek nakon što Bundestag apsolutnom većinom izabere novog šefa vlade ili šeficu vlade, odnosno nakon što novi kancelar ili kancelarka imenuje svoj kabinet, i svi oni zajedno od saveznog predsjednika dobiju i službenu potvrdu o imenovanju – te na koncu u Bundestagu polože i zakletvu pred predsjednikom ili predsjednikom parlamenta.
Ko će naslijediti Angelu Merkel
FOTO: AGENCIJE
Izbor aktualnog saziva (19. Bundestaga) parlamenta se dogodio 24. septembra 2017., a kancelarka Merkel je na tu dužnost ponovno izabrana tek 14. marta 2018.
Izborno pravo u Njemačkoj propisuje takozvano “personalizirano proporcionalno pravo glasa”. A to znači da svaki birač ima na raspolaganju dva glasa – takozvani „prvi” i „drugi” glas.
Prvim glasom u svakoj od 299 izbornih jedinica odlučuju o jednom konkretnom kandidatu ili kandidatkinji. Time je zajamčeno da je svaka izborna jedinica, odnosno regija, zastupljena u Bundestagu. S drugim glasom se biraju izborne liste po saveznim zemljama. Taj drugi glas odlučuje o odnosu snaga u novom Bundestagu. Zato je on važniji od prvog. Zanimljivo je da zbog moguće razlike između broja direktno izabranih zastupnika i postotka koji neki stranka osvoji na temelju drugog glasa, nije moguća precizna prognoza o tome koliko će zastupnica i zastupnica uopće imati novi saziv Bundestaga. Trenutno ih je 709, a nakon ovih izbora moguće je da ih bude između 800 i 900.
Merkel: Već 16 godina kancelarka Njemačke
FOTO: AGENCIJE
Pravo glasa imaju svi građani koji su u nedjelju, na dan izbora, punoljetni, koji posjeduju njemačko državljanstvo i minimalno tri mjeseca žive u Njemačkoj. Nijemci koji žive u inostranstvu smiju sudjelovati na izborima, ali prije toga moraju podnijeti zahtjev za sudjelovanjem. Za razliku od lokalnih izbora, na saveznim ne smiju birati ljudi koji nemaju njemački pusoš, ali već desetljećima žive u Njemačkoj.
Po procjenama Saveznog ureda za statistiku oko 60,4 milijuna Nijemaca ima pravo glasa na nedjeljnim izborima. Broj žena s pravom glasa (31,2 miliona) je nešto veći od broja muškaraca (29,2). Prije četiri godine je po službenim podacima pravo glasa imalo 61,7 milijuna ljudi.
