Category: Svijet

  • Predsjedavajući svih kantonalnih skupština iz Federacije BiH posjetili Parlament Austrije

    Predsjedavajući svih kantonalnih skupština iz Federacije BiH posjetili Parlament Austrije

    Studijska posjeta predsjedavajućih svih kantonalnih skupština iz Federacije BiH Parlamentu Austrije od 3. do 8. oktobra organizovana je u okviru Twinning projekta. BiH se obavezala da će provesti niz procesa ka integraciji sa Evropskom unijom.

    Predstavlja nastavak aktivnosti iz potpisanog Akcionog plana za kantonalne skupštine iz jula ove godine, s ciljem unapređenja njihove uloge u procesu evropskih integracija.

    Zbog složene ustavne strukture i nadležnosti koju kantoni imaju u Federaciji BiH neophodan je njihov aktivni angažman u realizaciji postavljenih ciljeva od strane EU. Inače, ovaj Akcionog plan podrazumijeva: saradnju u kontekstu evropskih integracija u Federaciji Bosne i Hercegovine, podizanje svijesti javnosti, objedinjavanje resursa i kreiranje baza podataka i pratećih informatičkih alata.

    “Imali smo priliku da posjetimo Parlament Saveznog vijeća i jedan od devet pokrajinskih parlamenata iz Donje Austrije, te održimo niz sastanaka sa zvaničnicima ove prijateljske zemlje, kao što su sastanci sa predsjedavajućim Parlamenta Saveznog vijeća, dr. Peterom Ragglom i predsjedavajućim pokrajinskog Parlamenta Donje Austrije Karlom Wilfingom. Savezno vijeće, odnosno Bundesrat je Drugi dom austrijskog Parlamenta koji zastupa devet saveznih pokrajina na saveznom i državnom nivou”, rekao je Okerić.

    Ustavno uređenje Austrije jedne od članica EU je decentralizovano i složeno kao i u Bosni i Hercegovini, što omogućava da kantonalne skupštine u Federaciji Bosne i Hercegovine preuzmu dobre prakse iz uređenih zemalja kao što je Austrija, u cilju unapređenja parlamentarnog sistema u našoj zemlji, te u procesu približavanja i integracije sa EU.

    “Odlična i kontinuirana saradnja pokrajina u Austriji dokaz su kako decentralizovani sistem može biti uređen i efikasan s obzirom da ova zemlja spada u najorganizovaniju državu”, naglasio je Okerić.

    Dodao je kako primjer pokrajina u Austriji može biti odličan i za kantone u Federaciji Bosne i Hercegovine koji imaju svoje specifične nadležnosti i interese, ali i čitav niz dobrih zakonskih rješenja koje mogu preuzeti druge kantonalne skupštine, kao što su jednaka socijalna prava, unapređenje antikoruptivnog sistema, te promocija kulturnih, sportskih i turističkih kapaciteta.

    “Kanton Sarajevo će do kraja godine biti domaćin konferencije predsjedavajućih kantonalnih skupština u FBiH, kako bi nastavili započete aktivnosti i unaprijedili način saradnje zakonodavnih tijela”, najavio je Okerić.

  • U austrijskim Alpama pao debeo sloj snijega

    U austrijskim Alpama pao debeo sloj snijega

    Na Alpe u Austriji stigao je snijeg. Kako javlja WetterOnline, najveći internet servis za informacije o vremenu u Njemačkoj, danas je na područjima iznad 2.000 metara u Austriji pao debeo sloj snijega.

    Prema videu koji je objavio WetterOnline, na Alpama je prava zimska atmosfera.

    Prema podacima ovoga servisa, današnji snijeg velika je vremenska promjena u odnosu na jučerašnji dan, kada je u nižim dijelovima bilo 26,5 stepeni.
  • Informatički stručnjak odgovara: Može li cijeli internet “pasti” kao Facebook?

    Informatički stručnjak odgovara: Može li cijeli internet “pasti” kao Facebook?

    Nakon više od šest sati globalne nedostupnosti najpopularnije društvene mreže, najduže u historiji Facebooka, kao i ekspozitura u njihovom vlasništvu, WhatsAppa i Instagrama, postavlja se opravdano pitanje je li moguće da se ovakav scenarij dogodi i s cijelim internetom.

    Odgovor stručnjaka je kategorički “ne”.

    Slikovito rečeno, to je slično pitanju mogu li se zaustaviti tokovi svih rijeka odjednom. Možete ih zaustaviti nakratko, možete ih preusmjeriti ili ograditi, ali voda će uvijek naći puta da krene nizvodno. Tako je i s internetom na globalnoj razini.

    Ali, je li moguće da na određenom području, ili u određenim granicama država poput Hrvatske dođe do takvog pada sistema da internet postane nedostupan? Postavili smo to pitanje informatičkom stručnjaku i autoritetu po pitanju kibernetičke sigurnosti Marku Rakaru.

    Objasnio je da Hrvatska kao “nacionalni” podskup interneta funkcioniše na identičan način kao i internet u cjelini, da bi cijela Hrvatska “ispala” s interneta bilo bi potrebno isključiti sve međunarodne veze kojih ima vrlo veliki broj. Nevjerojatan je scenarij u kojem bi bilo moguće isključiti baš sve veze, a prirodno ponašanje je da ako neke putanje ispadnu iz pogona da se promet preusmjeri preko drugih veza.

    “Ono što je moguće je da pojedini dijelovi interneta ispadnu, pa recimo da možemo reći da je moguće da mreža računala nekog telekoma ispadne s interneta, ili da neoprezni bager presiječe neke međunarodne veze; ali u svim tim situacijama postoje alternativni pravci i rješenja, bila ona automatska ili ručna, koja bi riješila problem”, rekao je Rakar za Novi list.

    On je pojasnio i što se jučer vjerojatno dogodilo. Smatra da nije riječ o napadu ili sabotaži, već je vjerojatno ljudska pogreška u pitanju.

    “Ono što se dogodilo jest to da je Facebook vlastitom pogreškom pobrisao informaciju o putanjama koje računalni upiti moraju napraviti da bi dosegli njihove servere, to znači da se ništa u biti nije “srušilo”, serveri su cijelo vrijeme bili uključeni i operativni ali smo na gotovo šest sati izgubili put do njih”, rekao je informatički stručnjak Rakar.

    Drugim riječima, u vrlo kratkom vremenu izgubili smo mogućnost da “facebook.com” pretvorimo u konkretnu adresu jer su se DNS sistemi prestali javljati, a također smo izgubili sposobnost da odredimo putanju između računala i servera.

    Da bi se problem riješio, bilo je potrebno fizički doći do uzroka problema i na izvoru popraviti konfiguraciju te je potom ponovno objaviti drugim usmjerivačima i routerima kako bi oni mogli nastaviti propagirati tu informaciju po mreži. Zato je očito trebalo toliko dugo vremena da se stvari počnu vraćati u normalu.

    A koliko je puno šest sati u svijetu brzog komuniciranja i činjenice da su nam Facebook, Instagram ili WhatsApp postali samorazumljiva svakodnevica, da ne kažemo nesvjesna ovisnost, mnogi su shvatili tek jučer kad su po prvi put na toliko vremena ostali bez društvenih mreža.


    Radiosarajevo.ba

  • Ulazak u Veneciju morat će se unaprijed rezervirati i platiti

    Kada je pandemija prošle godine onemogućila dolazak masama turista, stanovnici Venecije kao da su živjeli u drugom gradu, gradu koji im je pripadao koliko i turistima koji ih istiskuju s njihovih kamenih pijaca, kaldrmisanih uličica, čak i iz stanova.

    U tihom gradu, zvona sa 100 zvonika, zapljuskivanje vode iz kanala i venecijanski dijalekt odjednom su postali dominantni zvukovi. Kruzeri koji su do tada iskrcavali hiljade posjetitelja i izazvali štetne valove u potonulom gradu nestali su.

    No, piše New York Times, sada gradske vlasti podižu kontrolu nad ogromnim gužvama na novi nivo, uvodeći visokotehnološka rješenja. Tako koriste stotine nadzornih kamera za nadzor posjetitelja i sprječavanje gužve.

    Sljedećeg ljeta planiraju instalirati i kapije na ključnim ulaznim mjestima. Kako je predviđeno, posjetitelji koji dolaze samo na jedan dan morat će rezervirati unaprijed i platiti naknadu za ulazak. Ako previše ljudi želi doći, neki će biti odbijeni.

    Gradonačelnik Luigi Brugnaro i njegovi saveznici kažu da im je cilj stvoriti grad pogodniji za život njegovih građana.

    “Ili smo pragmatični, ili živimo u svijetu bajki”, rekao je Paolo Bettio, koji vodi Venis, kompaniju koja se bavi gradskom informacionom tehnologijom.

  • Njemački telekomunikacijski gigant traži 2000 radnika u BiH

    Njemački telekomunikacijski gigant traži 2000 radnika u BiH

     

    Grupa od 14 direktora Deutsche Telekoma, jednog od najvećih telekomunikacijskih operatera u svijetu, boravila je nekoliko dana u Banjaluci, u kojoj pokušava pronaći 2.000 ljudi za izgradnju digitalne infrastrukture u Njemačkoj, saznaje portal Capital.

    Za vrijeme svog boravka su održali desetke sastanaka s domaćim poduzećima čiji bi radnici već sljedeće godine mogli raditi na jednom od najvećih projekata u povijesti Europe.
    Naime, Nijemci imaju plan da do 2030. godine 30 miliona domaćinstava i poduzeća poveže na širokopojasni internet.

    Međutim, kapaciteti Njemačkog tržišta radne snage nisu dovoljni za tako opsežan posao pa su prinuđeni tražiti partnere van zemlje.
    Zapadni Balkan se tu nameće kao jedno od rješenja, s obzirom na to da radnici i kompanije s tog prostora dobro kotiraju u Njemačkoj.

    Razlog zašto je baš Banjaluka izabrana za bazu iz kojeg će se krenulo u potragu se može naći u tome što je jedan od potpredsjednika Deutsche Telekoma Borislav Tadić, rođen i odrastao u ovom gradu.

    U razgovoru za Capital on kaže kako je za njihov projekt potrebno na stotine stručnjaka u domeni projektiranja, dokumentacije, IT planiranja, razvoja softvera, ali i najjednostavnijih građevinskih radova.
    “Tražimo partnere. Njemačko tržište je jako zasićeno i jako je malo stručnjaka tog profila koji bi to radili za prihvatljivu cijenu. Važno je napomenuti da mi “ne krademo” radnike već ih želimo angažirati za vrijeme trajanja projekta. Dakle, Deutsche Telekom neće izravno zapošljavati jer smo svjesni da će se projekt jednog dana završiti i onda bi se postavilo pitanje što da radimo s tim osobljem”, kaže Tadić.
    Dodaje kako domaće gospodarstvo ne treba brinuti, jer Deutsche Telekom nema namjeru konkurirati mu na bilo koji način, već suprotno, ljudima omogućiti dobru zaradu, a kompanijama profit i reference.
    “Smatramo kako nam zajedničkim pristupom kompanije mogu pomoći, ostvariti samoodrživi rast i diverzificirati svoj portfolij koji ne bi bio vezan samo za tržište zapadnog Balkana već za tržište zapadne Europe, gdje smo mi prisutni”, otkriva Tadić koji je prošlog tjedna bio jedan od predavača na konferenciji Ddays u Tesliću.
    Dodaje kako je dobio pozitivne signale s nekoliko razina vlasti kada je ova ideja u pitanju, te da bi njena realizacija mogla početi sljedeće godine.

    “Dogovoreni su pojedini pilot projekti i ako se naše kompanije pokažu dovoljno ozbiljne, a na što ja iskreno nemam utjecaj, onda bi u početkom iduće godine krenulo u postepenu realizaciju”, zaključio je Tadić, prenosi Dnevnik.ba.
    Centralna.ba

  • Danas je Svjetski dan učitelja

    Danas je Svjetski dan učitelja

     

    Svjetski dan učitelja obilježava se svake godine 5. oktobra. Taj je dan prilika da se pokaže da je rad učitelja i nastavnika prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva te da se kao takav i cijeni. Cilj Svjetskog dana učitelja je mobilizirati podršku za nastavnike kako bi se osiguralo da će učitelji i dalje ispunjavati potrebe budućih generacija te podići obrazovanje na nivo društvene važnosti i izvući učitelje iz poluanonimnosti i dati im društvenu važnost koju zaslužuju. Prilika je to i za isticanje važnosti rada svih učitelja i nastavnika i njihov utjecaj na razvoj društva u cjelini, te da se naglasi važnost te profesije, ali i samog obrazovanja čiji su oni nositelji, stoga se taj dan obilježava u više od 100 zemalja svijeta.

     

    izvor: os-turbe.ba

  • “Pali” Facebook, Instagram i WhatsApp širom svijeta

    “Pali” Facebook, Instagram i WhatsApp širom svijeta

    Vlasnik spomenutih servisa je kompanija Facebook, a u ovom momentu se također ne može koristiti ni Facebook Messenger.

    Podaci sa stranice DownDetector
    Podaci sa stranice DownDetector

    DownDetector, jedna od najpopularnijih stranica na kojoj ljudi mogu prijaviti ovu vrstu problema, bilježi više od 38 hiljada prijava u nekoliko minuta.

    Grafikon prikazuje izvještaje podnesene u protekla 24 sata. DownDetector prijavljuje ozbiljniji problem samo kada je broj prijava znatno veći od tipičnog broja za određeno doba dana.

    Problemi s pristupom Facebooku, Instagramu i WhatsAppu počeli su iza 17 sati.

  • Objavljena imena ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za medicinu

    Objavljena imena ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za medicinu

    Nobelova skupština na Karolinskom institutu odlučila je danas dodijeliti Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 2021. godine zajedno Davidu Juliusu i Ardemu Patapoutianu za njihova otkrića receptora za temperaturu i dodir.

    “Naša sposobnost da osjetimo toplinu, hladnoću i dodir ključna je za preživljavanje i podupire našu interakciju sa svijetom oko nas. U svakodnevnom životu te osjećaje uzimamo zdravo za gotovo, no kako se nervni impulsi pokreću kako bi se temperatura i pritisak mogli percipirati? Ovo su pitanje riješili ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade.

    David Julius upotrijebio je kapsaicin, ljut spoj iz čili papričica koji izaziva peckanje, kako bi identificirao senzor u nervnim završecima kože koji reagira na toplinu. Ardem Patapoutian koristio je ćelije osjetljive na pritisak kako bi otkrio novu klasu senzora koji reagiraju na mehaničke podražaje u koži i unutarnjim organima.

    Ova revolucionarna otkrića pokrenula su intenzivne istraživačke aktivnosti koje su dovele do brzog porasta našeg razumijevanja o tome kako naš živčani sustav osjeća toplinu, hladnoću i mehaničke podražaje. Dobitnici su otkrili kritične karike koje nedostaju u našem razumijevanju složene interakcije naših osjetila i okoline”, saopćeno je iz Instituta.

    Više o dobitnicima nagrade čitajte OVDJE.

    Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu je nagrada koju Švedska kraljevska akademija nauka dodjeljuje svake godine za izuzetna otkrića u području fiziologije i medicine. Jedna je od pet Nobelovih nagrada koju je 1895. godine ustanovio švedski naučnik i inovator Alfred Nobel za izuzetne doprinose u hemiji, fizici, književnosti, fiziologiji ili medicini kao i dostignuća na uspostavljanju mira u svijetu. Nobel je bio zainteresovan za eksperimentalnu fiziologiju i želio je ustanoviti nagradu za naučni doprinos kroz laboratorijska otkrića. Nobelova nagrada se dodjeljuje na godišnjoj ceremoniji 10. decembra, na godišnjicu Nobelove smrti a sastoji se od plakete i novčane nagrade. Prednja strana medalje prikazuje isti profil Alfreda Nobela koji je prikazan na medaljama za fiziku, hemiju i književnost. Druga strana ove nagrade je različita i jedinstvena u odnosu na druge medalje.


    Radiosarajevo.ba

  • Nobelova nagrada za naučnike koji su otkrili kako osjećamo dodir i temperaturu

    Nobelova nagrada za naučnike koji su otkrili kako osjećamo dodir i temperaturu

    Naučnici koji su otkrili kako naša tijela osjećaju toplinu sunca ili zagrljaj voljene osobe dobili su Nobelovu nagradu, javlja BBC.

    David Julius i Ardem Patapoutian dijele nagradu za medicinu ili fiziologiju 2021. za svoj rad na osjećanju dodira i temperature.

    Oni su odabrali kako naša tijela pretvaraju fizičke osjećaje u električne poruke u nervnom sistemu.

    Njihovi nalazi mogli bi dovesti do novih načina liječenja boli.

    Thomas Perlman, iz Komiteta za Nobelovu nagradu, rekao je :

    “To je bilo vrlo važno i duboko otkriće”.

    bhrt.ba

  • U Bursi predstavljena Fondacija “Alija Izetbegović”: Vrijednosti za koje se borio napadnute su danas u svijetu

    U Bursi predstavljena Fondacija “Alija Izetbegović”: Vrijednosti za koje se borio napadnute su danas u svijetu

    U Počasnom konzulatu Bosne i Hercegovine u Bursi predstavljeni su rad i aktivnosti Fondacije “Alija Izetbegović”, javlja Agencija Anadolija (AA).

    Svečanosti je prisustvovala Sabina Berberović, kćerka prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, koja je zahvalila Republici Turskoj i cijelom turskom narodu za podršku koju im pružaju na svakom planu.

    Kazala je kako pandemiju koronavirusa ostavljamo iza sebe, ali kako postoje problemi koje je teže prevladati i koji se mogu smatrati odvojenom pandemijom.

    – Ova situacija, koja se proširila svijetom, zapravo je postala jedan od glavnih problema čovječanstva. Te su temeljne ljudske vrijednosti bile vrijednosti za koje se borio moj otac. To su sloboda, pravda i poštenje. Zapravo, pandemija islamofobije nam je važnija od bilo koje od njih – kazala je Berberović.

    Ukazala je da se nastavljaju napadi i na Aliju Izetbegovića kao i na temeljne vrijednosti za koje se on borio.

    • Sabina Berberović, kćerka prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića

      Sabina Berberović, kćerka prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića


    – Postizanje slobode, pravde i poštenja nikada nije bilo lahko. No, mi ćemo se nastaviti boriti za to i uspjet ćemo. Te vrijednosti, koje sačinjavaju intelektualno naslijeđe Alije Izetbegovića, vrijednosti su koje su danas, na 18. godišnicu njegove smrti, napadnute u svijetu. Ipak, on danas nije među nama, mi smo tu, tu je Bosna i Hercegovina. Moramo zaštititi te vrijednosti i nastaviti njegovu borbu – kazala je Berberović.

    Naglasila je kako je jedan od najvažnijih ciljeva fondacije omogućiti mladim ljudima uspjeh u Bosni i Hercegovini i rad za domovinu.

    Gradonačelnik Burse Alinur Aktas kazao je kako je Alija Izetbegović važan lider koji je cijeli svoj život posvetio domovini.

    – Bilo je šehida koji su se borili za svoje ideale. Bilo je onih koji su posvetili svoje živote ovim djelima. Vrlo je malo ljudi koji su svoje ime upisali u budućnost, a Alija Izetbegović jedan je od njih – rekao je Aktas.

    Adis Alagić, ambasador Bosne i Hercegovine u Ankari, također se zahvalio svima koji su doprinijeli organizaciji programa u Bursi.