Category: Svijet

Uslov za ulazak u brojne zemlje širom svijeta je potvrda o potpunoj vakcinaciji, dok pojedine zemlje Evropske unije isključivo prihvataju potvrde o vakcinama odobrenim u nadležnim agencijama EU.

Za N1 televiziju su iz tima za krizne situacije Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine dostavili spisak zemalja u koje državljani BiH mogu turistički putovati bez obavezne potvrde o vakcinaciji, ali uz potvrdu o negativnom PCR ili antigenskom testu.

Na popisu zemalja nalaze se susjedne zemlje Srbija, Crna Gora i Hrvatska uz napomenu da je za ulazak na teritoriju Republike Hrvatske potrebno priložiti i dokaz o plaćenom smještaju u toj zemlji.

Uz ove zemlje s kojima Bosna i Hercegovina graniči, na listi zemalja koje imaju otvorena vrata za nevakcinisane osobe nalaze se: Austrija, Bugarska, Egipat, Grčka, Jordan, Mađarska, Makedonija, Maroko, Moldavija, SAD, Slovenija i Turska.

Za potpune informacije dobro je ipak kontaktirati konzularna predstavništva pojedine zemlje u koju građani Bosne i Hercegovine žele putovati jer situacija, kada je riječ o pravilima ulaska, nije fiksna.

Karcinom dojke je najčešće dijagnosticirana vrsta raka u evropskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) sa 1,579 žena kojima se svakodnevno dijagnosticira rak dojke.

Konzumacija alkohola jedan je od glavnih faktora rizika za tu bolest na koji se može uticati, uzrokujući sedam od 100 novih slučajeva karcinoma dojke u Evropi, navodi u saopćenju Ured WHO-a za Evropu sa sjedištem u Kopenhagenu.

Tokom oktobra, koji je proglašen mjesecom podizanja svijesti o karcinomu dojke, WHO potiče sve da shvate da se rizik od raka dojke može značajno smanjiti jednostavnim smanjenjem konzumacije alkohola.

Evropska regija ima najveću stopu novih dijagnosticiranih karcinoma dojke u odnosu na bilo koju drugu regiju po istraživanju WHO. Prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje karcinoma (IARC), u 2020. godini, konzumacija alkohola bila je odgovorna za gotovo 40,000 novih slučajeva karcinoma dojke u regiji.

Isti podaci pokazuju da je karcinom dojke postao najčešći oblik raka u svijetu. Više od 2 miliona novih slučajeva registrirano je 2020. godine, od čega se oko 100,000 može pripisati konzumaciji alkohola.

“Mnogi ljudi, uključujući žene, nisu svjesni da je karcinom dojke najčešći oblik raka uzrokovan alkoholom među ženama u svijetu. Ljudi moraju znati da smanjenjem konzumacije alkohola mogu smanjiti rizik od dobijanja raka. Nije važno o kojoj se vrsti, kvaliteti ili cijeni alkohola radi”, kaže dr. Marilys Corbex, viša službenica za nezarazne bolesti pri Uredu WHO za Evropu.

Deset godina otkako su libijski pobunjenici ubili libijskog diktatora Muammara al Gadafija, sjevernoafrička zemlja još uvijek nije izišla iz spirale nasilja koju je izazvalo njegovo rušenje s vlasti.

Godinu dana dug prekid vatre i mirovni proces predvođen UN-om jedva su zataškali duboke podjele, a nije izgledno ni da će krizu riješiti predstojeći izbori, kažu analitičari, piše Hina.

Gadafi je vladao Libijom željeznom rukom pune 42 godine nakon državnog udara protiv monarhije 1969., prikazujući se kao revolucionar, arapski i afrički heroj dok je istodobno nemilosrdno gušio svu oporbu.

Godine 2011. svrgnut je u ustanku inspiriranom Arapskim proljećem i uz podršku NATO-a.

Pobunjenici su mu 20. oktobra te godine ušli u trag u njegovu rodnom gradu Sirtu, mučili ga i ubili na ulici, izloživši njegovo tijelo na tržnici.

Njegova smrt nije, međutim, donijela demokratiju ni stabilnost.

Umjesto toga Libija se podijelila duž regionalnih i ideoloških linija, s cijelim nizom mafijaških milicija i njihovih stranih mentora koji žele kontrolu nad naftom bogatom zemljom.

Prekid vatre dogovoren prošlog oktobra doveo je do imenovanja vlade nacionalnog jedinstva s mandatom da organizira izbore.

Pa hoće li predsjedničkim izborima predviđenima za 24. decembra i parlamentarnim izborima u siječnju Libija napokon okrenuti stranicu desetljeća haosa?

“U odnosu na proteklih 10 godina, Libija je u puno boljoj situaciji”, rekao je Hamiš Kinear, analitičar istraživačkog instituta Verisk Maplecroft.

“Prekid vatre dogovoren u oktobru 2020. i dalje se drži, a vlada nacionalnog jedinstva i dalje je na vlasti kao jedina libijska vlada”.

“Ali libijska politička stabilnost sve je neizvjesnija”, rekao je.

“Idućih šest mjeseci pokazat će nam je li mirno razdoblje koje je uslijedilo nakon proglašenja prekida vatre u oktobru 2020. bilo samo prilika za oružane frakcije da zaliječe svoje rane ili stvaran napredak prema političkom rješenju”.

Dvojbeni ishodi?

Libijski naučnik Mahud Khalfalah također je sumnja da će sami izbori dovesti do “definitivnog rješenja” krize.

Ništa od toga se ne podrazumijeva.

Put prema biralištima popločen je žučnim raspravama o izbornim zakonima, ponajprije o prijedlogu zakona o predsjedničkim izborima koji izgleda kao da je namješten za kandidaturu vojnog vođe Halife Haftara.

Haftara preziru mnogi u zapadnoj Libiji, osobito nakon godinu dana duge ofenzive njegove Libijske nacionalne vojske s ciljem zauzimanja Tripolija, u kojoj su poginule tisuće ljudi prije nego su je u lipnju 2020. potisnule oružane skupine koje podržava Turska.

Kinear je upozorio da bi izbori provedeni po kontroverznom zakonu, bez šire potpore skupina na zapadu, mogli ponovno podijeliti Libiju na suparničke istočne i zapadne vlade.

“Rizik od toga bio bi izraženiji kada bi Haftar pobijedio na predsjedničkim izborima jer on je toksična osoba za oružane frakcije koje su branile Tripoli tijekom neuspjele LNA-ine ofenzive”, rekao je.

Neregularnosti

Strani dužnosnici smatraju održavanje izbora prioritetnim i ignoriraju neregularnosti koje prate politički proces, uključujući optužbe za korupciju koje okružuju izbor prijelaznog premijera Abdulhamida Dbeibaha u februaru.

“Svjesni smo da ima neregularnosti, čak korupcije, ali i dalje vjerujemo da su ti izbori rješenje”, rekao je jedan europski diplomat u Tripoliju.

Analitičar Ahmed al-Rašraš rekao je da se Libijci “nadaju da će izbori dovesti do boljeg života i političke stabilnosti i sigurnosti”.

Ali mnogi izražavaju sumnje da će taj proces riješiti duboko ukorijenjene probleme.

“Nalazimo se u začaranom krugu zbog neuspjela političkog procesa”, rekao je državni službenik iz Tripolija Abdelfatah Benur.

Zbog takve situacije neki su nostalgični za Gadafijevom erom.

Dok je on tokom svoje vladavine brutalno iskorijenio sve oblike oporbe, mnogi su uživali visok životni standard koji je plaćalo golemo libijsko naftno bogatstvo, s najvišim BDP-om po stanovniku u Africi.

To je sušta suprotnost današnjoj situaciji.

Deset godina sukoba uništilo je infrastrukturu i dotuklo ekonomiju, uzrokujući hronične nestašice struje i galopirajuću inflaciju.

Libijci zbog toga pate “i fiziološki i ekonomski”, rekao je poslovni čovjek iz Tripolija, Isam el-Medžri, premda je rekao da se osjeća “slobodnije” od Gadafijeva pada.

Faradž Nadžib, koji vodi malenu trgovinu u istočnom gradu Bengaziju, rekao je da su izbori “tračak nade” za Libijce, jako osiromašene zbog dugogodišnjih oružanih sukoba.

Radiosarajevo.ba

Facebook je imao velika ulaganja u virtuelnu realnost i proširenu realnost i namjerava da poveže skoro tri milijarde korisnika putem nekoliko uređaja i aplikacija

Portal, pozivajući se na vlastite neimenovane izvore, navodi da direktor Facebook Mark Zuckerberg planira da o promjeni imena kompanije razgovara 28. oktobra na godišnjoj konferenciji Connect, ali bi to moglo biti učinjeno i ranije.

Iz Facebooka je saopšteno da ne komentarišu “glasine ili spekulacije”.

Vijest o promjeni imena objavljena je u vrijeme kada se kompanija suočava sa sve jačom kontrolom vlasti SAD-a zbog svog načina poslovanja.

Analitičari navode da će promjena imena Facebooku omogućiti da bolje kontroliše grupacije koje su pod njegovim okriljem, poput Instagrama, WhatsAppa, Oculusa i drugih.

Portal ističe da nije neuobičajeno da velike firme iz Silikonske doline mijenjaju svoje ime u namjeri da prošire svoje usluge.

Google je oformio Alphabet kao holding kompaniju 2015. godine kako bi se proširio izvan svog poslovanja u oblasti pretrage i reklame, te nadzire rad brojnih firmi od vozila sa samostalnim upravljanjem i zdravstvene tehnologije do obezbjeđenja interneta u udaljenim regionima.

Promjena brenda ili imena, takođe će se odraziti i na pažnju koju Facebook obraća na gradnju takozvanog metaverzuma, što je “virtuelni svijet u kojem ljudi mogu da koriste razne uređaje za kretanje i komunikaciju”.

Facebook je imao velika ulaganja u virtuelnu realnost i proširenu realnost i namjerava da poveže skoro tri milijarde korisnika putem nekoliko uređaja i aplikacija.

Facebook planira zaposliti 10.000 ljudi u EU za izgradnju metaverzuma
U izvještaju Vergea navodi se da bi novo ime kompanije moglo biti povezano sa horizontom jer je Facebook nedavno promjenio ime svoje platforme za igrice Horizon u Horizon Worlds (Svijetovi horizonta).

Zastupnici Skupštine Srbije odbili su da se dnevni red sjednice u utorak proširi raspravom o prijedlogu rezolucije o genocidu u Srebrenici, koji je podnio poslanik Stranke demokratske akcije Sandžaka Enis Imamović.

Imamović je, obrazlažući prijedlog, rekao da je rezolucija potrebna nakon svih presuda Haškog tribunala, a zbog mira i pomirenja bošnjačkog i srpskog naroda.

Cilj rezolucije je da se zabrani svako propagiranje ovog genocida, veličanje ratnih zločinaca i veličanje genocida nad bošnjačkim narodom, objasnio je on.

Imamović je kao primjer tog veličanja genocida i ratnog zločinca naveo posljednji slučaj rukometne utakmice u Novom Pazaru i ponašanja navijača Crvene Zvezde, i konstatovao da dio odgovornosti za to snosi i Skupština, koja, kako je rekao, šutnjom podržava ove ideje i genocidne namjere na sportskim manifestacijama.

To je rezultat odobrenja koje daje državni vrh Srbije, koji često veliča genocid, a nerijetko i ratne zločince, ukazao je on.

Imamovićev prijedlog nije prihvaćen, kao ni onaj koji su dali poslanici Pokreta socijalista, koji je na listi Srpske napredne stranke (SNS), da se donese odluka o obrazovanju komisije za istragu i utvrđivanje broja žrtava nakon napada NATO-a 1999. godine.

Odbijen je i prijedlog zastupnika SNS-a Miodraga Linte da se svim pripadnicima vojske i policije Republike Srpske Krajine u Srbiji prizna u staž vrijeme koje su proveli u tim formacijama.

Na dnevnom redu Skupštine su tri zakonska prijedloga koji se tiču graničnih prijelaza i pograničnog saobraćaja sa Bosnom i Hercegovinom, kao i prijedlozi zakona o saradnji u oblasti odbrane sa Egiptom i zakona o saradnji sa Austrijom u oblasti zaštite od katastrofa.

avaz.ba

Milioni ljudi u Njemačkoj, među njima mnogi državljani Bosne i Hercegovine, moraju da biraju – ili državljanstvo koje već imaju, ili njemačko. Po svemu sudeći, iduća Vlada bi mogla da omogući dvojno državljanstvo za sve.

„Mladi ljudi od 18 godina ne mogu da razumiju što po pitanju dvojnog državljanstva još imamo pravila koja su relikt prošlog vremena“, rekla je košefica njemačkih Zelenih Analena Berbok u ponedjeljak (18. oktobar) za Dojčlandfunk.

Ona je u tom razgovoru potvrdila da će Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali u predstojećim pregovorima o koalicionoj Vladi pokušati da utabaju put za modernizaciju Njemačke. To je novi znak da bi iduća vlast mogla da omogući dvojno državljanstvo, o čemu je i ranije bilo riječi.

U jeku pregovora o takozvanoj semafor koaliciji – nazvanoj prema bojama tri partije – u fokusu su pitanja poreza, povećanja minimalne plate i borbe protiv klimatskih promjena. Ali, kako je pisao Vestdojče algemajne cajtung, sa tom koalicijom došao bi i niz promjena u društvu. O njima se manje debatuje jer se tu tri stranke u principu slažu oko svega.

„Mladi bi sticali pravo glasa već sa 16 godina, konzumiranje kanabisa bilo bi djelimično legalizovano, a dvojno državljanstvo načelno moguće“, piše list.

U preliminarnom papiru, koji su stranke utanačile u petak, a koji sada treba da bude produbljen koalicionim pregovorima, stoji da se zalažu za „moderni koncept državljanstva“. Osim toga: „Oni koji su dobro integrisani u Njemačkoj i sami se izdržavaju, treba da brže dobijaju pravno sigurni boravišni status.“

Samo za državljane EU i Švajcarske

Sada je u Njemačkoj dvojno državljanstvo načelno zabranjeno – osim ukoliko se radi o državljanima neke druge članice EU ili Švajcarcima. U prevodu, može se istovremeno imati njemački i hrvatski pasoš, ali ne može njemački i srpski.

Za milione migranata i njihove djece to znači da, kad ispune uslove za dobijanje njemačkog državljanstva, moraju da odluče da li će postati državljani nove domovine ili zadržati svoje staro državljanstvo.

Dvojno državljanstvo dobija se i u posebnim slučajevima pa ga tako recimo dobijaju Marokanci jer njima u Maroku prijete teške posljedice ukoliko se odreknu državljanstva. Takođe, djeca rođena u Njemačkoj mogu da imaju privremeno dvojno državljanstvo, ali se, kad navrše 18 godina, i oni moraju odlučiti za jedno.

Njemački pasoš među najjačima na svijetu

Trenutno se u Njemačkoj poslije pet godina kontinuiranog boravka i rada može podnijeti zahtjev za stalnu boravišnu dozvolu, dok je zahtjev za državljanstvo moguć poslije osam godina. Tada se polaže i test poznavanja njemačkog pravnog sistema, kulture i istorije.

Državljanstvo Njemačke donosi njenim (novim) građanima pravo glasa na svim nivoima, praktično doživotnu dozvolu boravka, mogućnost da se zaposle u statusu državnih službenika kao i bezvizna putovanja u 191 državu ili teritoriju na svijetu. To čini njemački pasoš trećim najjačim na svijetu, poslije Japana i Singapura.

Među njemačkim građanima koji imaju još jedan pasoš najviše je Poljaka (344.000). Građana Bosne i Hercegovine tu ima oko 80.000. U Njemačkoj inače živi oko 240.000 bh građana.

Radiosarajevo.ba

• 

  Traga se za više nestalih osoba

  FOTO: AGENCIJE

  ---