Category: Svijet

Nije Hrvatska jedina koja ovog ljeta bilježi minuse ili stagnaciju u korist mediteranskih takmaca koji su se u 2019. vratili u igru, prije svega Turske koja je niskim cijenama mnoge turiste odvukla iz Crne Gore, Grčke, čak i Španije.

Iako Evropska komisija za putovanja u svom izvještaju za drugi kvartal daje optimistične prognoze za destinacije u Evropi, aktuelna situacija mnogima izaziva bojazan od pada prometa i prihoda od turizma u ovoj godini, piše zagrebački Poslovni dnevnik.

Izvještaj Evropske komisije za putovanja (ETC) za drugi kvartal navodi očekivanja da će potražnja u turizmu u Evropi zadržati uzlaznu putanju tokom 2019. godine. Predviđa se stopa rasta od 3,6 posto, što je više u skladu s godišnjim prosjekom iz razdoblja 2008-2018., no manje je od prošlogodišnjeg rasta.

U izvještaju se navodi da je u prva dva kvartala regija Balkana bila najuspješnija u smislu rasta dolazaka, s Crnom Gorom kao rekorderom s plusom od 50 posto u razdoblju od januara do kraja aprila, dok je Turska imala rast 12 posto.

I Slovenija i Grčka zabilježile su značajan rast u prvom kvartalu s po osam posto rasta, a EK daje pozitivnu prognozu za Grčku, uprkos povratku mediteranskih rivala u utakmicu.

Kako je poznato, Hrvatska je u prvih šest mjeseci imala šest posto više dolazaka i tri posto više noćenja nego u prvoj polovini 2018., ali prvi put u nekoliko godina opet se pojavila tzv. julska “rupa”.

Naime, u prvih 12 dana jula u odnosu na taj mesec lani broj noćenja pao je za gotovo pet posto, dok su dolasci turista u padu 6,2 posto, podaci su “eVisitora”. Godina je i dalje u plusu, ali za sada je u postocima “izvlači” predsezona koja donosi značajno manji prihod nego ljetnji mjeseci.

Optimizam ne ulivaju ni najave hrvatskih hotelijera koji su sredinom juna imali pad rezervacija za ljetnje mjesece u rasponu od tri do sedam posto. Na portalima za grupnu kupovinu prodaju se aranžmani u vodećim jadranskim hotelima i destinacijama za kraj jula, koji je u protekle tri godine bio pretrpan gostima.

Drama u susjedstvu

Iako službene brojke govore da je turistička sezona u Crnoj Gori na nivou prošle godine, s terena upozoravaju da je stanje mnogo gore nego prošle godine i da postoji bojazan da će, ako se nastavi ovakav trend i eventualne loše vremenske prilike, sezona u Budvi doživjeti kolaps.

Predsjednik sektora turističkih agencija u Crnogorskom turističkom udruženju Petar Ivković navodi da podaci onlajn prodaje govore o gotovo 40 posto manje individualnih rezervacija, te da su se rezervacije prelile na tržišta Turske, Grčke i Egipta.

Ivković je saglasan da hrvatski i crnogorski turizam imaju sličan problem – bujanje privatnog smještaja, te navodi da se samo kroz potrošnju vode i odvoz smeća u Budvi matematički može doći do podatka da je privatni smeštaj poluprazan.

I Grčka ima sve veći problem nelojalne konkurencije u privatnom smještaju, na šta već duže upozoravaju hotelijeri koji ovog ljeta očekuju pad prihoda, popunjenosti, pa i cijena koje će morati da se snižavaju kako bi se popunili kapaciteti.

Nastavlja se trend

I Španski Savez za turističku izvrsnost (EXCELTUR) potvrdio je da se ovog ljeta nastavlja trend usporavanja španskog turističkog prometa, koji je trenutno na prošlogodišnjem nivou, s umjerenim povećanjem prihoda.

Izvor: biznisinfo

Američki regulatori kaznit će Facebook s pet milijarda dolara jer je istraga pokazala da ta društvena mreža nije zaštitila privatnost milijuna svojih korisnika, objavio je Wall Street Journal.

Članovi povjerenstva Federalne trgovinske komisije (FTC) glasovali su s 3 prema 2 u korist te mjere koja bi bila uključena u sudsku nagodbu s Facebookom, navodi list, pozivajući se na izvore upoznate s tim slučajem. U izvješću Wall Street Journala ne navodi se koliko će dugo trebati da se sporazum finalizira i provede.

Istraga o Facebooku pokrenuta je prošle godine nakon što je otkriveno da je Cambridge Analytica, britanska savjetnička tvrtka koja je radila za kampanju Donalda Trumpa na izborima 2016., imala pristup do osobnih podataka 87 milijuna korisnika društvene mreže.

FTC i Facebook odbili su komentirati izvješće, ali društvena mreža je u redovitom kvartalnom financijskom izvješću objavila da zbog afere očekuje gubitak od pet milijarda dolara.

Sada bi tu nagodbu trebalo odobriti američko Ministarstvo pravosuđa, ali ono obično ne mijenja odluke FTC-a, prenosi WSJ.

Cijene najma turističkih apartmana u lipnju ove godine u hrvatskom priobalju bile su od 2 do 8 posto više nego lani u svim priobalnim regijama, pri čemu je prosječna dnevna cijena najma u Hrvatskoj za sezonu bila oko 67 eura ili 4 eura viša, a najvišu prosječnu cijenu od 79 eura ili 6 eura više nudili su u srednjoj Dalmaciji, pokazuje junska analiza firme Njuškalo.

Prema podacima kojima raspolažemo, prosječna cijena najma turističkog apartmana izvan sezone u prosjeku iznosi 46 eura, što je za 31 posto povoljnije nego u sezoni, tijekom koje se najviša prosječna cijena oglašava u srednjoj Dalmaciji. Njih slijedi Istra sa 72 eura ili oko 3 više nego lani, a potom Kvarner i Primorje s prosječnih 71 euro ili 1 više po danu najma, ističu iz Njuškala.

Njihovi podaci pokazuju da se najmanje, prosječno oko 50 eura ili i manje, traži za dnevni najam apartmana u kontinentalnoj Hrvatskoj, dok je to u sjevernoj Dalmaciji oko 64 eura, a u južnoj 68 eura, pri čemu je vidljivo da su u svim regijama, osim u kontinentalnoj Hrvatskoj, prosječne cijene dnevnog najma za nekoliko eura više nego lani.

Iznose pritom i podatke za pojedina mjesta i gradove na obali, pa se tako u lipnju ove godine za cijelu sezonu dnevni najam apartmana na Viru nudio za prosječnih 57 eura, u Zadru i Biogradu na moru za 64 i 65 eura, a u Vodicama za 62 eura.

Uprkos tome, skreću i pažnju da se u području sjeverne Dalmacije može naći apartman za oko 30 eura dnevno, kao i da cijene praktički u istoj destinaciji znaju biti jako različite, pa je tako prosječan dnevni najam apartmana u Pagu 60 eura, a u obližnjoj Novalji puno više ili prosječnih gotovo 80 eura.

U srednjoj Dalmaciji apartmana ima i po 40 eura dnevno, no prosječna cijena je za cijelu regiju puno viša – 73 eura, dok je primjerice u Splitu 86 eura, u Makarskoj 83 eura, a u Omišu oko 77 eura.

Za južnu Dalmaciju kažu da također donosi velike razlike u prosječnim cijenama dnevnog najma turističkih apartmana, koje se kreću od 60 do 150 eura, pri čemu je najviša ili oko 77 eura u Dubrovniku, a najmanja oko 54 eura na Korčuli.

Istra, Kvarner i Primorje su po prosječnim cijenama dosta slične, odnosno dnevni najam apartmana kreće se od 65 do 75 eura, pa je primjerice u Krku taj najam 71 euro, a u Omišlju čak 75 eura, isto kao i u Puli. U Crikvenici je prosječnih 66 eura, u Novom Vindolskom 65 eura, u Poreču 68, a na Rabu i Rijeci 65 i 66 eura.

izvor: drukciji.ba

U Hrvatskoj je u toku velika policijska akcija razbijanja zločinačke organizacije.

Specijalna i interventna policija su na terenu u Zagrebu i na Rabu, a uhićeno je više osoba iz kriminalnog miljea. Neslužbeno se doznaje da je akcija u tijeku i na drugim lokacijama diljem Hrvatske, ali iz policije zasad ne žele otkrivati nikakve informacije.

Prema neslužbenim informacijama, uhićene sumnjiče za palež automobila, premlaćivanje i dilanje droge. Dosad je uhapšeno 20-ak osoba.

Iz BMW-a izvukli muškarca

Specijalci s fantomkama jutros su zaustavili BMW u zagrebačkom naselju Prečko, izvukli iz njega vozača i spustili ga na cestu, javlja Dnevnik.hr.

Jedan dio uhićenih priveden je u sjedište PNUSKOK-a na Oranicama, a drugi su odvezeni u MUP u Heinzelovoj ulici te bi uskoro trebalo započeti njihovo ispitivanje.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova za Index su potvrdili da je u toku policijska akcija, ali detalje nisu htjeli iznositi.

“Kriminalističko istraživanje je u tijeku i kada završi, poslat ćemo priopćenje”, kazali su nam.

Uhićeni Dečki s Knežije

Kako DNEVNIK.hr doznaje, među uhićenima su Đorđe Vuletić i Tomislav Sabljo te J.D. i G.V.

Tomislav Sabljo (37) s Knežije bio je ranije uhićen zbog krađe automobila i preprodaje poluautomatske puške, a bio je prijavljen i za pokušaj protupravne naplate 3500 eura.

Đorđe Vuletić, zvani Đoko, 58-godišnji bivši policajac, povezivan je s premlaćivanjem novinara Dušana Miljuša te čelnog čovjeka Industrogradnje Josipa Galinca. Vuletiću se sudilo kao pripadniku ”zagrebačke mafije”, no oslobođen je krivnje.

izvor: index.hr

Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je izvještaj o stanju šuma u svijetu.  U izvještaju se navodi da je 2000. godine 4,1 milijarda hektara površine na Zemlji bila prekrivena šumom, a da je 2015. godine ta površina smanjena na četiri milijarde.

Također se navodi da je od 1990. do 2015. godine pokrivenost Zemljine površine šumom smanjena sa 31,6 na 30,6 posto.

Iz FAO-a dalje navode da je na globalnom nivou intenziviran rad na zaštiti ekosistema i da je tako usporen trend nestanka šume. Najveći gubici šume zabilježeni su od 2000. do 2005. godine, a od tada je za 25 posto usporen taj negativni trend.

Pokrivenost kopna šumom u Australiji i na Novom Zelandu smanjena je sa 17,4 na 17 posto, dok je u Evropi i Sjevernoj Americi zabilježen porast pokrivenosti površine šumom sa 40,3 na 41 posto.

U Istočnoj i Jugoistočnoj Aziji je povećana pokrivenost kopna šumom sa 28,5 na 29,6 posto, dok je u Subsaharskoj Africi smanjena sa 30,6 na 27,1 posto.

Pokrivenost šumom drastično je smanjena i u Latinskoj Americi i Karibima sa 51,3 na 46,4 posto, dok se Centralna i Južna Azija može pohvaliti rastom pokrivenosti šumom sa 9,5 na 10 posto.

Otprilike jedna petina Zemljine površine pokrivene vegetacijom bilježi pad produktivnosti od 1999. do 2013. godine. Taj trend ugrožava egzistenciju više od milijardu ljudi, navodi UN u Izvještaju o ciljevima održivog razvoja za 2018. godinu.

Gubitak produktivnosti registriran je na površini od oko 24 miliona kilometara kvadratnih šume, poljoprivrednih zemljišta i pašnjaka.

Uporedo s tim, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je u Izvještaju o pitkim vodama iz 2017. godine navela da 71 posto svjetske populacije, odnosno 5,2 milijarde ljudi, ima pristup kontroliranim sistemima pitke vode.

Oko 159 miliona ljudi na svijetu još uvijek za piće koristi površinske vode koje su higijenski najnekvalitetnije.
Što se tiče higijene, pitka voda se od najniže do najviše kvalitete klasificirana kao površinska voda, neobrađivana, ograničena, osnovna i sigurno upravljana.

Dobrovoljni darivaoci krvi su tihi heroji koji svakodnevno spašavaju živote.
Danas je njihov dan, dan velikih heroja, Dan dobrovoljnih darivalaca krvi.

Na njihov dan želimo da im se zahvalimo za spašene mnoge živote, za osmijeh i sreću mnogih porodica, za dragocjenu tečnost koju daruju kako bi spašavali živote i postajali heroji.

Najnovije istraživanje UNICEF-a pokazalo je da u svijetu ima više od 100 miliona oženjenih dječaka.

Još šokantniji podatak jeste da je jedan od pet dječaka postao mladoženja prije navršene 15 godine.

Kao zemlja u kojoj je najviše oženjenih dječaka spominje se Republika Centralna Afrika sa 28 posto, a slijede Nikaragva i Madagaskar.

Istraživanje je pokazalo da dječaci koji rano napuste školu zbog braka postaju ekonomski ograničeni, a navodi se da imaju i problema sa mentalnim zdravljem.

Istovremeno se navodi da je trenutno u svijetu više od 700 miliona oženjenih dječaka i djevojčica.

Dnevni avaz

Svjetski dan sigurnosti hrane prvi put će biti obilježen u petak, 7. juna. Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) 20. decembra prošle godine usvojila je rezoluciju kojom se proglašava Svjetski dan sigurnosti hrane, kojim će se globalno skretati pažnja na bezbrojne prednosti sigurne hrane.

Uspostavljanjem Svjetskog dana sigurnosti hrane UN žele usmjeriti globalnu pažnju na uticaj nesigurne hrane na zdravlje ljudi, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Nesigurna hrana predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju i privredi, te pogađa osjetljive i marginalizirane grupe stanovništva, posebno žene i djecu, stanovnike područja zahvaćenih sukobima i migrante.

Također nanosi štetu trgovini i dovodi do bacanja hrane, što se ne može tolerisati obzirom da veliki broj ljudi istovremeno pati od gladi. Svjetski dan sigurnosti hrane trebao bi potaknuti na zaustavljanje bolesti koje se prenose putem hrane od kojih na godišnjem nivou obolijeva oko 600 miliona ljudi u svijetu.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) želi unaprijediti razumijevanje sigurnosti hrane, javnozdravstvenog pitanja globalne važnosti, te ukazati na važnost i ulogu svih učesnika u prehrambenom lancu, od uzgajivača, prerađivača, proizvođača do prodavača i potrošača, te državnih institucija u sistemu sigurnosti hrane i akademske zajednice.

Hrana koja sadržava štetne bakterije, viruse, parazite ili hemijske sastojke odgovorna je za više od 200 bolesti u rasponu od dijareje do karcinoma. Nove prijetnje sigurnosti hrane nastaju gotovo svakodnevno.

Promjene u proizvodnji, distribuciji i konzumaciji hrane, promjene u okolišu, pojava novih patogena, sve otpornijih mikroba – izazov su svim nacionalnim sistemima koji brinu o sigurnosti hrane.

– Povećanje broja putovanja, te pojačana međunarodna trgovina u službi su globalnog širenja kontaminacije. Nove metode sigurnosti hrane stalno se razvijaju, a značajan broj njih omogućen je i u našim laboratorijama – navode stručnjaci INZ-a.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pomaže zemljama spriječiti i otkriti bolesti uzrokovane hranom te djelovati na njih – u skladu s prehrambenim kodeksom (Codex Alimentarius), zbirkom međunarodnih standarda, smjernica i pravila koji pokrivaju hranu i procese u proizvodnji i distribuciji hrane.

Zajedno s UN-ovom Organizacijom za hranu i poljoprivredu (FAO – Food and Agriculture Organization), SZO upozorava zemlje na važnost sigurnosti hrane putem međunarodne informativne mreže.

Utvrđeno je pet ključnih koraka ka sigurnijoj hrani namijenjenih kako proizvođačima, tako i prodavačima i potrošačima, a koji se odnose na održavanje čistoće, odvajanje svježe (sirove) od kuhane hrane, zatim temeljito kuhanje hrane,  njeno čuvanje pri sigurnim temperaturama, kao i korištenje sigurne vode i svježih namirnica, saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

BHRT

Svjetski je dan zaštite okoliša, koji se svake godine obilježava u spomen na 5. juna 1972. kada je u Štokholmu održana konferencija Ujedinjenih naroda na kojoj je prihvaćen program zaštite okoliša UN-a, a ove godine obilježava se pod motom “Borba protiv onečišćenja zraka”.

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se u više od 140 zemalja svijeta radi poticanja građana na odgovorno ponašanje za očuvanje planete.

Cilj je potaknuti pojedince na promjenu ponašanja koja direktno utječe na očuvanje zraka te, u konačnici, zdravlje ljudi.

Zato se temom ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša želi potaknuti pojedince da manjim promjenama u svakodnevnici pridonesu poboljšanju kvalitete zraka