Category: Svijet

Jedno ime ipak privlači pozornost.

Saif al-Islam el-Gaddafi najavio je svoju kandidaturu za novog čelnika objedinjene Libije u intervjuu The New York Timesu u julu ove godine.

S jedne strane moguće je pohvaliti njegovu smionost da se baci u politički agon u kojemu mu je otac, teatralni narcis, diktator mučitelj, bio mučenički ubijen kao bijesan pas, kojom prilikom su, na raznim tačkama, poginuli i četvorica od šestorice braće, piše Globus.

S druge strane postavlja se razborito pitanje: koja bi to biračka baza trebala biti da za novoga libijskog šefa postavi diktatorova sina koji nije bio omiljen ni onda? Računa li se da je njegov otac bio posljednji koji je znao umjetno slijepljenu zemlju držati zajedno, uz korištenje neortodoksne mješavine islama, populizma, izravne demokracije i krajnjeg nasilja? Da ga koriste kao simbol? Ko da ga koristi?

Ipak, odbranio je 2008, doktorat nauke u Londonskoj ekonomskoj školi, prvorazredno prestižnome ekonomskom fakultetu. Kasnije je optužen da je doktorat kupljen dragovoljnim prilozima, da su mu ga napisali drugi. Ipak, kada je provjeren, nakon ubojstva njegova oca, nađeno je da je doktorat valjan osim nekoliko referencija.

Njegova mati Safija el-Barsai rođena je, po prilično vjerodostojnim izvorima, u Mostaru 1952 kao Sofija Farkaš, unuka Ivana Farkaša, nekadašnjeg austrijskoga školskog okružnog nadzornika u Mostaru. Ivan Farkaš se u Mostar preselio iz Petrinje. Gadafi je Safiju upoznao u Mostaru za vrijeme školovanja na Vazduhoplovnoj akademiji JNA.

Napokon, izlaz iz otrovnoga libijskog haosa neće ovisiti o liku i djelu novog lidera, ako uopće bude iznjedren, nego o faktorima koji su utjecali da Libija bude jedna od nekoliko toksičnih mrlja na Sredozemlju, odnosno jedna od toksičnih mrlja u Africi.

“Razvoj i u međunarodnom sistemu i u Libiji u posljednjem desetljeću sugerira da snage koje promiču nered i nacionalističku konkurenciju mogu nadmašiti one koje promiču red i međunarodnu koordinaciju”, objavio je nedavno Jason Pack, osnivač konzultantske kuće Libya-Analysis i autor knjige Libya and the Global Enduring Disorder.

Ostatak teksta možete pročitati OVDJE.

U Turskoj i u ambasadama ove zemlje širom svijeta, prikladnim programima obilježava se 83. godišnjica smrti Mustafe Kemala Ataturka, osnivača savremene Republike Turske.

Oko murala Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca i nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske, koji je oslikan na uglu Njegoševe i Alekse Nenadovića u Beogradu, raspoređena je policija.

Preko puta murala nalaze se dvojica pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, i još dvojica su na ulazu u zgradu gdje se nalazi redakcija Danasa i restoran Lovac.

Primjećene su i marice u Njegoševoj, a ako se neko približi muralu ili ga slika, policija ga legitimiše, piše portal Danas.

I pored toga što je MUP Srbije zabranio javni skup koji je trebalo da se održi danas i da se ukolni mural Mladiću i što su iz Inicijative mladih za ljudska prava saopštili da neće prekrečiti mural, raspoređena je policija, vjerovatno zbog toga što MUP ipak očekuje da će se aktivisti i aktivistkinje pojaviti u toku dana.

Podsjetimo, mural sa likom Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, osvanuo je u centru Beograda još u julu ove godine.

Inicijativa mladih za ljudska prava i još nekoliko nevladinih organizacija planirali su danas da prekreče mural, ali je MUP zabranio skup zbog mogućnosti nasilja.

Oglasio se i ministar policije Aleksandar Vulin, koji je izjavio da je “krečenje fasade licemerno, podlo i vođeno zlom namerom”.

Potom su iz Inicijative mladih za ljudska prava saopštili da neće organizovati uklanjanje murala Ratka Mladića, jer je on postao „državna odgovornost“.

Taj mural predstavlja „pravo lice državne politike“, odnosno da li u Srbiji ima vladavine prava, demokratije, regionalne saradnje, europskih integracija.

Podsjetimo, nepoznate osobe premazale su crnom farbom mural posvećen ratnom zločincu Ratku Mladiću u Sremskoj Kamenici.

Mural se nalazi na stadionu Fudbalskog kluba Fruškogorac, a farbom je premazano lice Mladića.

Društvenim mrežama kruži fotografija murala sa crnom farbom i poruka: “Sretan 9. novembar svima koji slave”.

Danas je Svjetski dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, 9. novembar.

Radiosarajevo.ba

Visoki komesarijat za izbjeglice Ujedinjenih nacija (UNHCR) saopćio je kako zbog pogoršanih životnih uslova i ekonomske krize, 7,3 miliona ljudi u Jemenu treba sklonište i neprehrambenu pomoć.

UNHCR je na društvenoj mreži Twitter naveo kako je izuzetno velika potreba za skloništem ljudi u Jemenu, u kojem rat traje skoro sedam godina.

“Oko 7,3 miliona ljudi u Jemenu treba skloništa i neprehrambenu pomoć. Čak 75 posto njih čine žene i djeca”, navedeno je u saopćenju.

U Sani je u utorak održana i izložba u cilju iznalaženja rješenja na sve veću potrebu za skloništem.

Husi u Jemenu, koje podržava Iran, od septembra 2014. godine kontroliraju nekoliko područja u zemlji, uključujući Sanu. Koalicione snage predvođene Saudijskom Arabijom od marta 2015. godine pružaju podršku jemenskim vlastima u borbi protiv Husa.

federalna.ba/AA

Za Markusa Edera, talijanskog skijaša slobodnim stilom, nemogući poduhvati na ekstremnim planinskim padinama širom svijeta nisu nepoznanica. Prvak Svjetskog freeride prvenstva 2019 na skijama se spustio od vrha u Zermattu (Švicarska) do doline u Klausbergu (Italija). „The Ultimate Run“ (ultimativni spust) je počeo na vrhovima Zermatta, na kojima je zbog visine kisik razrijeđen. Talijan je krenuo s bijelih prostranstava netaknutog snijega, prošao između snježnih blokova veličine autobusa i ledenih litica, te kroz pećinu ispod glečera, da bi stigao do zimovališta Klausberg u svom rodnom kraju.

Foto:PR / The Ultimate Run je počeo na vrhovima Zermatta   –

Pročitajte više na: https://www.bljesak.info/lifestyle/flash/markus-eder-ekstremni-skijaski-spust-poceo-u-svicarskoj-a-zavrsio-ga-u-italiji/364762

izvor: klix.ba

Vijeće sigurnosti UN-a je prošle sedmice produžilo za godinu dana mandat mirovnih snaga u Bosni i Hercegovini predvođenih EU. U toj nesretnoj, podijeljenoj zemlji tenzije su porasle tako brzo da bi jednoglasno glasanje Vijeća moglo izgledati dobrodošao primjer saradnje između zapadnih zemalja, Rusije i Kine, piše ugledni Financial Times.

To nije ništa od toga. To je poraz zapadne diplomatije i još jedan ekser u lijes Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan bosanski rat 1992-95, najnasilniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. To pokazuje da zapadnim vladama nedostaje politička volja da se zauzmu za svoje vrijednosti i uspostave svoj autoritet čak i u problematičnom dijelu Evrope gdje SAD, EU i NATO generalno drže prednost od sredine 1990-ih.

BIH NIJE JEDINA

Bosna i Hercegovina nije jedini primjer. U Gruziji , Moldaviji i Ukrajini , tri zemlje koje se prostiru preko nestabilne granice između zapada i Rusije, SAD i Evropljani teško mogu oblikovati događaje. U stvari, ova trojka je rasparčana država, čije je pojmovno teritorijalno jedinstvo obesmišljeno otcepljenim regionima koje podržava Rusija .

Je li Bosna i Hercegovina, čija su politika i institucije zamrznute duž etničkih linija od 1990-ih, osuđena da ide istim putem? Otvoreni rat je malo vJerovatan. Podmuklije su prijetnje otcjepljenjem od bosanskih Srba — koji su, uz Bošnjake i bosanske Hrvate, jedna od tri zajednice u državi.

Glasanje u Vijeću sigurnosti je loš znak jer su se, u zamjenu za rusko i kineskI pristanak, zapadne sile složile da iz rezolucije UN-a isključe svako spominjanje Ureda visokog predstavnika u Sarajevu. Ovaj naizgled mali detalj bio je, u stvari, značajno odstupanje od dugogodišnje diplomatske pozicije zapada. To je ustupak za koji bi mogli platiti visoku cijenu.

Ured visokog predstavnika je važan jer je zadužen za poštivanje Dejtonskog sporazuma i zaštitu jedinstva Bosne od ekstremnih nacionalista i secesionista. Nosilac funkcije, koji je uvijek bio Evropljanin , provodi civilne aspekte mirovnog rješenja. Prvi visoki predstavnici energično su obavljali svoje dužnosti, razriješivši oko 140 bosanskih zvaničnika , uključujući ministre, sudije, državne službenike i izabrane političare koji su smatrani prijetnjom po Dejton.

Političkom autoritetu visokog predstavnika ne može, a da ne naškodi to što zapadne vlade više ne osjećaju potrebu da insistiraju na spominjanju ureda u vitalnoj rezoluciji UN-a. To signalizira secesionistima bosanskih Srba da Zapad gubi interes za rigoroznu primjenu sporazuma iz 1995. godine. Lideri bosanskih Srba , koji su uvijek u potrazi za uništenjem Daytona, žele ukidanje ureda visokog predstavnika. Isto tako i Rusija .

Kristijan Šmit , bivši ministar njemačke vlade, preuzeo je ulogu visokog predstavnika u avgustu. Ali ni bosanski Srbi ni Rusija ne priznaju njegovo imenovanje. U svom prvom izvještaju, Schmidt je upozorio da se Bosna i Hercegovina suočava sa “najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom periodu” i da su nedavne akcije bosanskih Srba “ravne secesiji bez njenog proglašenja”.

Ali nekada snažna odbrana Dejtona od strane Zapada ustupa mjesto iscrpljenosti svadljivim nacionalizmima Bosne i Hercegovine. Zapadne diplomate se čak poigravaju sa izbornim reformama koje bi konsolidovale moć etnički zasnovanih političkih stranaka.

Dayton je bio dvosmislena nagodba. Okončalo je trogodišnje užasno nasilje i obećalo pomirenje. Ali to je također pomoglo učvršćivanju lokalnih političkih elita koje dijele plijen moći po etničkim linijama. Daleko od smirivanja tenzija, saučesništvo zapada u sumornoj politici etničke podjele jednostavno će stvoriti probleme za budućnost.

Izvor: N1

Stotine migranata na granici Poljske i Bjelorusije pokušavaju se probiti kroz bodljikavu žicu kako bi prešli u Poljsku i dalje otišli ka Njemačkoj, saopćila je danas poljska granična straža.

“Stotine migranata u Bjelorusiji upravo se kreće prema granici s Poljskom i žele dalje prema Njemačkoj. Vlada u Varšavi očekuje pokušaj proboja i šalje dodatne snage na granicu. Poljsko ministarstvo odbrane kaže da su ‘svi scenariji mogući’”, piše na Twitteru novinar DW-a Srećko Matić.

Bjeloruski novinar Tadeusz Giczan na Twitteru je napisao da migranti koriste šumu kako bi se približili granici.

Među migrantima se čuju povici “Njemačka, Njemačka”.

Poljska vlada optužila Bjelorusiju za provokaciju

Poljska vlada smatra da Bjelorusija provocira, piše Index.hr.

“Bjelorusija želi izazvati veliki incident, po mogućnosti da bude pucnjave i žrtava”, kazao je zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova Piotra Wawrzyka.

Njegova izjava uslijedila je nakon što je poljsko ministarstvo odbrane objavilo snimku grupe migranata u blizini pograničnog grada Kuznice.

Njemačka očekuje dolazak brojnih migranata

Njemačka savezna pokrajina Brandenburg, koja na svom istočnom dijelu graniči s Poljskom, u narednim mjesecima očekuje dodatnih nekoliko hiljada migranata koji preko Bjelorusije i Poljske ilegalno ulaze u Njemačku, saopćeno je prije nekoliko dana u Potsdamu.

“Mi moramo računati s tim da će se migranti koji se već nalaze u Poljskoj, Litvaniji i Latviji pokušati domoći Njemačke”, rekao je ministar unutrašnjih poslova savezne pokrajine Brandenburg Michael Stuebgen obraćajući se odboru za unutrašnjopolitička pitanja u lokalnom parlamentu u Potsdamu.

On je ukazao na to da u Bjelorusiju još uvijek dolazi mnogo migranata iz Iraka, Sirije i Irana, ali je napomenuo kako se ne zna tačan broj migranata koji se nalaze na putu prema Njemačkoj.

N1