Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Učestali napadi vrana na ljude u Zagrebu, jedan snimljen

    U Zagrebu je posljednjih sedmica zabilježeno više napade vrana na ljude, od kojih su neki završili na hitnom prijemu.

    Jedan od posljednjih slučajeva zabilježen je na video snimku koji su objavili hrvatski mediji.

    “To je bilo strašno, vrane su napadale čovjeka dobrih pet minuta. Uspio sam snimiti samo zadnje dvije, no čovjek se s njima borio sve dok nije pronašao zaklon. Tek tada su odustale”, ispričao je Josip Regović, fotoreporter Pixsella koji je jutros snimio napad dvije vrane na čovjeka u Zagrebu.

    Snimak napada nažalost nije bio jedini. Kod iste zgrade, na Trešnjevci, vrane su nedugo nakon toga napale još jednog komšiju.

    “Kći i ja iz automobila smo iskrcavali stvari kada smo začuli glasno graktanje vrana koje su nas krenula oblijetati. Nismo ih provocirali, a one su krenule letjeti sve niže dok nisu bile samo metar iznad naših glava. Morali smo stati u zaklon sve dok se nisu makle. Vjerujem da bi nas napale”, rekao je za “24sata.hr” komšija Denis Gluhak.

    I ostale komšije s vranama imaju velikih problema.

    “Nalazimo se kod trgovačkog centra gdje ljudi u kontejnere bacaju ostatke hrane, što privlači sve ptice, a posebice vrane. Primijetili smo da ih neki od susjeda kroz cijelu godinu hrane, a to ih je privuklo da ovdje naprave gnijezda”, priča Ivica Čobanović.

    Vrane su napale i njegovu ženu dok se vraćala s posla.

    “Morala je bježati od njih i tražiti zaklon kako je ne bi povrijedile. Jako se uplašila”, kaže.

    Od vrana, objašnjavaju, ne mogu ni spavati.

    “Grozno je. Krenu s glasanjem negdje oko četiri ujutro i ne prestaju do devet. Zadnjih tjedana moram piti tablete za spavanje. Slijeću nam i na balkone, glasaju se kao da traže hranu ili žele napasti. Kad ih je puno, ne izlazim na balkon iz straha”, kaže Darko Hudelist.

    Pjev ptica, kažu, zamijenilo je graktanje vrana.

    “Vjerujem da su utjecale na smanjenu populaciju ostalih ptica u gradu. Ostali su nam jedino golubovi, vrapčići i vrane, čije je graktanje sada svakodnevno i jako glasno. Zaista se nadam da će grad nešto napraviti po ovom pitanju jer je ovo zaista opasno”, priča Hudelist.

    Ipak, ornitolog Manuel Jacmenović kaže da je ovo normalno ponašanje vrana.

    “Vrane se ponašaju normalno na nenormalnom mjestu. Njima nije uopće mjesto u gradu, no one su došle za vrijeme rata u BiH koji je potjerao jednu podvrstu divljih vrana, koje su se, kada su prešle granicu u zadnjih 25 godina raširile i imale ekspanziju. Siva vrana ima jaki teritorijalni osjećaj, a pogotovo kada ima male. Ona ih je tada kadra braniti od bilo koje životinje”, kaže on i dodaje da se radi o sivim vranama, a ne garcima, odnosno crnim vranama koje su mirnije i ne napadaju.

    Vrane se pare samo jednom godišnje, a kada njihovi mladi izađu iz gnijezda, što će, kaže Jacmenović, biti za dvadesetak dana, njihov napad na ljude će prestati.

    “Ako vas vrane napadnu, dignite obje ruke u zrak visoko iznad glave ili ako imate kišobran, otvorite ga. To bi ih trebalo prepasti ili distraktirati što će vam dati dovoljno vremena da se sklonite dok ne odu”, zaključio je.

    izvor: 24sata.hr / nezavisn .com

  • Drama u Belgiji: Naoružani snajperista želi ubiti glavnog virologa zbog COVID-a

     

    Gotovo tri sedmice vodeći belgijski virolog živi u sigurnoj kući sa suprugom i 12-godišnjim sinom, a čuvaju ga sigurnosni agenti.

    Naime, iako su naučnici širom svijeta na meti mnogih tokom ove pandemije, prijetnja profesoru Marcu Van Ranstu ozbiljnija je od većine.

    A, metu na čelu profesora stavio je radikal, vojni instruktor gađanja Jürgen Conings, koji, naoružan snajperom, mitraljezom i raketnim bacačem, već tri sedmice bježi belgijskim policajcima i vojnicima koji tragaju za njim.

    “Prijetnja je vrlo stvarna”, govori Van Ranst za BBC iz svoje sigurne kuće, dok ponovo proživljava noć kad su se on i njegova obitelj 18. maja sakrili. “Bivši vojnik, teško naoružan, bio je u mojoj ulici tri sata, tačno ispred moje kuće, čekajući da stignem kući s posla.”

    Te noći, kako tvrdi policija, Conings je uzeo oružje te krenuo pravo do profesorove kuće. Marc Van Ranst obično se vraća s posla u vrijeme kad ga je Conings čekao. Ali, tog dana, vratio se ranije s posla i bio je unutra s obitelji.

    “Nažalost, on je obučeni snajperist s vojnim materijalom i oružjem. Dakle, to su ljudi za koje biste najradije da vas ne love”, rekao je ironično. “No, ne bojim se, samo polako.”

    Profesor trenutno ne može izaći van niti se približiti prozorima.

    “Ne bojimo se”, ponavlja. “Samo smo oprezni. A moj 12-godišnji, moj sin Milo, prilično je hrabar. Ono što me ljuti je da je moj sin unutra gotovo tri tjedna. To, stvarno mrzim.”

    Ko je čovjek u bijegu?

    Belgijske vlasti opisale su Jürgena Coningsa kao vrlo opasnog čovjeka koji želi primijeniti nasilje. Već je bio na popisu terorista u Belgiji zbog svojih ekstremno desnih političkih uvjerenja. Kad je nestao iz kasarne, bilješka nije ostavljala sumnje da su mu virolozi bili meta.

    “Takozvana politička elita, a sada i virusolozi odlučuju kako bismo ti i ja trebali živjeti”, pisalo je. “Oni siju mržnju i frustraciju. Ne mogu živjeti s lažima.”

    U vremenu kada je lako okriviti nositelje loših vijesti, prof. Van Ranst vidi neku neizbježnost svoje nadrealne situacije.

    “Postoji grupa ljudi koja mrzi nauku i mrzi naučnike. Vrlo često su uplašeni i nesigurni.”

    U danima koji su uslijedili nakon nestanka Jürgena Coningsa, na Facebooku je otvorena grupa za podršku bivšem vojniku. Prije zatvaranja brojala je skoro 50.000 članova. To je grupa koja profesora Van Ransta brine više od napadača.

    “To su stvarni ljudi koji stvarno misle da je ovaj čovjek heroj i da zaslužujem smrt. Oni su ljudi koji žive u vašem susjedstvu i klade se tačno na to kada će me i s koliko metaka ubiti”, rekao mi je .

    Stotine časnika, helikoptera i vojnih kamiona pročešljali su hektare zemlje, ali Coningsa nigdje nema. U jednom je trenutku u sklopu potrage bio zapečaćen i veliki nacionalni park u blizini nizozemske granice.

    Vlasti su priznale da ne znaju gdje se nalazi i da od dana kada je nestao nema ni traga od njega. Prihvaćaju da bi sada mogao biti i u drugoj zemlji. U jednoj je bilješci rekao da je spreman za smrtonosnu bitku s policijom i da možda više neće biti živ. Priznaju da su do sada počinjene pogreške u istrazi i da treba odgovoriti na pitanja o tome kako je vojni čovjek s popisa terorističkih nadzornika dobio pristup  – oružju.

    izvor: radiosarajevo.ba

  • Preživjele žrtve očekuju da će Mladiću biti potvrđena prvostepena presuda: To je mali djelić satisfakcije

    Ne postoji presuda koja može zamijeniti nečiji život i ta presuda je samo jedan djelić satisfakcije – poručio je Špiodić, koji je bio prisutan u Hagu tokom izricanja prvostepene presude Mladiću

    Srebreničanka Fadila Efendić, koja je u genocidu u Srebrenici izgubila supruga i sina, očekuje da će Ratku Mladiću 8. juna u Hagu biti potvrđena presuda kojom je ranije prvostepeno osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja.

    Efendić smatra kako preživjele žrtve ipak neće imati neku veliku korist od te presude, ali da će koliko-toliko pravda biti zadovoljena.

    Sistemsko uništavanje

    – Preživjelima će biti lakše ako Mladić bude osuđen za ono za što je kriv, a to je genocid i zločin protiv čovječnosti. On zaslužuje doživotnu robiju i moja želja je da se prvostepena presuda potvrdi – izjavila je za Fenu Efendić, koja je i predsjednica Udruženja “Majke Srebrenice”.

    Za Srebreničanina Elvisa Špiodića, koji je u vrijeme genocida imao deset godina, presuda Mladiću je samo jedan mali djelić satisfakcije koja daje nadu budućim generacijama da pravda ipak postoji.

    – Oni su uništili ovaj grad koji se neće oporaviti ni za sto godina, jer je bilo sistemsko uništavanje jednog naroda na ovim prostorima. Nama niko ne može vratiti naše najmilije, niti nadoknaditi naše izgubljeno djetinjstvo. Ne postoji presuda koja može zamijeniti nečiji život i ta presuda je samo jedan djelić satisfakcije – poručio je Špiodić, koji je bio prisutan u Hagu tokom izricanja prvostepene presude Mladiću.

    Ističe da svi koji su preživjeli genocid mogu ispričati mnogo strašnih, istinitih događaja, i na osnovu tih događaja napisati mnogo knjiga i to svako na svoj način, kako je preživio genocid.

    – Mi koji smo preživjeli dužni smo da govorimo o onome što se dešavalo – potcrtao je Špiodić.

    U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari 8. juna će biti organizovano javno praćenje izricanja konačne presude ratnom zločincu Ratku Mladiću.

    Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić tim povodom je kazao da ne očekuje da će ta presuda biti nešto drugačija u odnosu na ishod prvostepene presude.

    RUTINSKA PRESUDA

    – Ne vjerujem da će se promijeniti pravno tumačenje prvostepene presude u značajnoj mjeri. Mislim da će biti prilično rutinska presuda, a s druge strane, šta god da bude ishod drugostepene presude jeste činjenica da će Mladićevo djelo ostati živo i ono protiv čega se moramo boriti. Njegova djela zagorčavaju budućnost ove zemlje i vrijeme je da se borimo protiv tih djela – poručio je Suljagić u izjavi za Fenu.

    Ratku Mladiću, prvostepeno osuđenom na doživotni zatvor pred Haškim tribunalom, 8. juna će biti izrečena pravosnažna presuda.

    Bivši ratni komandant Vojske Republike Srpske 2017. prvostepeno je osuđen na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika međunarodnih mirovnih snaga – UNPROFOR-a za taoce.

    izvor: oslobodjenje.ba

  • Strašno nevrijeme kod Požege: S brda se slijevaju blatne bujice, sve snage na terenu

     

    Područje Požege u Republici Hrbvatskoj   danas je poslijepodne zahvatilo snažno nevrijeme.

    Civilna zaštita objavila je da je oko 13 sati na području Požege pala ogromna količina kiše, od 50 do 70 milimetara po četvornom metru.

     

    Blatne bujice nose grane i smeće

    Stvorile su se blatne bujice, koje su se slijevale s okolnih brda noseći granje i smeće.

    Najveći problemi su u gradu Požegi i naseljima Drškovci, Vidovci i Dervišaga, objavila je civilna zaštita.

    Zaustavljen željeznički promet, u Vidovcima isključena struja

    Poplavljeno je dosta dvorišta i podruma kuća, a problemi su i na lokalnim cestama. Ima i manjih odrona. Zbog vode u Dubrovačkoj ulici u Požegi zaustavljen je i željeznički promet (na relaciji Požega-Pleternica). U naselju Vidovci isključen je napon u električnoj mreži, zbog opasnosti za vatrogasce.

    Civilna zaštita navodi da su angažirane sve operativne snage (policija, vatrogasci, komunalno poduzeće, djelatnici HEP-a, Hrvatske vode te Područni ured civilne zaštite Požega), koje rade na saniranju posljedica nevremena.

    Zbog mnogobrojnih poziva građana dio poziva se prebacuje u Županijski centar 112 Osijek.

    “Sva prigradska naselja su pod vodom”

    Portal Požega.eu navodi da je blatna bujica u selu Vidovci napravila ogromnu štetu.

    Voda nosi kante, granje i smeće, u dvorištima su voda i mulj. U drugom selu, Vranduku, vatrogasci imaju pune ruke posla.

    “Sva prigradska naselja uz Požešku goru su pod vodom. Imamo više od 30 dojava, svi su na terenu”, kazali su iz JVP-a Požega

    Zbog poplave i mulja, pojedinim državnim cestama u Vidovcima se jedva prolazi. Mještanima ovo nije prvi susret s vremenskim nepogodama. Pamte veliku poplavu iz 2014. godine.

    izvor: index.hr

  • Državljani BiH i danas dozu spasa pronašli u Srbiji, vakcinacija se nastavlja i narednih dana

    U Srbiji je i danas nastavljena besplatna vakcinacija građana susjednih država. Državljani BiH su se vakcinisali između ostalog u Loznici i Priboju, a imunizacija se nastavlja i narednih dana.

    Od 3. juna, kada je za državljane BiH omogućena vakcinacija u Srbiji, u Loznici je vakcinisano više od 1.000 ljudi.Kako javlja RTS, od jutros na svoju dozu čekaju stotine državljana BiH koji su pristigli iz svih krajeva, uglavnom iz Tuzle i Sarajeva. Dio njih je zamoljen da ode do Šapca, jer tamo nema velike gužve.

    Državljani BiH mogu odabrati koju vakcinu žele primiti – Pfizer ili Sinopharm, a u Loznici im je na raspolaganju šest punktova.

    Ono što se javlja kao problem je što u Domu zdravlja ne znaju koliko će građana iz BiH tačno stići. U skladu s tim nisu bili ni u mogućnosti da organizuju određen broj uposlenika pa je određeno da rade svi uposlenici.

    “Nas četvoro je došlo iz Tuzle, a ima nas mašala. Kod nas nema vakcine, a kad će doći, pitaj Boga”, rekao je jedan Tuzlak.

    Zbog dezinfekcije, u nedjelju neće biti moguće primiti vakcinu u Domu zdravlja u Loznici.

    Ranije danas izvjestili smo da su velike gužve za vakcinaciju zabilježene i u Priboju gdje su stotine ljudi iz BiH stigli da prime vakcinu protiv korone.

    Kako je rečeno za Klix.ba, danas se do 15 sati vakcinisalo blizu 700 državljana BiH, a i prethodnih dana bila je velika zainteresovanost.

    U Priboju je danas vakcinacija trajala od 08:00 do 15 sati, a u istom terminu državljani BiH će se moći imunizirati i sutra.

    Od ponedjeljka, vakcinacija u Domu zdravlja Priboj će počinjati u 08:00 i trajati do 20:00 sati.

    Državljani BiH, kao što je već poznato, imunizirali su se i u Beogradu.

    Podsjetimo, vlasti u BiH, a posebno u entitetu FBiH, još nisu uspjeli nabaviti dovoljne količine vakcina za masovnu imunizaciju. Na kapaljku stižu kontigenti putem COVAX-a i EU mehanizma te kroz donacije.

    Dodatno ogorčenje građanima je ulila jučerašnja izjava federalnog premijera Fadila Novalića (SDA):

    “Mi, u tom globalnom svijetu, na određeni način, nismo, da tako kažem, potrčali prvi i bili neki, pokusni kunići. Neke su države to prihvatile kao Mađarska, Srbija, Izrael…”, poručio je.

    Federacija BiH nije uspjela direktno kupiti niti jednu jedinu dozu vakcine protiv koronavirusa, dok je Republika Srpska uspjela osigurati određen broj ruskog Sputnika koji stiže periodično u količinama od 10 do 30 hiljada što je i dalje nedovoljno za masovnu imunizaciju stanovništva.

    KLIX

  • Facebook blokirao Trumpa do 2023. godine, a on to ocijenio uvredom

    Rukovodstvo društvenih mreža Facebook i Instagram saopćilo je danas da će profili bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa ostati blokirani do 7. januara 2023. godine, a Trump je tu odluku nazvao uvredom, javlja Anadolu Agency (AA).

    Trump je oštro kritikovao platformu društvenih mreža koje su mu izrekle dvogodišnju zabranu pristupa.

    “Ne bi smjele nekažneno proći ove cenzure i pokušaji ućutkivanja od strane tehnoloških kompanija. Prije ili kasnije, mi ćemo pobijediti. Naša zemlja više ne može podnijeti ovu zloupotrebu“, poručio je Trump.

    Bivši američki predsjdnik Trump je i ovom prilikom iznio tvrdnju da predsjednički izbori u novembru prošle godine u SAD-u nisu bili regularni te je dodao da su nove odluke Facebooka dodatna uvreda za 75 miliona Amerikanaca koji su glasali za njega.

    Trump je tokom predsjedničkog mandata u Bijeloj kući ugostio osnivača Facebooka Marka Zuckerberga i njegovu suprugu, a večeras je poručio da za Zuckerbergove više neće biti večere kada se vrati u Bijelu kuću.

    Facebook, Instagram, kao i Twitter, Snapchat i YouTube su početkom godine blokirali Trumpove profile zbog optužbi da je porukama poticao na nasilje koje je eskaliralo napadom na Kongres u kojem je 6. januara ubijeno pet osoba.

  • Od danas ulazak u Sloveniju uz brzi antigenski test

    U Sloveniju se od danas može ući sa negativnim brzim antigenskim testom na koronavirus.

    Uslov za ulazak sa negativnim brzim testom je da od uzimanja uzorka do dolaska na granicu Slovenije nije prošlo više od 48 sati.

    U sklopu popuštanja mjera Vlada je odlučila da od ponedjeljka, 7. juna, opet dopusti građevinske radove, kongresnu djelatnost u turizmu, dok će hoteli moći da popunjavaju tri četvrtine smještajnih kapaciteta.

    Uslov je da su gosti vakcinisani, da su preboljeli Covid-19 ili imaju negativan test, a ista pravila važe i za bazene koji će, također, biti otvoreni.

  • U Srbiji počela proizvodnja vakcine Sputnjik V

    Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin označili su sinoć, putem video-linka, početak proizvodnje vakcine Sputnjik V u Srbiji, na Institutu za virusologiju, vakcine i serume “Torlak”.

    Kako je objavljeno na sajtu Vlade Srbije, dugme kojim je pokrenuta traka sa koje će izlaziti bočice napunjene u “Torlaku” pritisnula je direktorica Instituta Vera Stoiljković, čime je Srbija postala prva zemlja u Evropi koja proizvodi rusku vakcinu.

    U prvom periodu, od četiri do šest mjeseci, “Torlak” će proizvesti četiri miliona vakcina Sputnjik V. Očekuje se da bi prva vakcina iz “Torlaka” mogla da dođe do punkta za vakcinaciju za desetak dana.

    Vučić je tom prilikom istakao da, zahvaljujući naporu ruskih naučnika i uz veliku podršku predsjednika Putina, “mi smo danas svjedoci velikog iskoraka Srbije u borbi protiv COVID-19”.

    Prema njegovim riječima, velikodušni transfer znanja i tehnologija, koje Srbija dobija prva van Rusije, od danas će imati svoj konkretni rezultat, proizvodnju vakcine Sputnjik V u Srbiji.

    On je dodao da će humanost Putina i cijelog ruskog naroda pomoći Srbiji da Institut “Torlak” postane međunarodni regionalni centar za proizvodnju vrhunskih vakcina.

    – Čovjekoljublje koju Ruska Federacija iskazuje prema građanima Srbije predstavlja svjedočanstvo o najkvalitetnijim političkim odnosima koje naše dvije države i naši bratski narodi danas baštine. U svim međunarodnim forumima naše dvije zemlje pružaju jedna drugoj nesebičnu podršku – poručio je predsjednik Srbije.

    – Nakon tri validacione serije mi sada počinjemo organizovanu serijsku proizvodnju četiri miliona doza vakcine Sputnjik V – naveo je Vučić i uputio čestitke Ruskom fondu direktnih investicija, ruskoj farmaceutskoj kompaniji “Generijum” i ”Torlaku” na izuzetno brzoj i kvalitetnoj saradnji.

    Stoiljković je, obraćajući se zvaničnicima, istakla da je Srbija bila jedna od prvih zemalja koja je započela imunizaciju pomenutom vakcinom, “zahvaljujući čijoj visokoj efikasnosti od 96,6 posto smo očuvali zdravlje građana”.

    Srbija je danas, kako je ukazala, među liderima u Evropi po broju vakcinisanih građana, sa 30 posto potpuno vakcinisanih, što je dvostruko više od evropskog prosjeka.

    Ona je navela i da je saradnja Instituta “Torlak” i Ruskog fonda direktnih investicija uspješan primjer saradnje dviju zemalja u vrijeme krize.

    Osim u Srbiji, proizvodnja ruske vakcine počinje i u Argentini, a tim povodom obratio se i argentinski predsjednik Alberto Fernandes.

  • Saradnici Ratka Mladića izbjegavaju procesuiranje i žive slobodno u Srbiji

    Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) sljedeće sedmice izriče konačnu presudu Ratku Mladiću, ali desetine njegovih saradnika koji su optuženi ili osuđeni za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, danas slobodno žive u Srbiji bez puno straha od krivičnog gonjenja.

    O smrti Milorada Pelemiša, ratnog komandanta zloglasnog 10. diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS) koji je preminuo u Srbiji 23. aprila, dosta se pisalo, a mnogi su srbijanski mediji istakli njegove, kako su to opisali, “herojske” akcije tokom rata u BiH.

    Navodi da je Pelemiš učestvovao u genocidu u Srebrenici 1995. godine ignorisani su. Ali sudovi su već utvrdili da je 10. diverzantski odred počinio masakr nad najmanje 1.000 Bošnjaka iz Srebrenice na farmi Branjevo u julu 1995. godine.

    Sud BiH osudio je petoricu pripadnika 10. diverzantskog odreda na ukupno 122 godine zatvora za učešće u masakrima, međutim Pelemiš nije bio jedan od njih.

    Nakon rata u BiH nastavio je da živi u Srbiji, gdje mu je suđeno za navodno učešće u zavjeri za atentat na jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića, ali nikada nije optužen za genocid u Srebrenici ili bilo koji drugi zločin počinjen tokom rata u BiH.

    Genocid u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka, jedan je od zločina za koje komandant VRS-a Ratko Mladić isčekuje svoju konačnu presudu 8. juna. Haški tribunal i sudovi u BiH i Srbiji osudili su više od 40 osoba za zločine u Srebrenici.

    Još oko 40 bivših pripadnika VRS-a koji su ili optuženi ili osuđeni za ratne zločine žive slobodno u Srbiji i nisu dostupni pravosudnim organima BiH. Srbija i BiH imaju sporazum o pravnoj saradnji od 2013. godine kojim je propisano da se odredbe o izručenju sopstvenih državljana ne primjenjuju na krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, zbog čega optuženi sa dvojnim državljanstvom napuštaju BiH.

    Neki od onih za kojima se traga mirno žive u Srbiji, a drugi se pojavljuju na televiziji i negiraju svoje navodne zločine.

    “Srbija nikada nije prihvatila svoju odgovornost za učešće u ratu u Bosni i Hercegovini, niti je spremna za saradnju”, kaže za BIRN Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

    Kaže i da su optužbe zasnovane na lažnim dokumentima.

    “Veliki broj onih protiv kojih su Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine podigli optužnicu također je u Srbiji i apsolutno nema interesa za hapšenje i procesuiranje tih ljudi”, naglašava on.

    Među visoko pozicioniranim pripadnicima VRS-a i policijskim oficirima optuženim za genocid u BiH nalaze se i bivši obavještajni oficir Glavnog štaba VRS-a Radoslav Janković, načelnik Odjeljenja za obavještajne poslove i jedan od članova Štaba Drinskog korpusa VRS-a Svetozar Kosorić, te nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske (RS) Tomislav Kovač.

    Sva trojica slobodno žive u Srbiji.

    U januaru 2018. godine Sud BiH potvrdio je optužnicu koja tereti Kovača za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem istrebljenja Bošnjaka iz Srebrenice i za odgovornost za pogubljenje oko 7.000 muškaraca i dječaka.
    Prema optužnici, pripadnici policije pod njegovom kontrolom sprovodili su operaciju hvatanja, zatvaranja, pogubljenja vojno sposobnih muškaraca iz enklave Srebrenice nakon njenog pada u ruke srpskih snaga u julu 1995. godine.

    Kovač danas živi i vodi svoj biznis u Srbiji. Ponekad se pojavljuje na nacionalnom televizijskom kanalu Happy TV kako bi govorio o ratu i ulozi bosanskih Srba u njemu.

    Za BIRN je izjavio da su optužbe protiv njega zasnovane na “lažnim dokumentima” i da je optužen za genocid samo zato što su ga bh. vlasti “trebale, kako bi imale komandanta policije ili ministra (…) kao dio udruženog zločinačkog poduhvata za genocid”.

    Kovač je svjedočio na suđenju petorici bivših pripadnika snaga Srba u Sarajevu 2016. godine putem video-veze iz Beograda i negirao da je policija učestvovala u zločinima u Srebrenici.

    Također se pojavio pred sudom u Beogradu kao svjedok odbrane na suđenju osmorici bivših srpskih policajaca optuženih za ubistvo 1.313 Bošnjaka iz Srebrenice u hangaru na farmi u Kravici u julu 1995. godine.

    Kovač je svjedočio na još jednom suđenju u Beogradu protiv pripadnika paravojne jedinice “Škorpioni”, koji su osuđeni za ubistvo šest Bošnjaka iz Srebrenice, a bio je i svjedok odbrane u nekoliko sudskih procesa pred Haškim tribunalom.

    Srbija odbija da prihvati genocid u Srebrenici

    Fond za humanitarno pravo (FHP) je 2010. godine, za učešće u genocidu u Srebrenici, podnio srbijanskom Tužilaštvu za ratne zločine (TRZ) krivičnu prijavu protiv Pelemiša i još 11 osoba. FHP je naveo da šest osoba navedenih u toj krivičnoj prijavi, među kojima je i Pelemiš, živi u Srbiji.

    Iz TRZ-a su za BIRN naveli da je prijava odbačena 2011. godine. Samo je jednog od šestorice koje je FHP imenovao, Branu Gojkovića, srbijanski sud osudio za zločine povezane sa Srebrenicom. On je 2016. sa Tužilaštvom sklopio sporazum o priznanju krivice, nakon čega je dobio deset godina zatvora. Zbog sporazuma o priznanju krivice, u njegovom slučaju nije bilo suđenja.

    Međutim, Gojković je osuđen za ratne zločine, a ne za genocid, jer Srbija ne prihvata da masakri u Srebrenici predstavljaju genocid uprkos presudama međunarodnih sudova.

    FHP je također 2018. godine podnio krivičnu prijavu protiv Svetozara Andrića, bivšeg komandanta Birčanske brigade VRS-a, a kasnije načelnika štaba Drinskog korpusa VRS-a. Tužilaštvo je u međuvremenu saopštilo da je protiv njega pokrenulo postupak.

    Andrić je u Srbiji ušao u političke vode i postao opštinski zvaničnik u Beogradu. U avgustu 2020. postao je skupštinski poslanik iz redova Srpskog patriotskog saveza (SPAS), stranke na čijem je čelu bio vaterpolista Aleksandar Šapić. Prošlog mjeseca SPAS je zvanično postao dio vladajuće Srpske napredne stranke (SNS).

    Većina sudskih procesa za ratne zločine u Srbiji vode se protiv Srba iz Bosne i Hercegovine čiji su predmeti preuzeti iz BiH, a većina optuženih su vojnici ili policajci nižeg ranga ili se predmeti odnose na zločine s malim brojem žrtava.
    Srbija je tek nedavno počela da sudi u nekoliko slučajeva protiv komandanata jedinica, odnosno u predmetima koji obuhvataju veći broj žrtava.

    Suđenje Rajku Kušiću, ratnom komandantu Rogatičke brigade VRS-a, počelo je u martu, kada je počelo i suđenje Draganu Dopuđi, bivšem pripadniku 15. bihaćke brigade VRS-a optuženom za učešće u ubistvima najmanje deset civila bošnjačke nacionalnosti u selu Hrgar kod Bihaća 1992. godine.

    U decembru prošle godine počelo je i suđenje Višnji Aćimović, koja je optužena da je, kao pripadnica VRS-a, učestvovala u ubistvu 37 muškaraca Bošnjaka u Mračnom Dolu u blizini logora “Sušica” 1992. godine.

    Marko Milosavljević iz nevladine organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava kaže da je ključni problem to što Srbija ne pokreće svoje, već preuzima slučajeve iz BiH, kao i to da se protiv visokih oficira ne podižu optužnice.

    “Sve dok se ne budu procesuirali visoki oficiri i podnosile optužnice koje će biti rezultat istrage našeg tužilaštva, nećemo vidjeti napredak u domaćim suđenjima za ratne zločine”, naglašava Milosavljević.

    “Srbija nije doživjela nikakvu katarzu”

    Saradnja između Srbije i BiH, Hrvatske i Crne Gore u slučajevima ratnih zločina i dalje predstavlja problem, kaže se u nedavnom izvještaju Evropske komisije o napretku Srbije na putu ka EU.

    “Međusobna pravna saradnja i dalje je izuzetno ograničena u slučajevima ratnih zločina”, kaže se u izvještaju.

    Neka od problematičnih pitanja koja se odnose na procesuiranje u Srbiji visokorangiranih ličnosti podređenih Ratku Mladiću ogledaju se u slučaju protiv generala VRS-a Novaka Đukića, ratnog komandanta Taktičke grupe Ozren. Đukića je Sud BiH osudio 2014. na 20 godina zatvora, proglasivši ga krivim da je dao naredbu za granatiranje tuzlanske Kapije 25. maja 1995., pri čemu je ubijena 71 osoba, uglavnom mladi ljudi.

    Đukić je otišao u Srbiju kako bi izbjegao izdržavanje kazne. Srbija se složila da preuzme izvršenje presude od BiH na osnovu sporazuma o pravnoj saradnji između ove dvije zemlje.

    Ali proces, koji se odvija pred Višim sudom u Beogradu, uključuje nova sudska ročišta, koja se godinama odlažu zbog Đukićevih zdravstvenih problema, što mu omogućava da i dalje ostane na slobodi.

    U novembru 2020. godine, iz Višeg suda u Beogradu za BIRN su izjavili da Đukić nije sposoban da prisustvuje suđenju u Srbiji do septembra 2021. U međuvremenu, Đukićev tim odbrane je pokušao provući teoriju da je eksplozija djelo nepoznatih terorista, a srbijansko Ministarstvo odbrane je 2019. u Beogradu čak bilo domaćin promocije knjige za koju se tvrdi da dokazuje da srpske snage nisu odgovorne za masakr na tuzlanskoj Kapiji.

    Milosavljević naglašava da se u Srbiji optuženi za ratne zločine prikazuju kao “žrtve vremena ili historije, kako bi se sa nih skinula svaka odgovornost” za zločine.

    I dok Mladić iščekuje svoju konačnu presudu u Haagu, stav predstavnika žrtava rata je da Srbija jednostavno ne želi procesuirati njegove podređene.

    “Nažalost, 20-ak godina nakon rata, Srbija nije doživjela nikakvu katarzu i nije spremna za saradnju kada su u pitanju ratni zločini“, zaključuje Murat Tahirović.

  • Milioni domova za bagatelne cijene: Kuću u Japanu možete kupiti za nešto više od 700 KM

    U Japanu postoje milioni napuštenih kuća, a neke poklanjaju gotovo besplatno.

    Da bi pronašli stanovnike za svoje “akiye”, kako nazivaju napuštene domove, Vlada Japana daje finansijske poticaje, poput besplatnog zemljišta i značajnih iznosa novca za renoviranje, piše Yahoo News.

    Istraživanje koje se provodi svakih pet godina otkrilo je 8,49 miliona “akiya” u Japanu 2018. godine. Ti domovi su napušteni nakon smrti stanovnika ili nakon što su se vlasnici odselili. Broj takvih objekata porastao je za 3,2 posto, u odnosu na 2013. godinu.

    Istraživanje je pokazao i da je 13,6 posto, od 62,42 miliona japanskih domova, napušteno.

    Najviše ih je u ruralnim dijelovima Japana, a gradovi poput Tochigija i Nagana, imaju web stranice na kojima se kuće prodaju za oko 50.000 yena, što je oko 730 KM.

    Faktor/Yahoo News