Udruženje industrijalaca (IV) Austrije proglasilo je u utorak, iz ekonomskog ugla gledano, kraj pandemije korona virusa.
U tekućem trećem kvartalu privreda će se ponovo vratiti na nivo na kojem je bila prije krize, kaže generalni sekretar Udruženja Kristof Nojmajer.
To, upozorava, može da uspori nedostatak stručne radne snage i neprimjenjivanje fiksno planiranih infrastrukturnih projekata.
Udruženje industrijalaca očekuje da će ove godine privredni rast biti između 3,5 i 4 procenata, prenosi Tanjug.
Nojmajer je, na konferenciji za novinare, zatražio stabilne uslove za preduzeća i njihove zaposlene, kako bi rast bio održivo ojačan.
Prema njegovim riječima, nisu korisne diskusije o skraćenju radnog vremena na četiri radna dana u sedmici ili nova evaluacija već planiranih infrastrukturnih projekata.
S tim u vezi je pomenuo ministarku infrastrukture Leonoru Gevesler koja je zatražila novu evaluaciju velikih projekata, a samo zaustavljanjem izgradnje autoputa A26 kod Linca i brze saobraćajnice kod Beča S1, ugrožava se 27.500 radnih mjesta.
Nojmajer je ukazao da se na globalnom nivou već mjesecima događa oporavak, a sa realnim rastom svjetske privrede od šest posto, to je najveća ekspanzija u proteklih pet decenija.
„Svjetska privreda se nalazi usred faze buma sa uobičajenim propratnim efektima, pozitivnim, kao i negativnim”, rekao je on.
Građani Bosne i Hercegovine mogu se vakcinisati u susjednoj Republici Hrvatskoj u županijskim zavodima za javno zdravstvo ili doći na punktove gdje se vakciniše bez prethodne najave.
Informacija je za N1 potvrđena iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a odluka je stupila na snagu odlukom Vlade Hrvatske koja je donesena 17. jula.
Državljani BiH imaju pravo boraviti u Hrvatskoj 12 sati kako bi se vakcinisali.
Kontakt institucija gdje se građani BiH mogu prijaviti za vakcinaciju nalazi se na OVOM linku.
Inače, za ulazak u Hrvatsku potrebno je sljedeće:
– negativan PCR ili antigenski test
– potvrda o dvije primljene doze vakcine 14 dana nakon revakcinacije
– ako je osoba preboljela COVID i u 180 dana primila jednu dozu
– pozitivan PCR test od kojeg je prošlo tri do devet mjeseci (ili) desetodnevna izolacija
– potvrda o uplaćenom smještaju (barem 30 posto od planiranog boravka) ili potvrda o valjanom razlogu ulaska u hrvatsku (zdravstveni ili neki drugi razlozi za koje je potrebna potvrda).
U srijedu 28. jula spojit će se dva dijela Hrvatske Pelješkim mostom.
U noćnim satima tog dana ugradit će se zadnji segment čelične nosive konstrukcije mosta koji će time biti spojen u punoj dužini od 2,4 kilometra, od Komarne do Brijeste na Pelješcu.
Spajanje mosta, a time i Hrvatske, dogodit će se na udaljenosti 1.500 metara od Komarne i 900 metara od Brijeste, piše Večernji list.
Do jučer je bilo ostalo za ugraditi još samo dva segmenta dužine po 18 metara, ukupno samo 36 metara mosta.
Spajanje mosta, a time i Hrvatske, dogodit će se tri dana prije treće godišnjice uvođenja kineskih izvođača u posao gradnje Pelješkog mosta, projekta vrijednog 2,08 milijardi kuna.
Ovaj most će u promet biti pušten tek sredinom naredne godine.
Centralno svetište islama nalazi se u središtu Velike džamije u Mekki u Saudijskoj Arabiji. Predstavlja kiblu, tj. posebnu tačku prema kojoj se muslimani okreću za vrijeme namaza.
Sagradio ju je Ibrahim, a. s. sa svojim sinom Ismailom u obliku kocke, duge oko 11, a visoke oko 17 metara. U jugoistočnom dijelu građevine ugrađen je Crni kamen i on je najsvetiji predmet u Kabi. Za njega smatraju da je “kamen temeljac”, “desna ruka Božija na zemlji”.
Kaba je najčešće pokrivena prekrivačem – kisvom – načinjenim od teškog crnog platna s trakama na kojima su izvezeni ajeti iz Kur’ana. Oko Kabe se nalazi granitni pločnik, koji se naziva matif. Nasuprot uglu u koji je ugrađen crni kamen nalazi se zgrada u kojoj je izvor Zemzem, dok se pred sjeveroistočnim dijelom nalazi kamen za koji se tvrdi da predstavlja otisak stopala Ibrahima, koga muslimani smatraju graditeljem Kabe.
No unutrašnjost Kabe malo je poznata. Ranije je bila otvarana dva puta sedmično za sve koji žele ući i klanjati, ali zbog velikog rasta broja hodočasnika, Kaba se sada otvara samo dva puta godišnje – za uglednike i ekskluzivne goste.
Ono što je posebno zanimljivo da jedna mala mekkanska porodica drži ključeve Kabe. Riječ je o porodici Talha, nasljednicima Osmana ibn Talha koji je ključeve Ka’be naslijedio od plemena Kurejš, dugogodišnjih čuvara ovog svetog mjesta, i to još za vrijeme poslanika Muhammeda.
Tako da kada kralj, princ ili drugi čelnici države požele ući u Kabu, dozvolu za ključ moraju tražiti od ove porodice. Jednom godišnje, saudijski princ čisti njenu unutrašnjost.
Jaser Ahmed je čovjek koji je dobio privilegiju da uđe u Kabu 30. maja 2015. godine. Uslikao je nekoliko slika iz njene unutrašnjosti i objavio ih na svom Instagram profilu.
Jaser Ahmed: Unutrašnjost Kabe
Na slici iznad je Rukn Jemeni sa unutrašnje strane Ka’be. Rukn Jemeni je kabenski ćošak koji je okrenut prema Jemenu. Nalazi se na zidu koji je suprotan od Crnog kamena. S obzirom na to da se ovaj ćošak nalazi na temeljima koje je sagradio Ibrahim alejhiselam, Poslanik alejhiselam je ovaj ćošak, kada je obavljao tavaf, dodirnuo, pišu Novi horizonti.
Kada je Poslanik, alejhiselam, prolazio između Crnog kamena i Jemenskog ćoška učio je sljedeću dovu:
“Gospodaru: podari nam svako dobro ovog svijeta, i svako dobro ahireta, i sačuvaj nas od Vatre džehennema.” (Sura El-Bekare, 201)
Jaser Ahmed: Unutrašnjost Kabe
Na slici iznad vidimo kaligrafski natpis na pločici koja označava mjesto gdje je Poslanik, alejhiselam, klanjao kada je bio unutar Ka’be.
Obilježeno mjesto na podu označava tačno mjesto gdje je Poslanik, alejhiselam, klanjao namaz.
U unutrašnjosti Ka’be postoji nekoliko ukrasnih ploča na kojima je stoji uspomena na one koji su renovirali Ka’be. Na ovoj iznad stoji:
“Sa imenom Allaha, sveopćeg Dobročinitelja, Milostivog. Sva hvala i zahvala neka je Allahu, Gospodaru svih svjetova i neka je Allahova milost i spas na najplemenitijeg od svih poslanika, našeg predvodnika Muhammeda i na njegovu porodicu i sve njegove ashabe. Renoviranje stepenica plemenite Ka’be je urađeno po instrukcijama njegove ekscelencije, sluge dvaju Harema, kralja Halida bin Abdulaziza Ali Sauda u mjesecu Rebiul-evvelu, 1387. Hidžretske godine. Molimo Allaha da primi njegova djela. Amin.”
Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, što je druga zaredom, jer je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) postigla dogovor o povećanju proizvodnje i jer se trgovci plaše usporavanja oporavka ekonomija od korona-krize.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala za 2,6 posto, na 73,59 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 3,7 posto, na 71,81 dolar.
Ovaj pad analitičari dovode u vezu ponajviše s dogovorom OPEC-a i njegovih saveznika, na čelu s Rusijom, o povećanju proizvodnje. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) postigli su kompromis koji bi trebao otvoriti put za dogovor o isporuci više nafte, što bi trebalo ublažiti rast cijena.Razgovori između članica OPEC-a i saveznika prekinuti su prije desetak dana, nakon što se UAE usprotivio prijedlogu Rijada i Moskve o produženju sporazuma o ograničenju snabdijevanja za osam mjeseci, do kraja 2022. Ipak, prošle sedmice pronađeno je kompromisno rješenje koje uključuje povećanje proizvodnje UAE nakon aprila.
“Sve upućuje na zaključak da OPEC+ ide prema potencijalnom kompromisnom sporazumu koji će UAE-u omogućiti prilagodbu osnovice. Ostali će proizvođači nesumnjivo tražiti sličan tretman i potencijalno produžiti razgovore do ministarskog sastanka u augustu”, ocjenjuju analitičari RBC Capitala u bilješci, prenosi CNBC.
OPEC je u četvrtak objavio da očekuje da će se svjetska potražnja za naftom iduće godine približiti pretpandemijskom nivou od oko 100 miliona barela dnevno, predvođena rastom potražnje u SAD-u, Kini i Indiji.
Kisva, pokrivač za Kabu, promijenjen je i ove godine dok traje obred hadža, navodi saudijska novinska agencija SPA. U njegovoj izradi korišteno je oko 670 kilograma čiste svile, 120 kg zlata i 100 kg srebra. Izrađivalo ga je 200 radnika.
Izrada pokrivača sastoji se od nekoliko faza, među kojima su bojenje svile, ukrašavanje platna, kao i spajanje dijelova.
Kisva se mijenja na Dan Arefata, a stari pokrivač se opere zemzem vodom nakon čega njegovi dijelovi budu poslani u muzeje ili poklonjeni pojedinim zvaničnicima.
Vlasti Saudijske Arabije držale su hodočasnike u karantinu pet dana u njihovim hotelima u Mekki, prije hodočašća, u okviru mjera protiv Covid-19.Ministarstvo hadža i Umre Saudijske Arabije objavilo je ranije da će obrede hadža ove godine, zbog pandemije koronavirusa, obaviti samo državljani Saudijske Arabije.
Prethodnih godina obrede hadža obavljalo je 2,5 miliona osoba iz različitih dijelova svijeta, a ove godine je taj broj ograničen na 10.000 osoba.
Samo nekoliko desetaka metara trenutačno dijeli sjever i jug Hrvatske. Preostala su još tri dijela konstrukcije mosta koje je potrebno spojiti.
Vrijeme potrebno za spajanje svakog pojedinačnog dijela je između pet i sedam dana, a očekuje se da bi posljednji dio trebao biti spojen 28. srpnja.
Slijedi opremanje mosta rasvjetom, instalacijama, ogradama te asfaltiranje, najavljeno za listopad.
Tek nakon tehničkog pregleda potkraj siječnja iduće godine, Pelješki most moći će se smatrati dovršenim, javlja HRT.
“Ceste su krvotok jednog društva, tako da sama obilaznica Stona i Pelješki most pruža neslućene mogućnosti razvoja prostora, ne samo Stona, nego i cijelog ovog kraja“, kaže načelnik općine Ston Vedran Antunica.
“Za svaki prelazak iz Hrvatske u Hrvatsku moramo satima čekati, tamo od svibnja pa sve do listopada, stvarno grozno. Čekamo most k’o ozebli sunce“, kaže Marijana Franušić iz Stona.
Pristupne ceste bit će dovršene sedam mjeseci nakon mosta.
“Strabag bi trebao završiti 2022. u lipnju, tj. početkom srpnja, nekako u tom periodu bi i Avax bio gotov s dionicom do Prapratnoga, pa bi se mogao pustiti promet preko državne ceste kroz Ston, dok bi ova zadnja dionica na kojoj se nalaze tuneli mogla biti gotova u kolovozu 2022.”, kaže Jeroslav Šegedin, voditelj projekta izgradnje Pelješkog mosta u Hrvatskim cestama.
Upravo je stonska obilaznica tehnički najzahtjevnija dionica pristupnih cesta. Na tunel Polakovicu, dužine 1240 metara, čije je probijanje trajalo deset mjeseci, nadovezuju se most i još jedan tunel.
“Sada se otvorio prostor da se brže izvode radovi na drugom tunelu Supavlu, u kojemu je ostalo još otprilike 500 metara do konačnog proboja. Zahvaljujući novoj posadi koja će s Polakovice biti prebačena tamo, očekujemo da će i to biti gotovo za otprilike dva mjeseca”, kaže Šegedin.
Problem prometne izoliranosti za stanovnike krajnjeg juga od iduće će godine postati prošlost.
Stanovnici regija u Njemačkoj i Belgiji koje su najteže pogođene nedavnim poplavama započeli su ogroman zadatak raščišćavanja svojih naselja, jer se vode počinju povlačiti. Razmjere štete tek postaju jasne, dok spasilačke ekipe i dalje traže žrtve
Poplave su u subotu nastavile pustošiti zapadne dijelove Evrope. Najmanje 180 ljudi je umrlo, a s mnogima koji još uvijek nedostaju broj žrtava mogao bi se dodatno povećati.
Spasilačke službe spašavale su ljude iz domova u austrijskoj regiji Salzburg, gdje je voda potopila ulice jednog grada.
U međuvremenu se u Njemačkoj zabrinutost preusmjerila na jug do regije Gornje Bavarske, gdje su obilne kiše potopile podrume i ceste.
U zapadnoj Njemačkoj vlasti su rekle da brana Steinbachtal ostaje u opasnosti od probijanja nakon što su stanovnici evakuirani iz svojih domova koji se nalaze nizvodno.
Evropski čelnici kazali su kako su klimatske promjene krive za poplave koje su pogodile i Švicarsku, Luksemburg i Nizozemsku. Stručnjaci kažu kako globalno zagrijavanje vjerovatnije stvara bujične kiše, a svijet se već zagrijao za oko 1,2 stepena Celzijusa od početka industrijske ere.
Stanovnici čiste ulice u gradu Bad Neuenahr (Foto: EPA-EFE)
Sada je poznato da je najmanje 156 ljudi poginulo u poplavama u Njemačkoj, uključujući četiri vatrogasca. Najviše su pogođene države Sjeverna Rajna-Vestfalija, Falačko Porajnje i Saarska.
Izvješteno je da su hiljade ljudi nestale tokom vrhunca poplava, ali mnogi su od tada pronađeni.
U gradu Bad Neuenahr u okrugu Ahrweiler, Porajnje-Pfalz, stanovnici su bili odlučni započeti akciju čišćenja, stružući blato s ulica i raščišćavajući hrpe otpada. Ali zadatak je ogroman, jer su mnoga preduzeća i sredstva za život u gradu odnesena u bujici, struja i plin su i dalje isključeni, a komunikacijske linije uništene.
“Sve je potpuno uništeno, ne prepoznajete krajolik”, rekao je vlasnik vinoteke Michael Lang za Reuters.
Pekar Gregor Degen rekao je za agenciju AFP da je okupio grupu susjeda kako bi počeli čistiti blato i smeće. Bio je spreman otići na posao dan nakon poplave, ali razina vode bila je previsoka, rekao je.
Više od 110 ljudi ubijeno je, a 670 ozlijeđeno u Ahrweileru, kaže policija. U sjevernoj Rajni-Vestfaliji radnici su započeli uklanjanje napuštenih automobila s poplavljene ceste B265.
Glasnogovornik vatrogasne službe Elmar Mettke rekao je da su automobili pregledani u potrazi za tijelima dok su još bili potopljeni.
Nanosi blata i smeća u gradu Simbachu (Foto: EPA-EFE)
U Belgiji je vojska poslana u četiri od 10 provincija te zemlje kako bi pomogla u spašavanju i evakuaciji. Premijer Alexander De Croo proglasio je 20. juli nacionalnim danom žalosti.
Kazao je kako bi poplave koje su u Belgiji odnijele najmanje 27 života mogle biti “najkastrofalnije u zemlji ikad”.
Spasioci iz Francuske, Italije i Austrije upućeni su u grad Liege, gdje su stanovnici evakuisani nakon poplava.
U međuvremenu su u Nizozemskoj hiljade ljudi napustile svoje domove u pokrajini Limburg dok su vode u usponu preplavile gradove i probile nasip.
No, vode su se povlačile u južnom gradu Maastrichtu i obližnjim gradovima, gdje su se stanovnici u petak mogli vratiti svojim kućama.
Epizode ljetnih oluja s munjama unutar arktičkog kruga utrostručile su se od 2010, što je trend izravno povezan s promjenom klime
Meteorolozi su ove sedmice bili zapanjeni grmljavinskim olujama s munjama koje su tri dana zaredom pogađale ledeni Arktik, od Sibira do sjevera Aljaske, što je neuobičajeni fenomen za koji naučnici kažu da će s globalnim zagrijavanjem biti sve manje rijedak.
“Meteorolozi nikad prije nisu vidjeli takvo što“, izjavio je ED Plumb, meteorolog Nacionalne vremenske službe u Fairbanksu, govoreći o olujama s munjama koje su počele prošle subote.
Naime, uobičajeno zrak iznad arktičkog oceana, posebno kada je voda prekrivena ledom, nema dovoljno toplinskog strujanja potrebnog za nastanak oluja s munjama. No, zbog klimatskih promjena to se sada mijenja, jer se Arktik zagrijava brže od ostatka svijeta.
Epizode ljetnih oluja s munjama unutar arktičkog kruga utrostručile su se od 2010, što je trend izravno povezan s promjenom klime i ubrzanim nestankom leda na dalekom sjeveru, izvijestili su naučnici o svom istraživanju koje je objavljeno u časopisu Geophysical Research Letter. Kako led nestaje, sve više vode hlapi, povećavajući vlažnost u sve toplijoj atmosferi.
“S višim temperaturama i to će se događati”, izjavio je koautor istraživanja Robert Holzworth, fizičar na Univerzitetu Washington u Seattleu.
Te električne oluje ugrožavaju arktičke borealne šume, jer uzrokuju požare u udaljenim područjima, koja se već ionako peku na ljetnom suncu. Borealno područje Sibira bilježi najviše munja od bilo koje druge arktičke regije, kazao je Holzworth.
Sve je učestalija pojava munja i diljem arktičkih područja tundre, kao i iznad arktičkog oceana i ledenog pokrivača. U augustu 2019. munja je zasvijetlila na svega 100 kilometara od Sjevernog polja, utvrdili su istraživači.
“Ono što je nekad bilo vrlo rijetka pojava, sada je samo rijetka”, kazao je Rick Thoman, naučnik sa Sveučilišta Aljaska u Fairbanksu.
Kao što je niz arktičkih oluja ove sedmice pokazao, munje se već pojavljuju na neočekivanim mjestima, dodao je.
“Ne sjećam se da su se munje pojavljivale na Arktiku tri dana zaredom”, ustvrdio je.
Uz sve više munja, Sibir je proteklih godina pojačano na udaru divljih šumskih požara. Ove sedmice ruska vojska koristila je avione za gašenje požara kako bi zaustavila vatru na gotovo 800.000 hektara šume, dok je najjače pogođena regija Jakutije već sedmicama u vanrednom stanju zbog požara.
Zagrijavanje Arktika potiče i rast vegetacije na sjeveru aljaškog područja tundre, čime se stvara dodatno gorivo za požare, tvrde naučnici. Do kraja stoljeća dvostruko više aljaške tundre moglo bi redovito gorjeti nego što je to bilo uobičajeno u prošlosti, dok bi se broj požara mogao učetverostručiti, tvrde naučnici iz Međunarodnog centra za istraživanje Arktika u Fairbanksu.
Vlada Republike Hrvatske je jučer omogućila stranim državljanima da se besplatno vakcinišu protiv koronavirusa, potvrdio je to ministar zdravstva Vili Beroš, a odluka naravno važi i za Bosance i Hercegovce.
Beroš je nakon sjednice pojasnio za koga važi odluka o besplatnoj vakcinaciji: “To znači da se hrvatski državljani uključujući i one koji nemaju zdravstveno osiguranje te strani državljani mogu vakcinisati u Hrvatskoj”.
Još uvijek nisu izneseni detalji o tome na kojim mjestima se mogu vakcinisati strani državljani, odnosno da li mogu doći bez rezervacije na bilo koji punkt.Razlog odluke Vlade Hrvatske da vakcinište strane državljane je taj što imunizacija u ovoj zemlji ne ide baš kako je planirano. Odnosno, ukupno su kupili i dobili otprilike 4.000.000 vakcina od čega je utrošeno nešto manje od 3.000.000, odnosno jednom dozom je vakcinisano tek 46 posto stanovništva. Hrvati sada imaju 1.000.000 vakcina viška koje moraju utrošiti s obzirom na to da im ističe i rok trajanja.
Prvo su Hrvati dogovorili nekoliko donacija od čega 240.000 doza Moderne za Bosnu i Hercegovinu, no shvatili su da je najbolji način ipak onaj “srbijanski”, a to je otvoriti svoje vakcinalne punktove i strancima.
