Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Tužne priče / Poslije 21 godine otkriveno ko je ubio Bosanca Harisa Brkića u Beogradu

    Tužne priče / Poslije 21 godine otkriveno ko je ubio Bosanca Harisa Brkića u Beogradu

    Ubistvo poznatog i voljenog košarkaša sarajevske Bosne i Partizana i reprezentativca tadašnje SR Jugoslavije, Harisa Brkića, je šokiralo i pogodilo navijače crno-belih, ali i sve ljude u zemlji, rodnoj mu Bosni i Hercegovini, regionu i Europi.

    Košarkaš Partizana ubijen je 12. decembra 2000. dok je pokušavao da se suprotstavi lopovima koji su mu obijali kola na parkingu ispred hale ‘Pionir’ u Beogradu.

    Brkić je kobnog dana nešto ranije završio trening i izašao iz hale, kada je na parkingu navodno spazio Mirka B. i Čedu Č. kako mu kradu automobil.

    …  / Majka Harisa Brkića rastužila cijeli Balkan: Da me ubica sina samo sreo…

    Pojurio ih je, a ova dvojica su navodno zapucala i ubila ga.

    Nekoliko godina kasnije, kako navode mediji, Mirko B. je ubijen u obračunu sa policijom, a Čeda je izvršio samoubistvo.

    “Dušan Spasojević nam je ispričao da su košarkaša Harisa Brkića 12. decembra 2000. na parkingu ispred hale ‘Pionir’ ubili Čeda Č. i Mirko B. Haris ih je zatekao dok su mu obijali kola, pojurio ih je, a oni su zapucali. Mirko je kasnije ubijen u obračunu sa policijom, a Čeda se ubio”, rekao je za Informer, Bojan T., lični kurir vođa zemunskog klana, koji kaže da mu je Dušan Spasojević još 2001. godine ispričao detalje o likvidaciji slavnog košarkaša, ali one nisu zvanično potvrđene.

    Bojan je ispričao da je Dušan Spasojević početkom 2001. jednom prilikom iznenada pomenuo Brkićevo ubistvo, i to dok je kritikovao svoje saradnike.

    “Nas nekoliko je sjedilo za stolom, u to vrijeme je izbio problem oko krađe nekog skupog auta. Vozilo je trebalo da bude vraćeno vlasniku uz otkup, ali se tu nešto bilo iskomplikovalo, te je Duća nekoliko ljudi, pa i mene, pozvao na ‘raport’… Bio je strašno bijesan, urlao je, mislio sam da će nas sve pobiti! U tom bijesu je u jednom trenutku rekao: ‘Šta ste htjeli? Da napravite sranje kao ona dva debila što su roknula Brkića?!’ Svi smo za stolom ostali u šoku, jer niko od nas nije ništa znao o ubistvu košarkaša, koje se desilo nekoliko mjeseci ranije”, priča Bojan, i dodaje:

    “Kad se Duća malo smirio, pitali smo ga šta se desilo sa Brkićem i onda nam je sve ispričao. Haris je, prema Dućinoj priči, na dan ubistva nešto ranije izašao iz hale i na parkingu zatekao Mirka B. i Čedu Č., kako mu obijaju auto, mislim da je to bio novi ‘Golf’… Haris je pokušao da ih spriječi, zaletio se na njih, a ova dvojica su povadili pištolje i upucali ga. Brkić je tri dana kasnije umro u bolnici… Spasojević nam je tada rekao i da su ‘Mirko i Čeda ubili košarkaša zbog auta koji bi mogli da prodaju za par hiljada maraka, a da onda glume neke opasne krimose‘. Nazvao ih je pilićarima, čak je pomenuo i da bi trebalo da ih ‘smirimo’, da se slučajno ne usude i na nas da udare. Poslije o njima više nije bilo riječi”, rekao je lični kurir zemunskog klana.

    Inače, Mirko B. je 2001. ubijen na beogradskoj opštini Rakovica prilikom oružanog obračuna sa Interventnom jedinicom policije, dok se Čeda Č. 2006. ubio na Karaburmi, nakon što su mu policajci opkolili kuću.

    U znak sjećanja na Harisa Brkića, klubovi za koje je nastupao – Bosna, Borac, Budućnost i Partizan – svakog ljeta organizuju memorijalni turnir.

    Potresna ispovijest Harisove majke

    U potresnoj ispovijesti u drugoj epizodi serijala „Majke šampioni” na televiziji Arena sport, Radmila Brkić, majka košarkaša Harisa Brkića, govorila je o tragičnoj sudbini svog jedinca i nekadašnjeg košarkaša Partizana koji je prije 20 godina ubijen u Beogradu.

    Ona se još jednom prisjetila tog dana kada je njen sin pod i dalje nerazjašnjenim okolnostima ubijen ispred tadašnje dvorane “Pionir” u trenutku kada je dolazio na trening “crno-bijelih” pod trenerskom palicom Darka Rusa.

    

    

    

    Radiosarajevo.ba
    

    
			
    
		
    
		
	
  • 
		
		
    
			
			
    Omicron u Hrvatskoj: Svi kontakti zaraženih ovom varijantom idu u karantin
    
			
    Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je u utorak da svi kontakti zaraženih omicron varijantom koronavirusa idu u 14-dnevnu karantenu, neovisno o statusu vakcinacije i preboljenju.
    

    “Ako je izvor zaražen omikron varijantom ili postoji epidemiološka sumnja da se radi o omikron varijanti, svi kontakti, neovisno o cjepnom statusu i preboljenju, podložni su karanteni u trajanju od 14 dana te se trebaju testirati PCR testom na početku karantene i zadnji dan karantene”, stoji u revidiranim preporukama HZJZ-a.
    

    

    “Ako se u postavljene sumnje sekvenciranjem isključi omikron varijanta, 14-dnevna karantena se prekida, a s kontaktima se dalje postupa kao kod izloženosti udomaćenim varijantama virusa”, dodaje se.
    

    Izmijenjene su i preporuke za izuzeće od testiranja u dijelu koji se odnosi na zdravstvene ustanove i domove za starije i nemoće osobe – mjere za zdravstvene djelatnike su dodatno opisane u Odluci stožera civilne zaštite i zasebnim uputama HZJZ-a.
    

    Hrvatski zavod za javno zdravstvo sinoć je potvrdio i treći slučaj omikron varijante koronavirusa u Hrvatskoj.
    

    

    Radiosarajevo.ba
    

    
			
    
		
    
		
	
  • 
		
		
    
			
    Heroj Pearl Harbora zaboravljen u BiH, iako je u njoj rođen
    
			
    Heroj Pearl Harbora zaboravljen u BiH, iako je u njoj rođen
    
			
    

    Na današnji dan 1941. godine japanski borbeni zrakoplovi su napali američku mornaričku bazu u Pearl Harboru na Havajima. Tog je dana ubijeno 2.400 mornara, vojnika i civila. Među njima je bio Peter Tomich Herceg koji je služio na brodu USS Utah, kao vodeći mehaničar (Chief Watertender).
    

    Dok su bombe i torpeda eksplodirali, uništavali brodove u i ubijali ljude, Tomich je trčao ispod palube u kotlovnicu. Svojim je ljudima dovikivao: „idite gore“, dok je on ostao ispod palube zatvarajući ventile, mjerače podešavanja i stabilizirajući kotlove.
    

    Tek kad je posljednji čovjek napustio potpalublje i kada je posljednji kotao osiguran, pomislio je na sebe. Ali, bilo je kasno: 48-godišnji mornar, koji je skoro 24 godine služio svojoj usvojenoj domovini, izgubio je život tog dana. Do dan danas, njegovo tijelo je, zajedno s 57 ostalih mornara s USS Utaha, u olupinama broda pod morem.
    

    Petar Tomich je, zbog svoje nevjerojatne hrabrosti, posthumno nagrađen najvećim američkim odličjem Medaljom časti (Medal of Honor).
    

    No, priča nije tu završena zato što mornarički zapovjednici nisu mogli naći nijednog od njegovih nasljednika ili rođaka, a nije bio oženjen.
    

    Mesić govorio o ‘hrvatskom junaku’
    

    Peter Tomich Herceg je rođen 3. lipnja 1893. godine u selu Prolog kod Ljubuškog uz samu granicu Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U njegovoj vojnoj biografiji piše da je rođen u Austro-Ugarskoj.
    

    I dok je čovjek rođen u današnjoj Bosni i Hercegovini veliki američki junak, u zemlji u kojoj je rođen potpuno je zaboravljen, osim od svojih dalekih rođaka u Prologu. Nikada nitko od brojnih bosanskohercegovačkih političara, predsjednika, premijera, ministara vanjskih poslova ili obrane, ambasadora, vojnih atašea, javnih ličnosti nikada nije posjetio Mornarički muzej u Washingtonu gdje se nalazi njegovo odličje.
    

    Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković je trenutno u Washingtonu i bilo bi doista lijepo, ali i pametno da se sjeti velikog heroja. I to upravo danas kada se Amerikanci prisjećaju velike tragedije u Pearl Harboru. Ona to, naravno, neće učiniti, kao ni svi ostali prije nje.
    

    Zato se 2006. godine, tadašnji hrvatski predsjednik Stipe Mesić, sjetio Petera Tomicha Hercega te je na nosaču zrakoplova Intrepid uz postrojene američke mornare govorio o „hrvatskom junaku“.
    

    Tog su dana u SAD-u bili i bosanskohercegovački političari, ali nijedan jedini nije došao odati počast Tomichu kao „bosankohercegovačkom junaku“. Na sramotu zemlje gdje je taj hrabri i veliki čovjek rođen i odrastao.
    

    

    IZVOR: AL JAZEERA
    

    
			
    
		
    
		
	
  • 
		
		
    
			
    Na području bivše Jugoslavije još se traga za oko 11.000 nestalih osoba
    
			
    Na području bivše Jugoslavije još se traga za oko 11.000 nestalih osoba
    
			
    

    Regionalna grupa za nestale osobe (GNO) održala je sastanak s ciljem intenziviranja regionalne saradnje, razmjene informacija i rada s porodicama u traganju za preostalim nestalim osobama u regiji.
    

    Predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe (INO) BiH Marko Jurišić je na pres-konferenciji kazao da je rješavanje pitanja nestalih osoba regionalno pitanje i regionalni problem, te da se bez regionalne saradnje ne mogu postići učinkoviti rezultati.
    

    On je iznio podatak da se u regiji, na području bivše Jugoslavije, još traga za oko 11.000 nestalih osoba, što je ogroman broj. Dodao je da se 7.628 osoba odnosi na Bosnu i Hercegovinu.
    

    

    

    Razmjena informacija
    

    

    

    – Dakle, 70 posto svih nestalih osoba na području bivše Jugoslavije se, nažalost, odnosni na našu zemlju, na BiH. Zato smo jako zainteresirani za uspješan nastavak regionalne saradnje – naveo je Jurišić.
    

    Po njegovim riječima, članovi Regionalne grupe za nestale osobe su otvorili mnoga pitanja za koja se nadaju da će im pomoći da njihov rad bude uspješniji.
    

    – Dogovorili smo stvaranje mehanizma pretrage ratnih vojnih arhiva, reviziju mrtvačnica u kojima su smješteni NN posmrtni ostaci u regiji, dolaženje do dokumentacije i spiskova razmijenjenih osoba i ono što će najznačajnije utjecati na naše rezultate, a to je bolja razmjena informacija o potencijalnim lokacijama masovnih i pojedinačnih grobnih mjesta – istaknuo je Jurišić.
    

    Generalna direktorica Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Ketrin Bomberger (Kathryne) je kazala da je na teritoriji bivše Jugoslavije nestalo ukupno 40.000 osoba usljed sukoba koji su se desili u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu, a također i usljed krize koja je nastupila u Makedoniji 2001. godine.
    

    

    

    

    

    

    Istaknula je da je izuzetan uspjeh da je 70 posto od ovih 40.000 nestalih osoba pronađeno na cijeloj teritoriji bivše Jugoslavije.
    

    

    

    

    

    Prema njenim riječima, to se nije desilo nigdje drugo na svijetu, nigdje drugo na svijetu nije pronađen toliki broj nestalih osoba.
    

    – U ime Međunarodne komisije za nestale osobe, koja djeluje globalno, mogu potvrditi da je to tačno. Prije svega, odgovornost je države da pronađe nestale osobe. U skladu s međunarodnim pravom i Konvencijom o zaštiti osoba od prisilnih nestanaka, odgovornost je države da pronađe svaku nestalu osobu – istaknula je Bomberger.
    

    Podsjetila je da je 2005. godine uspostavljen Institut za nestale osobe BiH, čija je obaveza da pronalazi sve nestale osobe, bez obzira na njihovu etničku, religijsku ili nacionalnu pripadnost, odnosno bez obzira na njihovu ulogu u samom sukobu.
    

    

    

    

    Izgraditi kapacitete
    

    

    

    Slično ovom institutu, uspostavljene su komisije za nestale osobe u Hrvatskoj, Srbiji, Kosovu i Crnoj Gori koje su mogle preuzeti ovu odgovornost da traže nestale, bez obzira na spomenute faktore.
    

    Bomberger je napomenula da ICMP pomaže svim ovim državama i komisijama od 1996. godine da izgrade svoje kapacitete, kako bi bile uspješne u traganju za nestalim osobama.
    

    – Nestale osobe ne poznaju granice, ni regionalne, ni međunarodne i upravo je zbog toga saradnja različitih država ključna za ovo. Prva stvar jeste da države moraju preuzeti odgovornost za pronalazak nestalih osoba, a druga stvar je da porodice nestalih trebaju dobiti odgovore – smatra Bomberger.
    

    

    

    

    

    

    Napomenula je da su doneseni zakoni u svim državama regije, uključujući i BiH, sve države regije su potpisnice Konvencije o zaštiti osoba od prisilnih nestanaka, kako bi se porodicama nestalih osoba osiguralo da mogu ostvariti svoj prava na pravdu, na reparacije.
    

    

    

    

    

    Bomberger je navela i da je do sada u ovoj regiji ekshumirano 8.000 masovnih i prikrivenih grobnica u toku samog rata, ali i nakon prestanka sukoba.
    

    Podsjetila je da su, uz pomoć ICMP-a, počele identifikacije na osnovu analize DNK, što je još nešto što je tipično za ovu regiju, što nigdje drugo na svijetu nije rađeno.
    

    Bomberger je istaknula da se od 2009. godine broj pronađenih masovnih grobnica smanjuje, te je sve teže pronalaziti masovne ili prikrivene grobnice, bez obzira na činjenicu što su ljudi iz Instituta za nestale osobe BiH svaki dan na terenu i rade.
    

    avaz.ba
    

    

    
			
    
		
    
		
	
  • 
		
		
    
			
			
    I Švicarska uvodi nova pravila kada je u pitanju ulazak za bh. državljane
    
			
    

    Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine obavještava prijevoznike u međunarodnom cestovnom prijevozu putnika da su u Švicarskoj stupile nove covid mjere pri ulasku u tu državu.
    

    

    

    

    “U Švicarskoj je 4. decembra na snagu stupio covid-19 Pravilnik o međunarodnom prijevozu putnika, kojim je, između ostaloga, utvrđena obaveza svim putnicima koji ulaze u Švicarsku Konfederaciju da moraju popuniti obrazac na ovom linku.
    

    Također, putnici koji ulaze u Švicarsku prije ulaska moraju pokazati negativan PCR test na virus korona, te se moraju testirati i drugi put nakon četiri do sedam dana od ulaska.
    

    Riječ je o Kovid 19 pravilniku o međunarodnom prevozu putnika koji je stupio na snagu u subotu, 4. decembra, saopšteno je iz Komore.
    

    Klix.ba
    

    

    
			
    
		
    
		
	
  • 
		
		
    
			
    Ovako to rade u ovoj državi:Austrija uvodi obvezno vakcinisanje, odbijanje vakcinacije će se kažnjavati
    
			
    Ovako to rade u ovoj državi:Austrija uvodi obvezno vakcinisanje, odbijanje vakcinacije će se kažnjavati
    
			
    

    Austrija od 1. februara uvodi obvezno vakcinisanje, a sada je procurio i nacrt zakona kojim će se sve regulirati.
    

    

    

    

    Kako piše list Heute koji je dobio na uvid nacrt novog zakona, osobe koje se i nakon službenog poziva ministra zdravstva Wolfganga Mücksteina odbiju vakcinisati bit će novčano kažnjene nemalim kaznama.
    

    Kazna za one koji se neće vakcinisati, uprkos obavezi, iznosi do 600 eura, no kazne će se izdavati svaka tri mjeseca.
    

    Vakcinisati se moraju svi stariji od 14 godina, izuzev nekoliko kategorija. To su trudnice, osobe koje su u posljednjih šest mjeseci preboljele omikron i osobe sa zdravstvenim problemima zbog kojih se ne smiju vakcinisati. To moraju dokazati potvrdom.
    

    Rodilje, tinejdžeri i preboljeli imaju rok do kraja sljedećeg mjeseca nakon rođenja djeteta, 14. rođendana ili proteka 180 dana od preboljenja da prime prvu dozu.
    

    Zakonodavac propisuje kako su obvezne tri doze vakcina. Obaveza za primanje prve doze kreće od 1. februara. Drugo vakcinisanje treba obaviti najranije 14 i najkasnije 42 dana nakon prvog vakcinisanja, a treće najranije 120 i najkasnije 270 dana nakon druge doze.
    

    Priznate vakcine su Pfizer BioNTech, Moderna, AstraZeneca i Johnson & Johnson.
    

    Svi stariji od 14 godina s prebivalištem u Austriji koji dosad nisu vakcinisani 15. februara dobit će pismo od ministra, a potom i svaka tri mjeseca. U pismu će biti pozvani da nadoknade zaostatke do sljedećeg roka za vakcinisanje.
    

    Tko se odbije cijepiti u godini dana može plaćati i do 2400 eura kazne
    
Prvi rok za cijepljenje nakon kojeg kreću kazne je 15. ožujka.
    

    Oni koji ne plate kaznu koja seže do 600 eura riskiraju istu takvu kaznu svaka tri mjeseca pa mogu očekivati i do 2.400 eura kazne u jednoj godini, piše Heute.
    

    

    

    

    

    Heute
    

    

    

    
			
    
		
    
		
	
  • 
		
		
    
			
    SAD ove sedmice objavljuju sankcije, hoće li se na spisku naći političari iz BiH
    
			
    SAD ove sedmice objavljuju sankcije, hoće li se na spisku naći političari iz BiH
    
			
    

    Sjedinjene Američke Države ove sedmice će uvesti sankcije protiv zvaničnika stranih vlada i ljudi koje optužuju za korupciju i kršenje ljudskih prava i pozvati druge nacije da se pridruže kampanji pritiska na predstojećem Samitu za demokratiju, piše ugledni američki list Wall Street Journal pozivajući se na izvore iz administracije predsjednika SAD Džoa Bajdena (Joe Biden).
    

    Ranije je još najavljeno da će se u Vašingtonu održati samit, kojem će prisustvovati stotine predstavnika zemalja širom svijeta, a glavna tema će biti sankcije.
    

    

    

    

    

    

    SAD će uvesti sankcije pod raznim ovlastima
    

    

    

    Wall Street Journal objavio je neke detalje.
    

    Sankcije će biti uvedene uoči dvodnevnog virtuelnog samita u četvrtak i petak, na kojem se zvaničnici administracije nadaju da će uvjeriti vladine zvaničnike iz više od 100 zemalja da uvedu slične mjere.
    

    Zvaničnici Bijele kuće rekli su da sankcije vide kao važno oružje u naporima Bajdenove administracije da pokrene ono što naziva demokratskom obnovom širom svijeta.
    

    Administracija je također rekla da će dati prioritet obezbeđivanju koordinisane međunarodne akcije koja je ključna za osiguranje djelotvornosti sankcija.
    

    Kako se navodi, SAD će uvesti sankcije pod raznim ovlastima, uključujući takozvana Globalna ovlaštenja Magnitskog, nazvana po ruskom advokatu uzbunjivaču koji je umro u moskovskom zatvoru nakon što je optužio vladu za korupciju.
    

    – Tokom sedmice Ministarstvo finansija će poduzeti niz radnji kako bi odredilo pojedince koji su uključeni u zlonamjerne aktivnosti koje potkopavaju demokratiju i demokratske institucije širom svijeta, uključujući korupciju, represiju, organizirani kriminal i ozbiljna kršenja ljudskih prava – rekao je zvaničnik.
    

    

    

    

    Australija u četvrtak usvojila nova pravila
    

    

    

    WSJ navodi da američki zvaničnici nisu rekli kome će biti uvedene nove sankcije.
    

    – Zakonodavci i aktivisti izvan vlade pozvali su administraciju da sankcioniše više ruskih oligarha, kineskih zvaničnika i drugih značajnih navodnih korumpiranih aktera i kršenja ljudskih prava. Iran je također moguća meta, s obzirom na široko rasprostranjene optužbe na Zapadu o korupciji u vladi i mučenju i ubijanju disidenata – piše ovaj američki list.
    

    Ministarstvo finansija, koje nadgleda politiku sankcija, također preduzima druge radnje u borbi protiv korupcije, rekao je neimenovani zvaničnik, uključujući zatvaranje “rupa” koje omogućavaju korumpiranim zvaničnicima da iskoriste tržište nekretnina i povećanje transparentnosti korporativnog vlasništva.
    

    WSJ navodi da je Australija u četvrtak usvojila nova pravila koja joj omogućavaju lakše sankcionisanje optuženih koji krše ljudska prava, čime je postala posljednji saveznik SAD koji je donio zakon stiliziran prema američkim zakonima Magnitski.
    

    – Kanada, Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo također su ažurirale svoja pravila kako bi bolje ciljale na prekršioce ljudskih prava – piše WSJ.
    

    Koordinirane međunarodne sankcije Magnitski dio su šireg skupa obaveza i inicijativa koje administracija želi osigurati na samitu, rekao je visoki zvaničnik administracije.
    

    Neke od tih inicijativa uključuju zaštitu medijskih prava i poštene izbore, borbu protiv korupcije i podsticanje političkog vodstva žena, djevojaka i marginalizirane populacije.
    

    

    

    

    Ograničiti izvoz alata za nadzor i drugih tehnologija
    

    

    

    Osim toga, Bajdenova administracija ima za cilj ograničiti izvoz alata za nadzor i drugih tehnologija koje autoritarne vlade mogu koristiti za suzbijanje ljudskih prava, rekla je Bajdenova administracija, što je navodna praksa u Kini, piše WSJ.
    

    Daniel Frid (Fried), bivši diplomata State Departmenta koji je osmislio nekoliko politika sankcija Obamine administracije, rekao je za WSJ da Bijela kuća vjeruje da je borba protiv korupcije bitan element ponovnog osnaživanja demokratije.
    

    – Očekujemo da će njegova opredjeljenja biti fokusiranija više tu nego u drugim oblastima – rekao je on.
    

    Samit nudi administraciji dobru priliku da proširi broj zemalja koje koordiniraju akciju protiv korupcije i kršenja ljudskih prava, rekao je Frid, sada saradnik u istraživačkom centru Atlantic Council sa sjedištem u Vašingtonu.
    

    – Ovo bi moglo izgledati kao da druge nacije usvajaju verzije američkog zakona o Magnitskom koji je specifičan za Rusiju i naknadnog Globalnog zakona Magnitskog, ili čak stvaraju širi mehanizam za koordinisane, multilateralne sankcije – rekao je.
    

    Zvaničnici administracije kažu da su korupcija i kršenje ljudskih prava pošasti demokratije, aktivnosti koje su počinili autoritarni režimi i njihove pristalice kako bi sačuvali svoju moć i obogatili se na račun svojih građana.
    

    Kako se navodi, stavljanje na crnu listu vladinih i vojnih zvaničnika i njihovih saveznika u privatnom sektoru ima za cilj zaustaviti zloupotrebu i korupciju kako od strane meta tako i od strane drugih prestupnika širom svijeta.
    

    

    

    

    Šta Magnitske sankcije uključuju?
    

    

    

    Sankcije Magnitskog uključuju zamrzavanje bilo koje imovine koju pojedinci imaju u jurisdikciji SAD i komplikuju njihove finansijske poslove i poslove nekretninama u inostranstvu. Detaljnim navodima koji opravdavaju sankcije, ova akcija ima za cilj i njihovu diskreditaciju u zemlji i inostranstvu.
    

    Ono što je zanimljivo iz perspektive BiH jeste da predstavnici naše države nisu pozvani na ovaj samit. Pored BiH, nisu pozvani ni predstavnici Rusije i Kine što je vrlo simptomatično.
    

    Poznato je da je administracija SAD pripremila sankcije i za neke zvaničnike u BiH, što je potvrdio i Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar), specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan.
    

    O tome zašto BiH nije pozvana nije se oglašavalo ministarstvo vanjskih poslova BiH na čelu sa ministricom Biserom Turković. Ona inače ovih dana boravi u SAD, ali potpuno drugim povodom.
    

    Ona je naime otišla u SAD kako bi ispratila starog, a dočekala novog imama te koncertu koji ima za cilj skupljanje para za novog imama.
    

    

    
			
    
		
    
		
	
  • 
		
		
    
			
    Ustavni sud proglasio neustavnim uvođenje potvrda o preboljenju ili vakcinaciji protiv korone
    
			
    Ustavni sud proglasio neustavnim uvođenje potvrda o preboljenju ili vakcinaciji protiv korone
    
			
    

    Ustavni sud Slovenije je ocijenio da je Uredba Vlade, kojom je uveden uslov preboljenja ili vakcinacije (PC) za zaposlene u državnoj upravi, nesaglasna sa Ustavom jer za to ne postoji odgovarajući pravni osnov.
    

    

    

    

    Sud je krajem septembra obustavio sprovođenje uredbe.
    

    Prema Vladinoj uredbi, koja stupa na snagu 1. oktobra, zaposleni u državnoj upravi koji žele da rade kod poslodavca moraju ispunjavati ili uvjet preboljenja bolesti ili vakcinaciju, dok od PCT uslov eliminiše T, odnosno mogućnost testiranja.
    

    Ovaj uslov bi se odnosio na užu državnu upravu (ministarstva, organi u sastavu, inspekcije, policija, vojska i upravne jedinice), a ne na cijeli javni sektor.
    

    Zbog stanja PC u državnoj upravi, Ustavnom sudu je podneseno više ustavnih predstavki, a krajem septembra Ustavni sud je obustavio primjenu uredbe. Iako uredba više nije na snazi, Ustavni sud je odlučio o njenom sadržaju i sada je na inicijativu Policijskog sindikata Slovenije odlučio da je odredba o stanju PC-a u državnoj upravi u suprotnosti s Ustavom.
    

    Odluku je Ustavni sud usvojio sa šest glasova za i tri protiv. Suci Klemen Jaklič i Rok Svetlič dali su izdvojena mišljenja, dok su Špelca Mežnar, Katja Šugman Stubbs, Rok Čeferin, Rajko Knez i Marijan Pavčnik dali potvrdna različita mišljenja.
    

    Sud je utvrdio da se radi o utvrđivanju radnopravnog uvjeta za obavljanje poslova u državnoj upravi, pa je stoga situacija u suštini uporediva sa situacijama u kojima je vakcinacija definisana kao radnopravni uvjet za obavljanje različitih vrsta poslova ili zanimanja.
    

    Prema Ustavnom sudu, pravni osnov za regulisanje ovakvih vakcinacija je član 22. u vezi sa članom 25. Zakona o zaraznim bolestima, koji reguliše različite vrste (obaveznih) vakcinacija. Ustavni sud je ocijenio da osporena mjera, koju je Vlada donijela uredbom za zaposlene u državnoj upravi, nije donesena u skladu sa zakonskim zahtjevima ili uvjetima propisanim Zakonom o zaraznim bolestima (ZNB) za utvrđivanje vakcinacije zaposlenih. Stoga je odlučio da je član 10.a Uredbe u suprotnosti sa drugim stavom člana 120. Ustava.
    

    Ovom odlukom Ustavni sud se nije izjašnjavao o pitanju da li bi ocijenjena mjera, ako bi bila određena na odgovarajućem pravnom osnovu, bila ustavnopravno prihvatljiva sa stanovišta načela srazmjernosti i načela jednakosti pred zakonom. Kako ističu u Ustavnom sudu, njihova odluka ne znači da je vakcinacija zaposlenih kao uvjet za obavljanje određene djelatnosti ili zanimanja nesrazmjerna mjera, već znači da tu mjeru treba regulisati u skladu sa ZNB-om koji postavlja pravila. za vakcinaciju i proceduru.
    

    Ustavni sud je takođe ukazao da osporena odredba člana 10a Uredbe ne dozvoljava poređenje sa uvjetima PC, kako je uvedeno u Austriji jer je austrijsko zakonodavstvo donelo zakon kojim se stvara izričit i poseban pravni osnov za donošenje takvih uvjeta.
    

    Osim toga, sadržaj austrijskog zakonodavstva značajno se razlikuje od osporenog slovenačkog zakonodavstva. U Austriji je uvjet PC ograničen na određeni javni život, dok je u Sloveniji uvjet PC uveden mjerom izvršne vlasti i to isključivo za pristup poslu, i to samo za zaposlene u državnim organima, navodi se u odluci.
    

    

    

    

    

    Anadolija
    

    

    

    
			
    
		
    
		
	
  • 
		
		
    
			
    Planinar s vlastima podijelio kovčeg s blagom kojeg je našao 2013.
    
			
    Planinar s vlastima podijelio kovčeg s blagom kojeg je našao 2013.
    
			
    Škrinjica sa smaragdima, rubinima i safirima desetljećima zakopana na glečeru francuskog Mont Blanca napokon je podijeljena između planinara koji ju je pronašao i lokalnih vlasti, osam godina nakon pronalaska.
    

    

    


    

    

    Planinar je naišao na drago kamenje 2013. godine. Ono je ostalo skriveno u metalnoj kutiji koja je bila na letu indijskog aviona koji se prije oko 50 godina srušio u udaljenom krajoliku.
    

    “Kamenje je podijeljeno ovaj tjedan” u dva jednaka dijela koja se procjenjuju na 150.000 eura, rekao je agenciji AFP gradonačelnik Chamonixa Eric Fournier.
    

    Rekao je da je “vrlo sretan” da se priča privela kraju, osobito za penjača čiji je integritet pohvalio zbog toga što je prijavio policiji svoj nalazak kao što to nalaže zakon.
    

    Dva aviona Air India srušila su se na Mont Blancu 1950. i 1966. godine.
    

    Tijekom godina, planinari su redovito pronalazili krhotine, prtljagu i ljudske ostatke iz aviona.
    

    U rujnu 2012. godine, Indija je došla u posjed torbe diplomatske pošte iz Kangchenjunge, Boeinga 707 koji je letio iz Mumbaija, a srušio se na jugozapadnoj strani Mont Blanca 24. siječnja 1966. godine.
    

    U nesreći je smrtno stradalo 117 osoba, uključujući i pionira indijskog nuklearnog programa Homija Jehangira Bhabhu.
    

    Vlasti vjeruju da drago kamenje najvjerojatnije dolazi s leta koji je putovao na ruti Mumbai – New York.
    

    

    

    

    

    

    

    

    

    

    

    

    

    

    Program N1 
    

    

    

    

    

    

    

    

    

    

    

    

    

    

    
			
    
		
    
		
	
  • 
		
		
    
			
    VIDEO: Pokušaj gašenja požara u programu uživo postao hit: Milice, priđi bliže
    
			
    VIDEO: Pokušaj gašenja požara u programu uživo postao hit: Milice, priđi bliže
    
			
    Ubrzo je sve oko novinarke i njenih gostiju bilo bijelo od dima, pa se niko nije vidio na kameri
    

    

    

    

    

    

    Nesvakidašnja scena odvila se u jutarnjem programu uživo jedne srpske televizije. Novinarka je izvještavala o sigurnom načinu gašenja manjeg požara. Boško, gost njenog priloga, zapalio je vatru u zaštićenom krugu, nakon čega je bio plan da žena imena Milica ugasi vatru protupožarnim aparatom.
    

    

    


    

    

    “Da vidimo može li jedna žena prosječne građe aktivirati aparat”, rekla je novinarka na početku videa te je napomenula da Milica ima 60-ak kilograma i da je visoka 170 centimetara.
    

    “Ovaj aparat može baciti mlaz do pet metara. Jedina mana uređaja je ta što ostaje taj dim”, napominje muškarac iz priloga te je sugerirao Milici da “priđe bliže” kako bi ugasila vatru.
    

    No, Milica je uspjela samo aktivirati protupožarni aparat, ali ne i ugasiti vatru. Ubrzo je sve oko novinarke i njenih gostiju bilo bijelo od dima, pa se niko nije vidio na kameri.
    

    

    


    

    

    

    “Svakako je bolje da bude dima, da otvorimo prozore, a ne da, ne daj Bože, izgorimo. Kolege, vidimo li se?” govorila je novinarka.
    

    U tom trenutku nije se vidjelo je li vatra ugašena, no prilikom odjavljivanja iz javljanja uživo bilo je jasno kako je vatra i dalje postojana.
    

    

    


    

    

    Ova snimka proširila se društvenim mrežama, a na TikToku je ovaj video u 13 sati pregledan više od 250.000 puta.
    

    Fokus.ba