Novinarka RTS-a postala je hit na društvenim mrežama zbog uključenja iz Vranja i zbunila čak i kolegicu u studiju, a čitav Internet se i dalje smije snimku.
U emisiji Beogradska hronika pričalo se o akcentovanju riječi zbog kojih je RTS sve češće tema medija, a njihovo akcentovanje nerijetko završi na društvenim mrežama, naročito kada je riječ o kvizu Slagalica.
U toku emisije iz Vranja se javila dopisinica RTS-a Danijela Manić Stoiljković koja je najprije rekla da Vranjanci jako vole svoj melodičan jezik, a onda svim gledaocima uživo pokazala kako to zapravo zvuči, piše Blic.rs.
Danijela je u 30 sekundi snimka nasmijala Twitter i nema sumnje da su mnogi pojačavali televizor kako bi što bolje čuli šta je novinarka željela da kaže – jer ovo uključenje mogu da razumiju samo južnjaci.
“Ako ste me razumeli – dobro, ako neste, pa prevedite si”, poručila je novinarka na kraju uključenja.
Iako mnogima ovaj način izgovora zvuči strano, zapravo nije toliko teško, samo se prepustite njenim riječima i sve ćete shvatiti.
Glavni grad Albanije, Tirana, domaćin je sastanka inicijative “Otvoreni Balkan” koju čine Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.
Ispred zgrade Vlade Albanije počeo je veliki protest protiv regionalne inicijative “Otvoreni Balkan”, a u organizaciji opozicione Demokratske stranke bivšeg premijera Salija Berishe.
Naime, u Tiranu danas na sastanak inicijative dolazi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, uz albanskog premijera Edija Ramu jedan od idejnih začetnika “Otvorenog Balkana”.
Kako javlja srbijanski Blic, u centru Tirane prisutne su jake policijske snage, ali to nije spriječilo sudionike prosvjeda za zapale jednu od zastava Srbije koje su izvješene u znak dobrodošlice Vučiću.
“Sramotu neka osjećaju oni koji su ovo radili, a ne ja i moja Vlada, koji imamo podršku Albanaca da radimo, razvijamo se, i trpimo blaćenje ‘starihlopata‘ albanske politike”, istakao je Edi Rama.
Podsjećanja radi, Beograd je prošli mjesec bio domaćin ovog samita, a pojedinci su tom prilikom radili slične stvari skidajući Albanske zastave sa bandera na kojima su bile postavljene.
Francuska je u aprilu ove godine bila prva zemlja koja je dodijelila vakcine u okviru COVAX mehanizma
Bosna i Hercegovina će u petak, 24. decembra dobiti isporuku od 117.000 doza vakcina Pfizer koje je poslala Francuska.
Vlada te države je donaciju vakcina protiv COVID-19 učinila jednim od svojih prioriteta, u znak solidarnosti sa zemljama pogođenim pandemijom i kako bi pomogla da se pokrivenost vakcinacijom širom svijeta ubrza.
Francuska je u aprilu ove godine bila prva zemlja koja je dodijelila vakcine u okviru COVAX mehanizma i od tada se obavezala da će donirati 120 miliona doza do kraja prve polovine 2022. godine, od čega je 67 miliona već ustupljeno COVAX-u.
Francuska je tako treća zemlja, nakon Sjedinjenih Država i Japana, koja je dodijelila najviše doza po količini unutar G7, saopćeno je iz Francuske ambasade u BiH.
Regija, koja se nalazi u pokrajini Nevsehir u centralnoj Anadoliji, koja se nalazi na listi UNESCO-ove svjetske baštine poznata je po vožnjama balonima
Vilinski dimnjaci prekriveni snijegom i maglom oduševljavaju turiste u regiji Kapadokija, jednoj od najpoznatijih turističkih destinacija u Turskoj, javlja Anadolu Agency (AA).
Regija, koja se nalazi u pokrajini Nevsehir u centralnoj Anadoliji, koja se nalazi na listi UNESCO-ove svjetske baštine poznata je po vožnjama balonima.
Sa snježnim prekrivačem i maglom ova regija podsjeća na zemlju iz bajke.
“Kapadokija je lijepa u svim aspektima. Drugačija je zimi, drugačija u drugim godišnjim dobima i nosi neprocjenjiv pogled. Svi bi trebali vidjeti ovo mjesto ljeti i zimi”, rekao je turista iz Turske Sati Ozer za AA.
Drugi turista Ugur Tasan preporučio je svima da posjete Kapadokiju i uživaju.
Šarmantno turističko mjesto u centralnoj provinciji Nevsehir, poznato je po prepoznatljivim “vilinskim dimnjacima”, podzemnim gradovima, pećinskim hotelima i vožnjama balonima.
Mnogi gradovi u Rusiji uveliko se pripremaju za novogodišnje i božićne praznike.
Na ulicama se već sada mogu vidjeti brojna ukrasna sezonska drveća, različite dekoracije i svjetleće instalacije.
Posebna atmosfera vlada u glavnom gradu Moskvi gdje brojni građani posjećuju tradicionalni sajam na poznatom Crvenom trgu koji je okićen jelkama i raznim ukrsima.
Predivnim prizorima kao iz bajke najviše su se nekako obradovali djeca i mladi koji koriste ovu priliku da se fotografišu pod blještavilom Crvenog trga.
Crveni trg je najpoznatiji moskovski gradski trg. Trg odvaja moskovski Kremlj, nekadašnju carsku, a današnju službenu rezidenciju ruskoga predsjednika, od stare historijske trgovačke četvrti Kitaj-gorod (kineski grad).
Kako se glavne moskovske ulice upravo odavde šire u svim smjerovima, Crveni trg se često smatra centralnim moskovskim trgom i srcem cijele Rusije.
Riječ je o jednom od najbogatijih ljudi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. On je na predsjednik Uprave za civilnu avijaciju Dubaija, izvršni direktor i osnivač “Emirates grupe”, predsjednik “Dubai World” i osiguravajuće kompanije “Noor Takaful”.
Osim toga, on je kancelar prvog na Bliskom istoku istraživački baziranog postdiplomskog univerziteta Britanskog univerziteta u Dubaiju, predsjedavajući Vrhovnog fiskalnog komiteta Dubaija, drugi potpredsjednik Izvršnog vijeća Dubaija i čelnik “Emirates NBD Bank PJSC”.
U Paviljonu nađe zemlje bio je sa predsjedavajućim Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Denisom Zvizdićem. U obilasku bh. paviljona domaćini su ga upoznali s kulturom i tradicijom naše zemlje te mu pokazali eksponate koje se nalaze tu, a inače radi se o origanalima iz Zemaljskog muzeja.
U paviljonu je bio i Mohamed Ibrahim el Šaibani, nekraljevski vladin službenik u “The Ruserving Dubai”.
Šeik je prisutnima obećao da će skočiti sa Starog mosta u Mostaru.
U petak 17. decembra 2021. godine u svečanoj sali raskošnog hotela Grand Stars Reception u Sjevernoj Altoni u Melbournu, u saveznoj državi Viktoriji, održano je matursko veče 16. generacije maturanata Bosanske škole.
Zajedno sa svojim nastavnicima, roditeljima, drugim učenicima, brojnim gostima, zvanicama iz VSL-a, Viktorijanske škole jezika, državne australske institucije pod čijim okriljem se izučava i bosanski jezik, te počasnim konzulom BiH za Novi Južni Vels, gospodinom Amirom Šahinovićem, maturanti su na veoma radostan i svečan način obilježili kraj svog školovanja u Bosanskoj školi.
U okviru svog redovnog srednjoškolskog obrazovanja u Australiji, oni su mogli izabrati bosanski jezik kao izborni predmet i ravnopravno sa drugim izbornim predmetima polagati ga usmeno i pismeno, te osvojenim rezultatima krenuti sa upisom željenih fakulteta i započeti svoje akademsko obrazovanje.
Tako su i ove godine maturanti iz dva centra u Melbournu – Noble Parka i Caroline Springsa putem škole bosanskog jezika održali posebne, lične, tradicijske, jezičke i kulturološke veze sa Bosnom i Hercegovinom – domovinom njihovih roditelja i predaka.
Zvanični dio programa otvorila je predsjednica Udruženja nastavnika i roditelja bosanskog jezika i Viktoriji Aiša Hadžiahmetović, koja se u svom pozdravnom govoru zahvalila svima onima koji pružaju podršku školi omogućavajući tako njeno postojanje, i naravno, čestitajući maturantima na njihovom izuzetnom uspjehu. Posebna zahvalnost je upućena roditeljima učenika, čija je volja i ustrajnost da šalju djecu u bosansku školu inspirativna, jer ukazuje na ogromnost ljubavi koju gaje prema svojoj prvoj domovini – Bosni i Hercegovini i zbog čega su istinski heroji škole.
Svojim dolaskom iz Sydneya, matursko veče uveličao je počasni konzul Amir Šahinović, dodijelivši pohvale najboljim maturantima iz generacije 2020, a koje već tradicionalno šalje ambasada BiH u Canberri. Prošle godine najbolji su bili Hana Makaš, Benjamin Đogić, Adna Kašić i Deen Selmanović. U svom obraćanju konzul se osvrnuo na historijat imenovanja bosanskog jezika i između ostalog rekao:
“Bosanski jezik je nastao na prostoru koji se već hiljadu godina Bosnom zove, a Bosna i njeni stanovnici – nekada Bošnjaci ili (dobri) Bošnjani – jedan narod i jedan jezik, izloženi različitim civilizacijskim i kulturološkim uticajima. Mi smo narod s veoma starom historijom i kulturom. I upravo vi ste nam garant da će naš jezik i kultura opstati u budućnosti. Zato sam ponosan na sve vas.”
U ime Viktorijanske škole jezika prisutnima se obratio dr. Felix Siddell, koordinator iz centra zapadnog dijela Melbourna, istakavši važnost očuvanja jezičke posebnosti i identiteta u multikulturalnom australskom društvu.
U svom obraćanju dr. Siddell je istakao: “Uživajte u jeziku, u izgovoru, gramatici, rječniku… sve je to odličan način da održavate vaše možda ćelije budnim. Ako se stidite da vježbate vaš bosanski sa roditeljima ili rodbinom, ne zaboravite na ovu australsku poslovicu: Ono što ne koristiš, to gubiš. Vježbanje čini savršenstvo.”
A o svojim utiscima o samoj večeri, rekao je sljedeće: “Ovo je izuzetno veče uz snažno prisustvo muzike-sevdalinke… također sam posebno oduševljen najmlađom grupom učenika, njihovim nastupom, recitovanjem, glumom, doživljajem jezika. Odličan rad!”
Prisutnima se obratio i glavni imam Islamskog centra Deer Park, profesor i hafiz Halil Mehtić koji je nedavno doputovao iz Bosne i Hercegovine i stupio na novu dužnost.
Foto: Semra Makaš: Bosansko matursko veče u Melbourneu
A braća Edhem i Rešad Čustović, osnivači fondacije BH Futures Foundation, koja potencira razmjenu studenata između BiH i Australije, stalni su donatori škole, pa su i ove godine vrijednim novčanim poklonima nagradili najbolje maturante.
Posebnim govorom maturantima i prisutnima se obratio Edhem Eddie Čustović, inače predavač na La Trobe univerzitetu u Melbourneu, i između ostalog rekao:
“Ove simbolične nagrade su samo jedna mala sitnica, koju mi smatramo potrebnim da bismo dodatno uvažili rezultate naših studenata, njihovog uspjeha i njihove želje da uče bosanski jezik… učiti bilo koji jezik je nešto što svako treba da čini, ali učiti svoj jezik je možda najveći patriotski akt koji možete učiniti.”
Jedan od laureata generacije maturanata 2020. bila je Hana Makaš. Zbog izuzetno visokih rezultata nagrađena je i specijanom pohvalom premijera Viktorije Daniela Andrewsa, a u svojim impresijama u vremenu provedenom u Bosanskoj školi rekla je između ostalog: “Šaljite svoju djecu u Bosansku školu. Ja sam žrtvovala svoje subote punih 12 godina koliko sam pohađala školu, i ne bih to nikada mijenjala za neku drugu aktivnost. Osim znanja i ljubavi prema našoj domovini, iz škole nosim najbolje uspomene.”
Nastavnice koje su izvele 16. generaciju maturanata bosanskog jezika Sada Makaš i Mineta Hadžiavdić dirljivim riječima su se obratile svojim učenicima i zaželje im sve najbolje u budućem školovanju uz ‘amanet’ da i dalje njeguju i čuvaju bosanski jezik kao dio svog identiteta, jer u maternjem jeziku prepoznajemo sebe i dio svoje duše, kako je to lijepo rekla nastavnica Sada.
Nakon zvaničnih obraćanja i čestitanja uslijedio je umjetnički dio programa koji su oblikovali nastavnici i njihovi učenici. Nastavnici su govorili poeziju, Senad Makaš čuvenu pjesmu Bosna Nedžada Ibrišimovića, a Aiša Hadžiahmetović svoje pjesme Probuđenii Da su moje pjesme. Učenici starijih razreda priredili su recital iz Putopisa Alije Isakovića. Specijalni gosti bili su majstori sevdaha i sevdalinke, Kadir Đulović, sazlija, Jasna Dolić, bosanska pjevačka diva u Australiji i njen brat Jasmin Dolić na harmonici.
Foto: Semra Makaš: Bosansko matursko veče u Melbourneu
Ipak, najveće oduševljenje izazvali su najmlađi učenici bosanske škole iz centra Caroline Springs. Belma, Naida, Kaid, Iman, Amila, Imran i Azra Melek izveli su recital “Imam nešto važno da ti kažem” i svojim recitovanjem, glumom i načinom komunikacije s publikom izazvali su ovacije i zarobili srca prisutnih.
Vrhunac maturske večeri bila bila je dodjela diploma i poklona maturantima, te zajedničko fotografisanje s roditeljima, nastavnicima i prijateljima.
Na kraju večeri, tj. nakon dodjele zahvalnica i priznanja sponzorima škole, donatorima večeri i specijalnim gostima, uz muziku, pjesmu i ples, vođeni repertoarom muzičara Admira Tokića, svi prisutni su se zabavljali do ponoći. Sve u svemu, bilo je to veče za pamćenje. U atmosferi međusobnog poštovanja i zahvalnosti Bosanska škola u Viktoriji je pokazala ne samo dobre organizacijske sposobnosti, već i lice istinske ljubavi u plemenitoj ideji povezivanja kultura Australije i Bosne i Hercegovine.
Super tajfun Rai, s vjetrovima koji su dosezali brzinu od 195 km/h, natjerao je oko 300.000 ljudi da napuste domove kada je pogodio jugoistočne otoke zemlje, a spasilačke ekipe opisali su te scene kao “potpuni pokolj”
Više od 100 ljudi izgubilo je život nakon razorne oluje koja je u četvrtak pogodila Filipine.
Super tajfun Rai, s vjetrovima koji su dosezali brzinu od 195 km/h, natjerao je oko 300.000 ljudi da napuste domove kada je pogodio jugoistočne otoke zemlje, a spasilačke ekipe opisali su te scene kao “potpuni pokolj”.
No utvrđivanje razmjere gubitaka bilo je izuzetno teško jer je komunikacija s brojnim područjima prekinuta, javio je danas BBC.
Prijavljeno je najmanje 108 smrtnih slučajeva, prema novinskoj agenciji AFP, uz strah da bi klizišta i poplave mogle odnijeti još života.
Međunarodna federacija društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) pokrenula je hitni poziv tražeći 20 miliona švicarskih franaka za finansiranje dugoročne pomoći.
– Timovi za hitne slučajeve Crvenog križa izvještavaju o potpunom pokolju u obalnim područjima. Kuće, bolnice, škole i zgrade su rastrgane u komadiće – kaže filipinski predsjednik Richard Gordon.
Volonteri su na licu mjesta i pružaju hitnu pomoć “za ljude koji su izgubili sve”, dodao je.
Hiljade vojnika, pripadnika obalne straže i vatrogasaca raspoređeno je u najteže pogođenim područjima u zemlji kako bi pomogli u naporima potrage i spašavanja.
U međuvremenu, filipinski predsjednik Rodrigo Duterte preletio je područja koje je opustošila oluja. Videozapisi koje su njegovi saradnici objavili na društvenim mrežama pokazuju veliku štetu na otocima Siargao, Dinagat i Mindanao.
Guvernerka otoka Dinagat Arlene Bag-ao na Facebooku je rekla da je tajfun sve “sravnio sa zemljom”.
– Polja i čamci naših farmera i ribara su desetkovani. Izgubili smo svoje domove. Zidovi i krovovi su pokidani i razneseni… Imamo sve manje zaliha hrane i vode – napisala je u poruci koju je citirala novinska stranica Rappler.
Rekla je da šteta “podsjeća na onu koju je iza sebe ostavila oluja Yolanda koja je ranije pogodila tu provinciju”. Više od 6.000 ljudi poginulo je kada je ta oluja – također poznata kao tajfun Haiyan – pogodila zemlju 2013. godine To je i dalje najsmrtonosnija oluja u zemlji dosad.
U prosjeku oko 20 oluja i tajfuna pogodi Filipine svake godine. Super tajfun Rai najsnažniji je koji je pogodio Filipine 2021. godine, a dolazi kasno u sezoni tajfuna jer se većina ciklona razvija između jula i oktobra.
Naučnici već dugo upozoravaju da rastuće globalne temperature, uzrokovane klimatskim promjenama, uzrokuju da tajfuni postaju snažniji.
Kad je Washington D.C. prošlog tjedna objavio da priprema zimsku mješavinu za posipanje ceste korištenjem ekstrakta repe, mnogi su bili zbunjeni. Ipak, čini se da funkcionira.
Ekstrakt šećerne repe biorazgradiv i manje korozivan
Naime, ekstrakt šećerne repe u kombinaciji s tradicionalnim kloridima za otapanje leda može biti učinkovitiji u snižavanju točke smrzavanja vode nego sama sol, piše Bloomberg. Također je biorazgradiviji i manje korozivan za vozila.
Ovu metodu otkrio je mađarski znanstvenik 1990-ih, a proširila se Sjevernom Amerikom, zajedno s drugim nusproizvodima prehrambene industrije – soku od kiselih krastavaca, salamuri od sira i ostatatcima piva, koji su poslužili u smanjenju uporabe soli, prenosi HAK Revija.
Svake zime na ceste u SAD-u baci se oko 15 do 17 milijuna tona soli za ceste – sol koja kontaminira vodene putove, zagađuje ekosustave i prodire u čelik na snježnim strojevima i zgradama. Zabrinutost za okoliš oko prekomjerne upotrebe soli na cestama i kemijskih sredstava za odleđivanje potaknula je neke nedavne promjene politike.
U Michiganu, snježnoj državi koja uzgaja tisuće hektara šećerne repe, zakonodavno tijelo je 2020. izglasalo pokretanje pilot programa za uvođenje poljoprivrednih aditiva u zimske tretmane cesta kako bi se proučio njihov utjecaj. Još ranije je grad Winnipeg, glavni i najveći grad u pokrajini Manitobi, Kanada, pokrenuo sličan projekt.
Odleđivanje na bazi cvekle
Pojavili su se i prvi proizvodi za odleđivanje cesta na bazi cvekle. U kombinaciji s raznim kloridima, mješavina za otapanje leda također djeluje mnogo bolje od kamene soli, što omogućuje ekipama na autocestama da je koriste manje.
Za svaki dolar uložen u ekstrakt cikle uštede se četiri dolara za sol. Navodno, sol s ciklom ima mnogo ugodniji miris od soli s repom. Djeluje kao recept iz neke kuhinje, međutim, nije.
Prema statistikama Saveza za transport roba i logistiku (BGL), u toj branši nedostaje između 60.000 i 80.000 vozača kamiona, a godišnje se taj broj povećava za 15.000
Njemačko Savezno udruženje špedicije i logistike (DSLV) upozorava na moguće posljedice uvođenja obveznog cijepljenja. Glavni menadžer tog udruženja Frank Huster rekao je da bi to u krajnjem slučaju moglo dovesti do zaustavljanja hiljada stranih vozača na njemačkoj granici, jer bi im bio zabranjen ulazak u zemlju.
Naime, vozači koji dolaze iz država izvan EU-a često su cijepljeni, ako uopće jesu, nekim od cjepiva poput Sputnjika, odnosno cjepivom koje nije priznato u Evropskoj uniji.
Trenutno ionako nema dovoljno vozača. Huster zato pita može li se tim vozačima u Njemačkoj ponuditi cjepivo? On navodi da predstavnici prijevoznika trenutno razgovaraju s nadležnim ministarstvom i ističe: “Otvorena pitanja moramo riješiti prije uvođenja obveznog cijepljenja”.
DSLV se ne izjašnjava izričito protiv uvođenja obveznog cijepljenja, “ali velike su brige oko toga da bismo mogli izgubiti dodatan broj vozača”, kaže Huster, a prenosi Deutsche Welle.
I U NJEMAČKOJ PREMALO VOZAČA
Prema statistikama Saveza za transport roba i logistiku (BGL), u toj branši nedostaje između 60.000 i 80.000 vozača kamiona, a godišnje se taj broj povećava za 15.000. Prema riječima Dirka Engelhardta, glasnogovornika Upravnog odbora tog strukovnog udruženja, nije moguće nadoknaditi manjak osoblja ni vrbovanjem vozača u istočnim članicama Europske unije, jer i tamo nedostaju deseci tisuća vozača.
Brojni vozači odlučuju se za bolje plaćene poslove u industriji, gdje je lakše uskladiti posao i porodični život. Ipak, Savez se izjasnio za uvođenje obveznog cijepljenja.
Predstavnici transportne i logističke branše još su prilikom uvođenja “pravila 3G” (cijepljen, testiran, ozdravio) upozoravali na moguće probleme u isporuci robe, budući da dio vozača nije cijepljen. Prema tom pravilu, poslodavci smiju dozvoliti pristup firmama samo onim radnicima koji su ili cijepljeni ili testirani ili su već preboljeli koronu.
Udruženja iz logističke branše pribojavala su se da bi vozačima iz inozemstva mogao biti zabranjen pristup logističkim centrima.
Huster kaže da se u tom pogledu situacija popravila, jer je s nadležnim ministarstvima dogovoreno da se pravila protumače tako da se omogući isporuka robe bez kontakta. Time je necijepljenim stranim vozačima omogućen ulazak vozilom na područje industrijskih i trgovinskih pogona, piše Deutsche Welle.
ISTI KAMION, RAZLIČITA PRAVILA
Prema jednoj anketi, koju je među 10.000 ispitanika proveo BGL, oko 28 posto stranih vozača nije uopće cijepljeno ili je kod kuće cijepljeno Sputnjikom. Engelhardt kaže da je teže organizirati testiranje za vozače koji moraju mijenjati mjesta utovara i istovara, nego za vozače koji rade samo za jedan industrijski pogon: “Neki vozači imaju dnevno čak pet ili šest destinacija, i na tim mjestima ih zatiču različita pravila – 3G, 2G ili 2G+”.
BGL zastupa oko 7000 cestovnih transportnih poduzeća. Engelhardt u “pravilu 3G” vidi prepreku u svakodnevnom radu vozača koji su ionako uvijek u stisci s vremenom:
“Veliki je problem zahtjev da vozači pokažu test na koronu, a oni su danima na putu i svojim ogromnim kamionima ne mogu posjetiti centre za testiranje u središtu grada”.
Tako, prema njemu, “pravilo 3G” zajedno s nedovoljnim brojem vozača i logističkim uskim grlima povećava pritisak na lance opskrbe, piše Deutsche Welle.
Engelhardt se zbog nedostatka vozača zalaže za veće plaće u toj branši, koje naposlijetku mora financirati potrošač. Osim toga, sam posao vozača, prema njegovu mišljenju, nije dovoljno priznat:
“Niko ne voli teške kamione na cestama, ali vozači prevoze samo ono što mi trošimo, bez obzira jesu li to živežne namirnice za samoposluge i restorane ili paketi koje smo naručili putem interneta”.
