Dok se Evropa sprema za rast temperatura, na škotskim planinama je pao snijeg.
Padao je snijeg preko nekih od najviših planina Škotske s predviđenim vjetrom koji bi mogao donijeti osjećaj hladnoće od -10°C na najizloženijim područjima. Cairngorms su bile među planinskim područjima koja su vidjela lagani pokrivač u utorak.
Mountain Weather Information Service (MWIS) je saopćio da arktički zrak utječe na planine, posebno u visokim predjelima i da je došlo do značajnog osjećaja hladnoće. BBC Weather je izvijestio da snijeg na vrhovima planina u junu nije toliko neuobičajen i obično se događa svake tri do pet godina u prosjeku.
Prije 14 godina više od 100 skijaša iskoristilo je otvaranje ski liftova na skijalištu Cairngorm Mountain blizu Aviemorea po prvi put u sred ljeta. Ranije u ovo doba godine ljudi su mogli skijati u Cairngormima, međutim, morali su pješačiti do mjesta gdje je bilo snijega. Dva privremena užeta za vuču su bila dostupna tokom dva dana. Cairngorm Mountain, zajedno sa ostalim planinskim skijaškim centrima Škotske, imali su koristi od dugotrajnih perioda smrzavanja tokom zime.
Iz MWIS-a je rečeno da najnovija vremenska prognoza najavljuje mješavinu tuče i snijega koji pada preko visokih terena. Temperature će vjerovatno malo porasti do vikenda i uvjeti će se poboljšati, ali se dobra planinska vremenska prognoza očekuje tek od ponedeljka nadalje, piše BBC.
Prošle godine svi zaposleni u EU stari između 20 i 64 godine odradili su sedmično u prosjeku 36,1 radni sat, otkriva Eurostat.
Kad se pobliže pogleda svaka od članica EU-a, vide se velike razlike u broju odrađenih radnih sati. Najviše sati sedmično prema službenim statistikama Eurostata odrade Grci – čak 39,8, slijede Rumuni s 39,5 radnih sati, Poljaci s 39,3 i Bugari s 39 radnih sati sedmično.
S druge strane, najmanje se sedmično radi u Nizozemskoj – samo 32,2 sata – a tu zemlju slijede Austrija s 33,6 sati i Njemačka, u kojoj se svaki tjedan u prosjeku odrade 34 sata.
Prema rezultatima ovog istraživanja, građani Bosne i Hercegovine u prosjeku rade 41,4 sata sedmično, što je treća najveća “satnica” u Europi. Ispred Bosne i Hercegovine nalaze se samo Turska 44,2 sata i Srbija 41,7 sati sedmično.
Prema metodologiji Eurostata, najviši broj radnih sati 41,5 sedmično odradi se u djelatnosti poljoprivrede, rudarstvu 39,5 sati sedmično te građevini 38,9 radnih sati.
Najmanji broj radnih sati zabilježen je u zabavnoj industriji (33 sata), potom u obrazovanju (31,9 sati), a uvjerljivo najmanji broj prijavljenih radnih sati imaju ‘zaposleni u kućanstvima‘, tj. domari i pomoćni radnici – oni svake sedmice odrade 26,7 sati, prenosi tportal.
Jutros u 7 sati počeli su lokalni izbori u Srbiji za odbornike Skupštine grada Beograda i u još 14 gradova i 74 opštine i gradske opštine. Biračka mjesta se zatvaraju u 20 sati.
Na izborima za Skupštinu grada Beograda učestvovat će 14 lista, koliko i za Skupštinu Novog Sada, a u Nišu 11 lista. Izbori će, osim ova tri grada, biti održani u još 12 gradova: Subotici, Zrenjaninu, Kikindi, Vršcu, Pančevu, Somboru, Sremskoj Mitrovici, Valjevu, Požarevcu, Jagodini, Užicu i Čačku.
Gradska izborna komisija Beograda proglasila je 14 izbornih lista za izbore za Skupštinu grada Beograda koja ima 110 odbornika: “Aleksandar Vučić – Beograd sutra”, “Ruska stranka – Srbi i Rusi braća zauvek”, “Ćale, ovo je za tebe”, “Za zeleni Beograd – Kad ako ne sad – dr Dejan Žujović”, “1 od 5 miliona – Beogradski front – Ritam grada- Dušan Teodosijević gradonačelnik”, “Biramo Beograd – Dobrica Veselinoć – Miloš Pavlović”, “Mi snaga naroda, prof. dr Branimir Nestorović”, “Narodna lista- Ključ za pobedu”, “Beograd – naš grad”, “Unija Roma Srbije – Za Beograd”, “Beograd je svet(a) – Stranka pravde i pomirenja – Usame Zukorlić”, “Dr Savo Manojlović – I ja sam Beograd – Kreni-Promeni”, “Saša Radulović – Dosta je bilo (ĐB) – Rešenje za promenu” i “Mi – Glas iz naroda”.
U Beogradu će izbori biti održani i u 17 gradskih opština. To su Barajevo, Voždovac, Vračar, Grocka, Zvezdara, Zemun, Lazarevac, Mladenovac, Sopot, Obrenovac, Palilula, Novi Beograd, Rakovica, Savski venac, Stari grad, Čukarica, Surčin.
Na izborima za Skupštinu grada Novog Sada potvrđeno je također 14 lista, a kandididati će se takmičiti za 78 odborničkih mesta. Proglašene liste su: “Aleksandar Vučić – Novi Sad sutra”, “Savez vojvođanskih Mađara – dr Balint Pastor”, “Ruska stranka – Srbi i Rusi braća zauvek”, “Istina – Adaviera – Ivana Vujasin”, “Sasvim druga priča – Grad građanima”, “Za prave stvari podrži Gari” i “Novi Sad glavni grad Vojvodine – Pokret autonomija – Aleksandar Odžić”, “Dr Savo Manojlović – I ja sam Novi Sad – Kreni – Promeni”, “Volim Novi Sad – Srpski pokret Dveri, Ivana Stojanović – Narodna stranka, Aleksandar Maksimović – Pokret živim za Srbiju, Dr Jovana Stojković”, “Slovačka demokratska liga – Želmira Privizer”, “Udruženi za slobodan Novi Sad – Srpska koalicija Nada (Novi DŠ, POKS) – Stranka slobode i pravde, Narodni pokret Srbije, Demokratska stranka, Srbija centar – SRCE, Pokret slobodnih građana, Zeleno – levi front, Ekološki ustanak – Ćuta, Pokret za preokret, Građanski pokret Bravo, Liga socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani – Prim. dr Vladimir Vrsaјkov, Borislav Novaković”, “Heroji – Miša Bačulov”, “Ćale ovo je za tebe – Petar Đurić” i “Saša Radulović – Dosta je bilo (ĐB) – Rešenje za promenu”.
Na izborima za Skupštinu grada Niša koja ima 61 odbornika bit će 11 lista na glasačkom listiću. To su: “Aleksandar Vučić – Niš sutra”, “Biramo Niš – Đorđe Stanković”, “Ujedinjeni – nada za Niš – Miodrag Stanković”, “Grupa građana “Dr Dragan Milić”, “Ruska stranka – Rusija i Niš u srcu – Tihomir Perić”, “Bojan Avramović – Ne damo Niš”, “Za naš Niš – Petar Bogićević – Koalicija snaga”, “Dr Savo Manojlović – I ja sam Niš – Kreni – Promeni”, “Ujedinjeni za selo i grad – Budimo na čisto”, “Glas naroda je snaga naroda” i “Niš naš grad – Branislav Bane Jovanović – Novo lice Srbije – Miloš Parandilović”.
Nišlije će danas glasati i za odbornike u pet niških opština i to u opštini Crveni krst, Medijani, Paliluli, Panteleju, i u Niškoj banji, dok će se birati odbornici i za požarevačku gradsku opštinu Kostolac.
Izbori će se održati u još 51 opštini u Srbiji: Ada, Aleksinac, Alibunar, Apatin, Arilje, Bač, Bačka Palanka, Bačka Topola, Bački Petrovac, Bečej, Bela Crkva, Beočin, Boljevac, Bosilegrad, Bujanovac, Čajetina, Čoka, Gornji Milanovac, Inđija, Irig, Ivanjica, Kanjiža, Kovačica, Kovin, Mali Iđoš, Nova Crnja, Nova Varoš, Novi Bečej, Novi Kneževac, Odžaci, Opovo, Pećinci, Plandište, Raška, Ruma, Senta, Šid, Sjenica, Srbobran, Sremski Karlovci, Stara Pazova, Surdulica, Svilajnac, Svrljig, Temerin, Titel, Tutin, Vrbas, Vrnjačka banja, Žabalj i Žitište.
Izborna komisija u roku od 96 sati od zatvaranja biračkih mjesta treba da donose i objavi ukupan izvještaj o rezultatima lokalnih izbora koji pored broja birača koji je izašao na izbore i koji su glasali sadrži broj glasova koji je dobila svaka izborna lista kao i broj mandata, prenosi Telegraf.rs.
U raspodjeli mandata mogu učestvovati samo izborne liste koje su dobile najmanje tri posto glasova od broja birača koji su glasali, dok taj cenzus ne važi za manjinske liste. Izbori se neće održavati u 64 grada i opštine gdje su održani u decembru prošle godine.
Nad Hvarom je zabilježeno formiranje neobičnog oblaka.
Naime, zbog nestabilne atmosfere na otvorenom moru moguće su i pijavice, a u četvrtak, 30. maja, pred večer je nad Hvarom zabilježeno formiranje neobičnog oblačnog sastava, koje je bilo vidljivo i na meteoradaru.
Radi se, prema objavi na portalu Večernji, najvjerojatnije o manje poznatoj vrsti oblaka undulatus asperatus, koje naučnici još proučavaju, odnosno njihov utjecaj na klimu.
Nisu svrstani u standardnu klasifikaciju oblaka, koja je starija više od pola stoljeća i očito treba promjene.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu (Netanyahu) poručio je da će se nastaviti rat protiv Hamasa. Izraelski posljedni zračni napad na Rafah osudile su mnoge zemlje.
Podsjećamo, u tom napadu je ubijeno najmanje 45 osoba, dok je stotine još liječeno zbog povreda uzrokovanih bombardovanjem.
Netanjahu je za napad istakao da je bio “tragična nesreća”.
– Ne namjeravam završiti rat prije nego što se postigne svaki cilj – kazao je.
Insistirao je na tome da IDF ulaže “najbolje napore da ne naude onima koji nisu uključeni u sukob i da je od vitalnog značaja da se preuzmu sve moguće mjere za zaštitu civila”.
Vijeće sigurnosti UN-a održat će hitan sastanak na zahtjev Alžira, na kojem će se razgovarati o napadu na Rafah.
U saopćenju je generalni sekretar Antonio Gutereš (Guterres) naglasio da su u napadu ubijeni nevini civili koji su samo tražili utočište od sukoba.
– Ne postoji sigurno mjesto u Gazi. Ovaj užas mora prestati – rekao je.
Obraćanje izraelskog premijera je bilo prekidano povremenim dobacivanje porodice taoca, koje je Hamas uzeo tokom napada 7. oktobra, kritikujući ga jer nije postigao dogovor.
– U Rafahu smo već evakuisali oko milion neboraca i uprkos našem maksimalnom nastojanju da ne povrijedimo neborce, nešto je nažalost pošlo tragično po zlu – tvrdio je on te dodao:
– Istražujemo incident i donijet ćemo zaključke jer je to naša politika.
Međunarodne organizacije su osudile ovaj napad, dok Evropska unija traži od Izraela da poštuje presudu Međunarodnog suda pravde o zaustavljanju napada na RAfah.
Izraelska vojska je uprkos toj presudi nastavila s invazijom na Rafah.
Svečano je otvoren most iznad kanjona rijeke Cetine u hrvatskom gradu Omišu, vrijedan više od 20 miliona eura.
Most dug gotovo 225 metara na Cetini i omiška obilaznica napokon su pušteni u promet. Omišani su decenijama čekali izgradnju obilaznice i mosta koji bi trebali smanjiti nesnosne gužve u ljetnim mjesecima na Jadranskoj magistrali između Splita i Omiša.
Novi most koji se izdiže 70 metara iznad Cetine najatraktivniji je dio obilaznice koja se sastoji od dva tunela i jednog mosta. Obilaznica je duga 3,7 kilometara, a s nekoliko višegodišnjih pauza, gradila se 20 godina, prenosi HRT.
Ukupna vrijednost obilaznice je oko 70 miliona eura. Ona bi trebala ublažiti ljetne gužve u Omišu, ali će svoj pravi smisao dobiti tek gradnjom brze ceste Split – Omiš. Ta je cesta u začecima i proći će još nekoliko godina dok se ona izgradi.
To najviše smeta mještanima Srinjina i Tugara jer dok se ne izgradi brza cesta, obilaznica će sa splitske strane Cetine promet usmjeravati u brdo i zatim zaleđem do Žrnovnice, gdje će se ponovno spajati na Jadransku magistralu.
Stanovnici su danas organizovali i protest jer smatraju da će se tako dodatno opteretiti lokalne ceste koje za to nisu spremne. Dodatni problem je što uz cestu uopće nemaju trotoar.
“Uspjeli smo uz sve izazove koji su nam bili na putu završiti ovu dionicu koja uključuje most i dva tunela. Nakon našeg odlaska obilaznica će se pustiti u saobraćaj”, rekao je Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture.
U protekla 24 sata u izraelskim napadima u Pojasu Gaze ubijen je još 81 Palestinac, saopćilo je Ministarstvo zdravstva u opkoljenoj enklavi u nedjelju.
Naveli su da su u 7. oktobra prošle godine u izraelskim napadima u Pojasu Gaze ubijena 35.984 Palestinca.
Saopćeno je da su u istom periodu ranjene 80.643 osobe.
“U izraelskim napadima u posljednja 24 sata ubijena je 81 osoba, a 223 su ranjene”, objavilo je Ministarstvo.
Istakli su da se veliki broj ljudi još uvijek nalazi pod ruševinama i na putevima i ekipe na terenu ne mogu doći do tijela.
Nakon više od sedam mjeseci izraelskog rata, veliki dijelovi Gaze su u ruševinama usljed blokade u dopremanju hrane, čiste vode i lijekova.
Izrael je optužen za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), koji je u posljednjoj presudi naredio Tel Avivu da odmah prekine operaciju u Rafahu, gradu na jugu Gaze u kojem je više od milion raseljenih Palestinaca potražilo utočište.
Najmanje 20 Palestinaca ubijeno je, a desetine su ranjene u novim izraelskim zračnim napadima na sjeveru Pojasa Gaze.
Prema vijestima zvanične palestinske agencije WAFA, izraelski ratni avioni bombardovali su kuću pored centra za sklonište u Beit Hanunu, na sjeveru Pojasa Gaze.
Ubijeno je desetoro Palestinaca, a veliki broj je ranjen.
Još najmanje deset ljudi je ubijeno, a 17 ranjeno usljed bombardovanja škole En-Nezla u okrugu Saftavi u gradu Gazi.
Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija ne donosi nešto epohalno niti nama niti bilo kome ovdje, ali je bitno da smo zatvorili jedan ciklus koji se odnosi na međunarodnu pravdu, na prihvatanje odgovornosti, poručio je predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović, javlja Anadolija.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija u četvrtak je usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Za Rezoluciju su glasale 84 zemlje, 19 je bilo protiv, 68 suzdržano. Većina zemalja članica UN-a odlučila je da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
– Svi znamo da je Holandija prihvatila odgovornost kroz presude sudova u Holandiji. Preko ove Rezolucije i UN je prihvatio odgovornost za njegovu ulogu u genocidu u Srebrenici. Također, i Crna Gora je na neki način kroz svoje amandmane, prihvatanjem i glasanjem za Rezoluciju, prihvatila činjenice o genocidu u Srebrenici. Na neki način smo izolovali Srbiju i bh. entitet Republika Srpska od svih u svijetu, jer su ostali sami, usamljeni, pogotovo u ovom dijelu Evrope – pojasnio je Tahirović.
Nacrt Rezolucije sponzorisale su mnoge države, uključujući Albaniju, Austriju, Bangladeš, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Kanadu, Čile, Hrvatsku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Jordan, Lihtenštajn, Litvaniju, Luksemburg, Maleziju, Nizozemsku, Novi Zeland, Sjevernu Makedoniju, Poljsku, Ruandu, Sloveniju, Švedsku, Turkiye, Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države i Vanuatu.
Učenje o genocidu u obrazovnim ustanovama
Tahirović smatra da Rezolucija u budućnosti neće “donijeti ništa posebno”.
– Izučavat će se u obrazovnim sistemima širom svijeta, a nadam se da će to biti pokrenuto, prije svega, ovdje u Federaciji Bosne i Hercegovine, da ovdje kroz kantonalne obrazovne ustanove uvedemo izučavanje genocida u Srebrenici, a tako da budemo primjer i drugima, kao npr. u RS-u ili Srbiji. To bi mogao biti konkretan rezultat Rezolucije – rekao je predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Mišljenja je da bi uvođenje izučavanja genocida u obrazovnim ustanovama u RS-u i Srbiji moglo potrajati, ali je cilj da se prvenstveno u Federaciji BiH poduzme nešto po tom pitanju.
– Mi, Bošnjaci nismo dali toliki značaj Srebrenici, koji ona zaslužuje. Da mi u svojim obrazovnim sistemima, konkretno u Sarajevu, kantonu, Unsko-sanskom kantonu, Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom, tamo gdje su Bošnjaci u većini, nemamo u obrazovnom sistemu na adekvatan način u knjigama predstavljenu Srebrenicu, a kako bi generacije imale mogućnost da izučavaju i nauče šta se to desilo u genocidu kroz presude međunarodnih sudova – naglasio je Tahirović u razgovoru za Anadoliju.
Smatra da je potrebno shvatiti da izučavanje nije samo obaveza Srbije, nego i nas u Bosni i Hercegovini, tačnije u Federaciji BiH.
Cvijet Srebrenice ispred UN-a
Međunarodni dan refleksije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. (International Day of Reflection and Commemoration of the 1995 Genocide in Srebrenica) u petak je službeno uvršten na zvanični kalendar Ujedinjenih naroda.
“I ona će svake godine 11. jula na taj način biti obilježena”, istakao je Tahirović.
Podsjetio je da je u četvrtak, tokom Generalne skupštine UN-a, osoblje koje se bavi finansijama, ukazivalo na potrebu izmjene budžeta jer je neophodno obezbijediti određena finansijska sredstva kako bi se ispratilo sve ono što slijedi nakon usvajanja Rezolucije.
– Bit će obezbijeđena i sredstva za praćenje dešavanja oko 11. jula – izjavio je Tahirović.
Udruženja žrtava, nakon usvajanja Rezolucije, nastavljaju sa aktivnostima i planovima koji su vezani za UN.
– Prvog jula u zgradi Generalne skupštine UN-a planirano je otvaranje izložbe fotografija i drugih artefakata iz Srebrenice, u organizaciji Memorijalnog centra Srebrenica. Dan kasnije je konferencija u zgradi UN-a, a kojoj će prisustvovati i glavni tužitelj Haškog tribunala, predstavnici UN-a, generalni sekretar, naš ambasador… A 3. jula je bilo planirano otvaranje spomenika, odnosno ‘Cvijeta Srebrenice’ ispred zgrade UN-a, u bašti. Međutim, zbog procedura oko izdavanja dozvola i kamena koji bi trebao doći, sve se malo razvuklo, pa ćemo mi tog datuma položiti kamen temeljac. Nadam se da će se naredne godine cijela ta procedura završiti i da ćemo postaviti spomenik – poručio je Tahirović.
Naveo je da je sve ostalo oko spomenika završeno, od idejnog rješenja i ostalih procedura. Spomenik bi trebao da bude dva sa dva metra.
– On će biti stalno ispred zgrade UN-a i da ukazuje na genocid počinjen u Srebrenici. Nakon izložbe 1. jula, bit će stalna postavka spomen sobe gdje će biti izložene određene fotografije iz Srebrenice, artefakti, ali i ono što su majke radile u prethodnom periodu. Tako da će to ostati kao trajna i stalna izložba u okviru UN-a u New Yorku – pojasnio je Tahirović.
Podsjetio je i na sve što su udruženja žrtava genocida uradila u proteklom periodu kada je riječ o Rezoluciji, zakonima, negiranju genocida i presuđenim ratnim zločincima.
– Kada se sada osvrnem, to je bio dug put. Ja i Munira Subašić smo 2013. sjeli i dogovorili se da pokrenemo projekat zabrane negiranja genocida i holokausta. Kada smo krenuli u realizaciju, naišli smo na velike otpore, pa i bh. javnosti i međunarodnog faktora u Bosni i Hercegovini. Niko nije prihvatao činjenice koje smo izlagali. A, mi smo samo tražili da se prihvate presude Međunarodnog krivičnog suda i da se zaustavi negiranje genocida i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini – izjavio je Tahirović.
Negatorima zabraniti kandidovanje
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko tek je 2021. godine donio odluku koja se odnosi na dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, a kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.
– Uspjeli smo uz revidiranu strategiju da uvedemo Aneks B, koji obavezuje naše tužilaštvo da radi na predmetima A liste, da obavežemo Haški tribunal, odnosno Rezidualni mehanizam da prati rad našeg pravosuđa. Uspjeli smo da visoki predstavnik Christian Schmidt izmijeni Izborni zakon i da njime onemogući licima koja su presuđena za ratni zločin da se kandiduju na izborima. Uspjeli smo i da u krivičnu evidenciju Bosne i Hercegovine uvedemo presuđene ratne zločince iz Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju – rekao je Tahirović.
Poručio je da su u proteklom periodu, unatoč opstrukcijama, uspjeli zatvoriti jedan ciklus.
– Nismo završili posao, sa negatorima imamo još puno posla i vjerovatno ćemo ga imati cijeli život. Iz našeg državnog sistema moramo izbaciti sve negatore, svih ratnih zločina. Visokom predstavniku smo rekli da mora naći mogućnost da kroz Izborni zakon zabrani kandidaturu svima koji negiraju presude međunarodnih sudova, pa i domaćih. Svakom ko to radi mora biti zabranjeno pojavljivanje i kandidatura na izborima. Na taj način ćemo ih izbaciti iz sistema, da ne uzimaju naš novac, da im mi ne plaćamo da nas vrijeđaju – dodao je Tahirović za AA.
Ujedinjeni narodi već su u svom zvaničnom kalendaru označili 11. juli kao Međunarodni dan sjećanja na genocid koji je 1995. počinjen u Srebrenici.
Tako je i predviđeno u Rezoluciji koja je jučer, 23. maja, usvojena u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, i kojom je još, između ostalog, osuđeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Za usvajanje rezolucije glasala je 84 država dok je protiv bilo 19.
Ovo su zemlje koje su glasale ZA: Albanija, Andora, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bruneji, Bugarska, Cabo Verde, Kanada, Chad, Čile, Kolumbija, Kostarika, Hrvatska, Češka, Danska, Djibouti, Ekvador, Egipat, El Salvador, Estonija, Fiji, Finska, Francuska, Gambija, Njemačka, Gvineja, Guyana, Island, Indonezija, Iran, Irak, Irska, Italija, Japan, Jordan, Kuvajt, Latvija, Libija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malawi, Malezija, Malta, Mauritanija, Mikronezija, Crna Gora, Myanmar, Nizozemska, Novi Zeland, Niger, Sjeverna Makedonija, Norveška, Pakistan, Palau, Poljska, Portugal, Katar, Koreja, Moldavija, Rumunija, Rwanda, San Marino, Saudijska Arabija, Senegal, Sierra Leone, Singapur, Slovenija, Južna Afrika, Španija, Švedska, Švicarska, Tunis, Turska, Ukrajina, Velika Britanija, Tanzanija, SAD, Urugvaj, Jemen, Zambija.
Napominjući da će 2025. godine biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, hiljade raseljenih, a porodice i zajednice razorene, Generalna skupština Ujedinjenh nacija:
1. Odlučuje da se 11. jul proglasi za Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, koji će se obilježavati svake godine;
2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja, te pojave genocida u budućnosti;
3. Također bez rezerve osuđuje postupke kojima se veličaju oni koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici;
4. Ističe važnost okončanja procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvene sahrane i poziva na nastavak krivičnog gonjenja onih počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom;
5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;
6. Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, koji počinje sa svojim aktivnostima pripremama za tridesetu godišnjicu 2025. godine, te također traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih nacija i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje;
7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtava genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.
Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija nisu obavezujuće, ali se tumači da imaju političku težinu i odražavaju stavove članica tog tijela o pitanju ili temi u vezi sa kojom su usvojene. Donošenje rezolucije inicirale su Njemačka i Ruanda, i to po ugledu na sličnu rezoluciju kojom se obilježava genocid nad narodom Tutsi u Ruandi, 1994. godine, a do trenutka glasanja, kosponzoriralo je 39 zemalja:
Albanija, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bosna and Hercegovina, Bugarska, Kanada, Čile, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Island, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Maršalova ostrva, Holandija, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Ruanda, Slovenija, Švedska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države.