Category: Svijet

izvor: avaz.ba

Čitav svijet prati spašavanje dječaka Rayana koji je četiri dana zarobljen u bunaru u Maroku.

Prema zadnjim informacijama, spasioci su u završoj fazi – nakon što je spašavanje jučer bilo zaustavljeno jer su se vlasti plašile odrona.

Tek kada spasiocu dođu na dubinu na kojoj se dječak nalazi, može se krenuti sa horizontalnim kopanjem.

Na sreću, nastavilo se sa spašavanjem danas, a prema zadnjim informacijama BBC-a, spasioci su rekli da su “gotovo tamo”, te bi uskoro trebali krenuti s horizontalnim kopanjem.

Marokanski mediji javili su da su spasioci u četvrtak uveče uspjeli isporučiti kiseonik i vodu na dno bunara.

Rayanov otac rekao je za Al-Arabiya da je zadnji put vidio sina kroz nadzorne snimke, piše Arab News.

Kako prenose lokalni mediji, spasooci su spustili i kamere u bunar kako bi vidjeli njegovo stanje.

Imad Fahmi, jedan od spacioca rekao je medijima da je bio duboko 25 metara ispod zemlje, ali nije nije mogao nastaviti.

“Pokušao sam pričati sa Rayanom kako bi čuo njegovu reakciju, ali jedino što sam primijetio je njegovo teško disanje te se činilo kao da je povrijeđen. Bio je udaljen od mene 10 do 12 metara, ali prostor između je vrlo uzak. Pokušao sam kopati nogama da dođem do njega, ali bezuspješno. U jednom trenutku nisam mogao dalje”, objasnio je Fahmi.

Kako su spasioci rekli medijima, zbog prirode tla – nemoguće je proširiti rupu, te su iskopavanja okolo jedino rješenje.

Radiosarajevo.ba

U Evropi sve više raste optimizam zbog toga što je konačno izgledan kraj pandemije koronavirusa. Sve je više država koje ukidaju skoro sve epidemiološke mjere. No, stručnjaci pozivaju na oprez.

Dvije godine pandemije u Evropi i ostatku svijeta uzrokovale su prije svega najveću zdravstvenu krizu modernog vremena. Pojava omikron soja koronavirusa krajem prošle godine je pojedine navela na zaključak da bi on mogao značiti kraj pandemije.

Za zarazniji, ali manje opasan omikron je tada rečeno da je to ono što se očekivalo. Sudeći prema trenutnim okolnostima, navedene pretpostavke se ostvaruju.

Broj zaraženih širom Starog kontinenta jeste veliki, ali broj hospitaliziranih nije toliko veliki te se smanjuje broj preminulih. To je prvenstveno slučaj u državama u kojima je većina stanovništva vakcinisana i u kojima su mnogi preboljeli zarazu.

Shodno tome, pojedine države odlučile su se na ukidanje skoro svih epidemioloških mjera. Na to su se odlučile Velika Britanija, Francuska, Danska, Norveška i Švedska, koja je imala liberalniji odnos prema pandemiji u odnosu na većinu drugih zemalja.

Kao razlog zašto su se odlučile na normalizaciju života istakle su povoljne epidemiološke uslove, a prije svega se to odnosi na stopu vakcinisanih, hospitaliziranih i preminulih. Njihove vlasti poručuju da se život sada može normalizovati, što podrazumijeva i život s koronavirusom. Ističu da se s koronavirusom mora živjeti kao što se živi i s prehladom i gripom.

Razlog za optimizam jeste i to što su pojedine farmaceutske kompanije uspjele napraviti i tablete protiv koronavirusa te to što se o koronavirusu mnogo više zna nego što se znalo kada je pandemija počela. Osim toga, izgledno je da će se vakcine poboljšavati te da će biti još učinkovitije.

Međutim, stručnjaci naglašavaju da još treba biti oprezan. Napominju i da omikron soj uzrokuje smrt velikog broja ljudi, prije svega onih koji nisu vakcinisani i koji spadaju u zdravstveno ugroženiju populaciju. Zato pozivaju na vakcinaciju te da se vakcine omoguće i onim državama koje nemaju dovoljno vakcina.

Već na početku pandemije, a kasnije se to i potvrdilo, je bilo jasno da je vakcina najučinkovitije sredstvo u borbi protiv pandemije i da se jedino njom pandemija može okončati. Nažalost, Bosna i Hercegovina je među evropskim državama u kojima je mali broj vakcinisanih – ne više od 30 posto. Uvjerljivo najveći broj vakcinisanih je u Kantonu Sarajevo. Sa već 60 posto vakcinisanih ovaj kanton je na dobrom putu da ima kolektivni imunitet.

klix

Prije pada dionica, Zuckerbergovo bogatstvo iznosilo je 114,4 milijarde dolara. Dionice firme, koja je nedavno promijenila ime u Meta Platforms, pale su za preko 24 posto.

Neto vrijednost Marka Zuckerberga pala je nakon što su dionice Facebooka pale za preko 20 posto zbog zarade slabije od očekivane te zbog pada dnevno aktivnih korisnika, javlja Daily mail.

Više od 29 milijardi dolara skinuto je s njegovog Zuckerbergova bogatstva koje sada prema Forbesu iznosi oko 88 milijardi dolara, što je manje sa 114,4 milijarde prije pada.

Dionice firme, koja je nedavno promijenila ime u Meta Platforms, pale su za preko 24 posto i idu u korak s najvećim postotnim padom u svojoj povijesti.

Izbrisano je više od 219 milijardi dolara tržišne vrijednosti, najviše za bilo koju američku firmu u jednom danu, prema Dow Jones Market Data Group.

U četvrtom tromjesečju neto prihod pao je na 10,2 milijarde dolara sa 11,2 milijarde u istom razdoblju prije godinu dana, ili 3,67 dolara u odnosu na 3,88 dolara po dionici. Prihod je porastao na 33,6 milijardi dolara s 28 milijardi prije godinu dana.

Zuckerberg je u saopćenju firme za četvrto tromjesečje primijetio da su na proračune oglašivača utjecali makroekonomski izazovi, uključujući inflaciju i poremećaje u lancu opskrbe. Osim toga, očekuje se da će Appleovo ažuriranje iOS-a smanjiti njegov prihod od 10 milijardi dolara za 2022. Meta predviđa prihod u prvom tromjesečju 2022. između 27 i 29 milijardi dolara, ispod 30 milijardi dolara koliko su analitičari očekivali.

radiosarajevo

“Za ulazak u Njemačku – i druge zemlje članice EU – digitalni certifikati EU o cijepljenju protiv Covida vrijede 270 dana nakon završetka prve serije cijepljenja (osnovna imunizacija), a neograničeno u slučaju dopunskog cijepljenja”, rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva zdravstva.

Cijepljenje protiv Covid-19 više nije dovoljno za mnoge putnike da posjete Njemačku od 1. februara 2022. Njemačke vlasti slijedile su preporuke EU-a, što znači da su se promijenila pravila putovanja u vezi s potvrdama o Covid-19 i potrebnim cijepljenjima.

Od 1. februara, ako ste bili potpuno cijepljeni prije više od 270 dana (oko devet mjeseci), morate pokazati da ste primili dopunsko cjepivo (booster) protiv covida kako biste mogli posjetiti Njemačku uz korištenje digitalne propusnice za cijepljenje EU, piše Fenix-magazin.  Nakon tog razdoblja, osobe bez dopunskog cijepljenja će se pri prelasku granica EU-a tretirati kao necijepljene.

Umjesto toga, od njih bi se trebalo zatražiti nedavni negativan test, a možda će čak i morati u karantenu na kratko vrijeme kada putuju preko granica u EU. EU je odlučila da potvrde vrijede devet mjeseci kako bi ljudima omogućila dopunsko cijepljenje u roku od šest mjeseci nakon posljednjeg cijepljenja, uz tromjesečno razdoblje odgode. U Njemačkoj vlasti preporučuju da ljudi dobiju dopunsku injekciju tri mjeseca nakon što su potpuno cijepljeni. Glasnogovornik njemačkog ministarstva zdravstva potvrdio je za The Local da je Vijeće EU “ustanovilo razdoblje priznavanja od 270 dana za EU digitalni certifikat o cijepljenju za potrebe putovanja”. “Ova uredba primjenjuju se od 1. februara 2022.

Kao propis, izravno je primjenjiva u EU i stoga ne zahtijeva prijenos u nacionalno pravo.” “Za ulazak u Njemačku – i druge zemlje članice EU – digitalni certifikati EU o cijepljenju protiv Covida vrijede 270 dana nakon završetka prve serije cijepljenja (osnovna imunizacija), a neograničeno u slučaju dopunskog cijepljenja”, rekao je glasnogovornik. “Aplikacije za provjeru bit će prilagođene u skladu s tim kako bi se na putovanju moglo prepoznati smatra li se netko potpuno cijepljenim prema zahtjevima EU.” “Nova pravila za putovanja unutar EU-a usklađuju različita pravila u državama članicama”, rekla je Komisija EU. Međutim, pravila o tome koliko dugo vrijedi osnovna imunizacija u zemljama EU – na primjer za posjete restoranima ili događanjima – i dalje se mogu razlikovati od mjesta do mjesta.

Uraganski vjetrovi haraju sjevernom Evropom, a devetogodišnji dječak poginuo u Engleskoj. Jak vjetar koji je donijela oluja “Malik” ostavila je bez struje hiljade domaćinstava u Njemačkoj, Poljskoj, Danskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, a prijavljeno je i više mrtvih zbog urušavanja stabala.

Oluja, nazvana “Nađa” u Njemačkoj i “Malik” u drugim zemljama, imala je dan ranije orkanske vjetrove. Pješak je poginuo u njemačkoj pokrajini Brandenburg kada je na njega pao bilbord. U državi Bremen, međutim, muškarac je zadobio teške povrede kada je na njega palo drvo. U Berlinu je proglašeno vanredno stanje, a nekoliko ljudi je umrlo od srušenih stabala.

Na sjeveru Njemačke bilo je kašnjenja i otkazivanja vozova, bilo je i više oborenih stabala, štetu su pričinili leteći predmeti. Vatrogasci i policija su noću nekoliko stotina puta morali da izlaze na lice mjesta.

U Hamburgu je pod vodom bila ribarska pijaca zbog velikog plimnog vala. Imali su problema i sa otpremom. Jedan brod se zaglavio ispod mosta, a iskrcani teretni brod lutao je morem nekoliko sati dok nisu uspjeli da ga osiguraju. Niko nije povrijeđen.

U Engleskoj je drvo ubilo devetogodišnjeg dječaka.

Škotska izvještava o vjetrovima koji duvaju brzinom od 160 kilometara na sat. Vjetrovi su bili kobni za 60-godišnju ženu na koju je palo drvo.

Nesreća u kojoj je učestvovao devetogodišnji dječak kojeg je srušilo drvo također je prijavljen iz centralne Engleske. U cijeloj zemlji bez struje je ostalo 130.000 domaćinstava.

Pad stabla bio je fatalan i za jednu osobu u Poljskoj, odakle je, kako se izveštava, o masovnom nestanku struje, pa je 680.000 domaćinstava ostalo bez struje.

Zatvoren je i most koji povezuje Dansku sa Švedskom.

“Malik” je u međuvremenu stigao i do Danske, gdje je u pripravnosti bilo 10.000 spasilaca. U Frederikssundu je iz predostrožnosti evakuisano 20 ljudi koji zavise od dnevne njege. U slučaju poplava više ne bi mogli doći do njih i pružiti im njegu.

Na ostrvu, koje je i glavni grad Kopenhagena, iz predostrožnosti je obustavljen i željeznički saobraćaj, a zatvoren je i most koji povezuje Dansku sa Švedskom.

federalna.ba/AA

Svjetski program za hranu (WFP), agencija Ujedinjenih naroda (UN) zadužena za pružanje pomoći u hrani, objavio je da jemenske porodice pokušavaju preživjeti jedući lišće drveća.

U saopštenju objavljenom na Twitter nalogu WFP-a istaknuto je da je u Jemenu, gdje su sukobi i ekonomski kolaps sve gori, glad počela da se širi cijelom zemljom.

U saopštenju se napominje da su porodice u nekim od ratom najteže pogođenih regija, poput provincije Hacce na sjeverozapadu zemlje, pribjegle očajničkim mjerama da prežive, poput žvakanja lišća drveća.

WFP je 22. decembra najavio da će pomoć u hrani Jemenu biti smanjena od januara zbog nedostatka sredstava.

Jemen je poprište sukoba i nasilja od 2014. godine, kada je pobunjenički pokret Husi preuzeo kontrolu u većem dijelu zemlje, uključujući glavni grad Sanu.

Ujedinjene nacije upozoravaju da je u Jemenu na sceni jedna od najvećih humanitarnih kriza u svijetu s milionima ljudi čiji životi su ugroženi zbog gladi i nedostatka osnovnih uvjeta za život.

federalna.ba/AA

U MUP-u Hrvatske je održan sastanak Stožera s epidemiolozima. Donesene su nove odluke vezane uz covid-potvrde, a pravila će se mijenjati i za izolacije i samoizolacije.

Novost je ta da će se od 1. februara EU digitalne covid-potvrde za one vakcinisane s dvije doze izdavati na rok od 9 mjeseci, a ne na godinu dana kao što je to bilo do sada.

Promjene se tiču uglavnom prelaska granice.

Prelazak hrvatske granice, osim uz potvrde o vakcinaciji, bit će moguć i uz brzi antigenski test. No, on će sada vrijediti 24 sata od testiranja, a ne 48 sati kao što je bilo do sada. PCR i dalje vrijedi 72 sata. Na temelju preboljenja, prelazak granice je dopušten unutar šest mjeseci od preboljenja korone dokazanog PCR testom.

Za iduću sedmicu je najavljeno još promjena. Kako piše Dnevnik.hr vlasti idu prema skraćivanju izolacije za oboljele s blagim ili srednje teškim oblikom bolesti na pet dana.

No, za izlazak iz izolacije, posljednja 24 sata ne smiju imati nikakve simptome i moraju napraviti brzi test. Što se tiče kontakata i samoizolacije, ona će se smanjiti i za vakcinisane i za one koji nisu vakcinisani – na sedam dana.

Sve više evropskih zemalja ukida restrktivne mjere ili najavljuju takve poteze. Neke su potpuno ukinule i covid-potvrde. Mijenjaju se i pravila u vezi sa samoizolacijom.

Oko 70 miliona Amerikanaca na udaru je “historijske” snježne oluje na sjeveroistoku SAD-a, gdje je snažan ledeni vjetar zaustavio saobraćaj i usmrtio ženu vozača na sjeveru New Yorka.

Stručnjaci navode da će oluja proći kroz bombogenezu, što znači da se očekuje da će se hladniji zrak pomiješati s toplijim morskim, što će dovesti do brzog pada atmosferskog pritiska. Proces dovodi do takozvane ciklon bombe.

Grad New York jutros se probudio pod desetak centimetara snijega, a ulicama je puhao jak vjetar.

Novi gradonačelnik New Yorka Eric Adams posjetio je danas kvart Bronx, gdje je pozvao sugrađane da ostanu kod kuće upozorivši ih da je “majka priroda sklona činiti što joj se prohtije”.

Guverner države New York Kathy Hochul pozvala je stanovnike da ne izlaze bez velike potrebe, ali da ipak napune rezervoare automobila gorivom i osiguraju zalihe vode i deke.

Prognostičari kažu da postoji šansa da će oluja, poznata kao “Nor’easter”, prekriti područje Bostona sa do 61 centimetar snijega.

“Putovanje bi trebalo biti ograničeno samo na hitne slučajeve”, upozorila je Nacionalna meteorološka služba u Bostonu, te istakla da je zimska oprema obavezna ako se ipak mora putovati.

Očekuje se da će vjetar dostići snagu uragana, posebno na sjeveru i istoku.

Više od 80.000 domaćinstava u Massachusettsu ostalo je bez struje.

Guverneri pet država New Yorka, New Jerseyja, Marylanda, Rhode Islanda i Virginije proglasili su vanredno stanje.

federalna.ba/Srna