Category: Svijet

  • Bosna i Hercegovina na 71. mjestu najboljih država u radu na daljinu

    Nova analiza platforme za kibernetičku sigurnost Nordlayer razotkriva da je Europa vodeći kontinent za rad na daljinu u 2023. godini. U izvješću koje je obuhvatilo 108 zemalja, europske države dominiraju na globalnoj ljestvici najpogodnijih destinacija za digitalne nomade.

    Danska se ističe kao najpoželjnija destinacija za rad na daljinu, prema globalnom indeksu koji uključuje kriterije poput kibernetičke sigurnosti, digitalne i fizičke infrastrukture, društvene sigurnosti te ekonomske sigurnosti. Zanimljivo je da su sve zemlje u prvih deset europske.

    Bosna i Hercegovina, rangirana na 71. mjestu, pokazuje prostor za poboljšanje, s podacima iz 2020. i 2021. godine, dok su gotovo sve zemlje regije ispred nje.

    Danska, Nizozemska i Njemačka su se izdvojile po visokim ocjenama, ističući se u kategorijama poput kibernetičke sigurnosti, digitalne infrastrukture te društvene i ekonomske sigurnosti. Unatoč visokim troškovima života, ove zemlje nude izuzetnu kvalitetu interneta i socijalnu uključenost.

    Analiza također pokazuje da su azijske zemlje, poput Singapura, Južne Koreje i Ujedinjenih Arapskih Emirata, prednjačile u kategoriji digitalne infrastrukture. S druge strane, zemlje anglosferskog kruga, poput Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Novog Zelanda, pružaju najbolju ekonomsku sigurnost za rad na daljinu.

    Ukupno gledajući, Europa dominira kao epicentar rasta digitalnog nomadstva, a ova analiza pruža uvid u najpogodnije destinacije za one koji žele raditi s bilo kojeg mjesta na svijetu, piše Financa.

    Bosna i Hercegovina na listi država prihvatljivih digitalnim nomadima
    Foto: Printscreen: Bosna i Hercegovina na listi država prihvatljivih digitalnim nomadima

    Radiosarajevo.ba

  • Četiri osobe stradale u požaru u Baru

    Četiri za sada neidentifikovane osobe stradale su u požaru u Baru.

    Televiziji Vijesti je iz Uprave policije potvrđeno da je među stradalima troje maloljetnika.

    Požar je izbio u ranim jutarnjim satima, u naselju ispod brda Volujica, prenosi Bar Info.

    “U četiri sata i 35 minuta pripadnici Službe zaštite i spašavanja su obavijestili dežurne u Odjeljenju bezbjednosti Bar da je u montažnim barakama pod Volujicom, u kojima žive lica romske populacije, došlo do požara. Vatra je zahvatila nekoliko objekata. Ekipa barskih vatrogasaca je na lice mjesta stigla sa nekoliko vozila, a tokom akcije gašenja požara pronađena su četiri, neidentifikovana tijela“, saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.

    Ekipe su još uvijek na terenu.

    izvor: vijesti.me

  • Ovo je djevojka koja je spasila djeda i unuče iz BiH nakon pada u ledenu Muru

    Kada je juče krenula na trčanje, Ute Leitner (36) nije ni sanjala da će postati herojka Graca tog dana.

    Naime, kako sama priča, trčala je svojom uobičajenom rutom, kada je odjednom vidjela čovjeka sa bebom u ledenoj Muri.

    On je u rukama držao bebu koja je bila natopljena vodom, dok je pokušavao sam da izađe iz rijeke, ali nije mogao.

    “Ono što mi se u prvi mah učinilo čudnim jeste da on uopšte nije zvao u pomoć, već je pokušavao sam da izađe iz rijeke, ali, odmah sam vidjela da nešto nije u redu”, rekla je Ute.

    Naime, kako su mediji juče prenijeli, državljanin BiH (51) je šetajući pored rijeke sa petomjesečnim unučetom, iz još nerazjašnjenih okolnosti, pao u rijeku. Mediji su prenijeli da mu je vjerovatno pozlilo.

    Ute je bez oklijevanja došla do obale, a čovjek joj je odmah dao bebu u naručje.

    “Molim vas, uzmite je”, rekao je on, pokušavajući i dalje da izađe iz vode.

    Navodno, beba je iz kolica upala u rijeku i djed ju je jedva uspio uhvatiti, ali više se nije mogao vratiti na obalu rijeke, nije imao snage.

    “Izgleda da sam ja naišla baš u momentu kada se sve dešavalo”, rekla je ona.

    Još uvijek se ne zna šta je dovelo do ovog dramatičnog incidenta:”Šokirani djed mi kasnije rekao da je dijabetičar, pa pretpostavljam da mu je pozlilo u momentu kada su oboje završili u rijeci”, kaže Ute.

    Kasnije su lice mjesta došli spasilački timovi koji su odmah zbrinuli bebu i djeda.

  • Novi napadi Rusije na Ukrajinu: Bombardovali bolnicu, ubijene tri osobe

    U ruskom bombardiranju Selidove, u blizini Donecka na istoku Ukrajine, tri su osobe poginule, a dvanaest je ranjeno u u noći s utorka na srijedu, 14. februara, saopštile su lokalne vlasti.

    U napadu je pogođeno devet stambenih zgrada i bolnica smještena dvadeseta kilometara zapadno od ratišta, objavilo je gradsko vijeće na Telegramu.

    Jedno je dijete među poginulima, a četvero djece među ranjenima, javili su.

    Prema guverneru Donecke oblasti Vadimu Filaškinu prvi se napad dogodio oko 23.30 sati, a drugi oko jedan sat. Stotinjak pacijenata iz pogođene bolnice ecakuisano je prema bolnicama u Pokrovsku i Mirnogradu, dodao je na Telegramu.

    Nijedan izvor nije tačno naveo o kakvom se napadu radilo – raketnom, topničkom ili napadu dronovima.

    Mjesto Selidove, koje je prije rata imalo oko 21.000 stanovnika, nalazi se u okolini grada Donecka, koji je Rusija okupirala 2014. godine.

    Ruska zračna odbrana srušila je dva ukrajinska drona iznad regije Belgoroda, u blizini granice s Ukrajinom, jedan je srušen iznad Voronježa, a šest iznad Crnoga mora, saopćilo je rusko ministarstvo obrane, kako je prenijela agencija Ria Novosti.

    Prema guverneru belgorodske regije Vjačeslavu Gladkovu, ranjena je i hospitalizirana jedna žena. Ni Gladkov ni rusko ministarstvo odbrane nisu se oglasili o mogućim štetama.

    izvor: radiosarajevo.ba

  • Huti lansirali dvije rakete na grčki brod

    Prema izvještaju Centralne komande američke vojske (U.S CENTCOM) u toku jučerašnjeg dana na grčki brod MV Star Iris Huti su ispalili dvije protubrodske rakete. Rakete su lansirane na brod dok je plovio kroz moreuz Bab el-Mandeb

    U izvještaju se navodi da je brod pogođen, ali s manjim oštećenjima te je nesmetano nastavio plovidbu. Također, u izvještaju se navodi da nema poginulih ili ranjenih u ovom napadu. U toku plovidbe teretni brod MV Star Iris je plovio prema iranskoj luci Bandar, što ukazuje da je ovog puta meta hutskog napada možda bio pogrešan brod.

    Grčki brod MV Star Iris. Platforma X

    Ovim napadom se potvrđuje da, uprkos zračnoj kampanji Sjedinjenjih Američkih Država i Velike Britanije, jemenski Huti i dalje raspolažu značajnim vojnim efektivima. U narednim danima očekuju se dodatni zračni udari po ciljevima, odnosno lokacijama na kojima su locirani raketni sistemi Huta.

    izvor: avaz.ba
  • Danas se obilježava Svjetski dan radija

    Danas se obilježava Svjetski dan radija, dan kada je 1946. godine prvi put Radio Ujedinjenih naroda emitirao program riječima: “Ovo su Ujedinjeni narodi. Obraćamo se ljudima svijeta”.

    Proglašen 2011. od strane UNESCO-a i odobren od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2012. kao Međunarodni dan UN-a, 13. februar je Svjetski dan radija.

    Cilj Svjetskog dana radija je podizanje svijesti javnosti i medijima o samoj vrijednosti radija, poboljšanju međunarodne saradnje te pristupu informacijama putem radija.

    U nešto više od stotinu godina postojanja radio je postao dijelom svakog doma. Desetljećima se populacije uz radijski program informiraju, zabavljaju i uče, a i nakon pojava televizije i Interneta, ovaj medij ne gubi na značaju. Pa ipak, publika je nešto drukčija, teme su suvremenije, a na određeni način svi postajemo urednici vlastitog radijskog programa.

    Od izuma za emitiranje elektromagnetskog zračenja 1894. godine, prošlo je vrlo malo vremena dok se izum Marconija i Tesle pretvorio u svakodnevnog ljudskog suputnika. Radio je dramama Orsona Wellsa prerastao u zabavljača, u Drugom svjetskom ratu postao je glavni informator i sudionik antifašističkog pokreta otpora, a radio je ključni element spuštanja na Mjesec ili potrage za izvanzemaljskim životom SETI. U svakodnevnom životu, publika svih generacija svakodnevno pronalazi razlog da sluša radijski program.

    Iako su u proteklim desetljećima primat u informacijama preuzele televizija, kasnije Internet, radio još uvijek visoko kotira kao medij koji dopušta sučeljavanje različitih mišljenja, dijalog, pa i kao jedini pouzdan medij u najtežim trenucima.

    Radio je desetljećima tu da nas informira, zabavlja i podučava, a u novije doba sve češće ima i ulogu aktivnog društvenog sudionika u kozmopolitskom globalnom selu. Najnovije usluge emisija na zahtjev omogućuju nam čak da sami postanemo urednici birajući teme koje želimo i vrijeme kada želimo slušati, bilo u automobilu, uz čitanje ili pred spavanje.

     

    RADIO DONJI VAKUF počeo je sa emitiranje radijskog programa prije nepunih 46 godine, 16. septembra 1978. godine.

    BHRT: 10. april – dan radija u BiH

    Emitiranje radio programa u Bosni i Hercegovini počelo je 10. aprila 1945. godine. To je bila prva radio stanica u Bosni i Hercegovini. Danas se 10. april obilježava kao dan Radio-televizije Bosne i Hercegovine, koja je pravni slijednik nekadašnje RTV Sarajevo.

    “Smrt fašizmu, sloboda narodu. Ovdje Radio Sarajevo”, prve su riječi koje je u eter izgovorio Đorđe Lukić Cigo, prvi spiker i tehničar Radio Sarajeva, koji je popravio uništenu radijsku opremu koju su za sobom ostavili okupatori.

  • Kineski superbrzi voz oborio svoj rekord: Putuje brzinom kakvu do sada nismo vidjeli

    Kineska verzija hiperloopa oborila je vlastiti rekord u brzini i oduševila javnost.

    Visokobrzinski voz postigao je impresivnih 623 kilometara na sat na testnoj stazi prošle godine, ali je upravo uspio nadmašiti ovu zaista impresivnu brzinu još više.

    Test je proveden od strane China Aerospace Science and Industry Corporation (CASIC), koja je aero-kompanija koja proizvodi rakete, projektile i svemirska plovila.

    Južno-kineski Morning Post izvještava da se tačna brzina koju je postigao trenutno zadržava kao tajna informacija, ali budimo realni, mora biti prilično zadivljujuća.

    Voz koristi nešto što se naziva maglev tehnologija, gdje se on levitira dužinom voznog puta pomoću magnetskih sila.

    Da bi se povećala brzina dalje, putuje kroz vakuumsku cijev koja smanjuje otpor zraka vozila.

    Prije ovog rekorda, najveća brzina hiperloopa bila je 463 kilometara na sat, što je postignuto na Tehničkom univerzitetu u Münchenu 2019. godine. Još 2022. godine smatrano je da će hiperloop vozovi Elona Muska postati najbrži oblik putovanja.

    Jedan od razloga zašto bi hiperloop prijevoz mogao biti najbrža stvar na svijetu je nedostatak otpora zraka uključenog.

    Dok avioni, vozovi i automobili moraju probijati zrak, hiperloop cijevi bi mogle imati većinu zraka izvučenog (dok ga i dalje zadržavaju u kapsuli gdje idu ljudi) kako bi postigle još veće brzine.

    Teorijski, hiperloop tehnologija mogla bi ići čak do 1.220 kilometara na sat i približiti se probijanju zvučnog zida, iako je dio problema u postizanju ove brzine to što trake i tuneli po kojima se kapsule kreću nisu dovoljno duge.

    Međutim, krajem prošle godine, Hyperloop One je službeno zatvoren. Kompanija je prodala svoju imovinu i zatvorila svoje urede krajem 2023. godine.

    U međuvremenu, Dubai radi na izgradnji podmorničkog voza do Indije.

    Projekat podmorničkog voza Dubai-Mumbai prvi put je spomenut 2018. kao hipotetička ideja, ali sada brzo postaje stvarnost, iako će koštati nevjerovatnu količinu novca.

    Dok Ujedinjeni Arapski Emirati National Advisor Bureau radi na planu za željeznicu i za vrstu voza potrebnu za takvo putovanje, nada se da će premostiti jaz između ova dva grada i pružiti nešto inovativno regiji, javlja UNILAD.

  • “Pravi mi pakao”: Biden Netanyahua nazvao kretenom

    Napetost u odnosima američkog predsjednika SAD Joe Bidena i premijera Izraela Benjamina Netanyahua ne popušta zbog Netanyahuovog odnosa prema ratu u Gazi.  Tako je Biden navodno tri puta za tog lidera savezničke zemlje rekao da je “asshole” (šupak, budaletina, kreten), navodi danas NBC, pozivajući se na tri osobe koje su to čule.

    Od napada palestinskog Hamasa 7. oktobra na jug Izraela i početka rata u Gazi Biden je nastojao da ubijedi Izrael da izmijeni vojnu strategiju, ali se Netanyahu zarekao da će ratovati dok Izrael ne “postigne potpunu pobjedu” i “uništi Hamas”.

    U privatnim razgovorima, sudeći po izvještaju američke TV mreže NBC, Bidenove izjave su bile manje diplomatske i govorio je iskreno što je iznenadilo mnoge poznavaoce prilika.

    “On jednostavno osjeća da je dosta da to (u Gazi) mora prestati”, rekao je jedan od ljudi o Bidenovim pogledima.

    Biden je također rekao da mu Netanyahu “pravi pakao” i da je sa njim nemoguće izaći na kraj, rekli su ljudi koji znaju za Bidenove izjave. Prošle sedmice je Politico objavio da je Biden nazvao premijera Izraela “lošim prokletim (f*cking) momkom” sudeći po nekoliko neimenovanih izvora koji su razgovarali s predsjednikom.

     

    Baidenov portparol Andrew Bates je kasnije izjavio da “predsjednik to nije rekao, niti bi to kazao”.

    Na pitanje o Bidenovim privatnim izjavama o Netanyahuu, potparol Nacionalnog savjeta za bezbjednosnost je porekao da su odnosi u krizi, prenijeli su izraelski mediji. “To jeste prijateljstvo s poštovanjem u javnosti i privatno, dugo više decenija, ali predsjednik je jasno rekao u čemu se ne slaže s premijerom Netanyahuom”, saopštio je portparol.

    Odnosi su se poljuljali još prije, tokom Netanyahuovog pokušaja da reformiše pravosudni sistem u Izraelu, kada je Biden nastojao da izvrši pritisak na premijera Izraela da odloži taj plan koji je izazvao duboko nezadovoljstvo ne samo u Izraelu, a tamo i demonstracije.

    Poslije nekoliko oštrih izjava Biden je u martu prošle godine najavio da neće skoro pozvati Netanyahua u Bijelu kuću.

    Poslije napada na jug Izraela 7. oktobra američki predsjednik je odmah izrazio solidarnost s Izraelom od srca i najavio podršku, a akte Hamasa označio “čistim nepatvorenim zlom”. Nepune dvije sedmice poslije napada je doputovao u Izrael da se sastane sa Netanyahuom i sa porodicama talaca odvedenim u Gazu, što su pozdravili Izraelci i Jevreji u dijaspori.

    U nastavku vojne ofanzive, s porastom broja palestinskih žrtava u Gazi i pod sve većom prijetnjom humanitarne krize, Biden je vidno izmijenio ton.

    Objavljivanje Bidenovih privatnih izjava uz javna upozorenja protiv planirane izraelske vojne ofanzivi u gradu Rafi na jugu Pojasa Gaze, gdje se od sukoba sklonilo više od milion raseljenih Palestinaca, mogle bi signalizirati čak i dalje pogoršanje odnosa dva lidera, komentarišu izraelski mediji.

    Prošle sedmice je Biden izjavio da je izraelska vojna kampanja “pretjerana” i to je rekao i Netanyahuu u telefonskom razgovoru. Bijela kuća je saopštila da je predsjednik SAD rekao izraelskom premijeru da vojna operacija u Rafi ne bi trebalo da se nastavi “ako nema kredibilnog i izvodljivog plana” za zaštitu Palestinaca koji su tamo pokušali da pobjegnu od rata.

     

    federalna.ba/Beta

  • Dubai pokreće leteću taksi uslugu do 2026. godine

    Ujedinjeni Arapski Emirati potpisali su sporazum o pokretanju leteće taksi usluge do 2026. godine.

    Dubai će time postati prvi grad na svijetu koji će pokrenuti komercijalnu električnu taksi uslugu za cijeli grad.

    Novinska agencija Emirates (WAM) objavila je na platformi X da je zračni taksi Joby Aviation S4 dizajniran da primi pilota i četiri putnika i da ima nultu emisiju ispušnih gasova.

    Taksi, s maksimalnim dometom leta od 161 kilometar i maksimalnom brzinom od 320 kilometara na sat, biće na usluzi u blizini Međunarodnog aerodroma u Dubaiju, u centru grada, Dubai Marini i Palm Džumeirah.

    Vrijeme putovanja između Međunarodnog aerodroma Dubai i Palm Džumeiraha, koje trenutno traje 45 minuta automobilom, biće smanjeno na 10 minuta letećim taksijem, navodi se u saopštenju.

  • NASA lansirala novu misiju i snimila Jupiterov vulkanski mjesec

    Jučer je iz “Cape Carneval” centralne baze Svemirskih snaga Sjedinjenih Američkih Država lansiran novi satelit iz PACE misije. Zadatak ove misije između ostalog jeste istraživanje mikroskopskog života pod vodom kao i raznovrsnost mikroskopskih čestica u zraku.

    Lansirani satelit opremljen specijalnom opremom koja mu omogućava velike mogućnosti u istraživanju odnosa atmosfere i klimatskih promjena.

    izvor: avaz.ba