Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Evropa dočekuje ukrajinske izbjeglice, Bosna i Hercegovina još nema jedinstven stav

    Evropa dočekuje ukrajinske izbjeglice, Bosna i Hercegovina još nema jedinstven stav

    Izvor: BHRT/Larisa Omerčić (J.K.)

    Do sada je unutar Ukrajine raseljeno 100 hiljada ljudi, a zemlju je napustilo više od 870 hiljada. Dok izbjeglice iz Ukrajine spas pronalaze u susjednim zemljama, provjerili smo kako u Bosni i Hercegovini nadležni posmatraju novu izbjegličku krizu.

    Danima već stižu slike sa granice Ukrajine, gdje hiljade izbjeglica pokušavaju pronaći spas u susjednim zemljama. Na prvoj liniji su Poljska, Slovačka, Mađarska, Rumunija, Moldavija. UNHCR upozorava da bi ovo mogla postati najveća izbjeglička kriza stoljeća.

    “Oko 100 hiljada ljudi je raseljeno unutar Ukrajine, dok je, prema informacijama od danas, negdje oko 870.000 prešlo međunarodne granice, uglavnom susjednih zemalja. Od tog broja najviše je primila Poljska, skoro 50 posto izbjeglica, dok je značajan broj izbjeglica otišao i u Mađarsku, Moldaviju, Rumuniju i druge evropske zemlje” kaže Vanes Pilav iz UNHCR BiH.

    Evropa je otvorila širom vrata izbjeglicama iz Ukrajine. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Slovačke, pri kojem je i Ured za migracije, kažu nam da nastoje pružiti svu pomoć Ukrajincima.

    “U ovom trenutku, moje kolege iz granične policije rade na tri granična prijelaza. Rade dobar posao, mnogo je auta, oko 6 do 7 tisuća na svakom prijelazu. Na istočnom dijelu Slovačke također su gužve na granicama, postoje i pjesački i prijelaz za automobile. Dugi su redovi. Dnevno preko granice pređe mnogo ljudi, oko 4.600 je prešlo granicu između 8 uvečer do 6 ujutro”, navodi Jan Orlovski iz Ureda za migracije Slovačke.

    Ministarstvo sigurnosti BiH je saopštilo da do sada nije bilo zabilježenih ulazaka u Bosnu i Hercegovinu, niti zahtjeva za međunarodnu pomoć od strane državljana Ukrajine. Evo kako nadležni u Bosni i Hercegovini posmatraju ovu izbjegličku krizu.

    “Kolateralna šteta za Ukrajinu, a kolateralna dobit za zapadnu Evropu biće, zato što će dobiti značajan dio jeftine radne snage i sva suština je u tome. Oni nemaju ovdje šta da traže, možda kao neku prolaznu tačku. Ja sam za to da se pomogne. Mi ćemo u Republici Srpskoj organizovati skupljanje humanitarne pomoći, poslaćemo Ukrajini”, kaže je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik.

    “U Lipi, u Delijašu, tu kod Sarajeva, relativno velike kapacitete od pet, šest hiljada ljudi. To je za prijem prvog vala, ako bi to došlo do nas”, objašnjava premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

    Jedinstvenog stava o prihvatanju izbjeglica još nema, barem onog koji se čeka zvanično od Vijeća ministara BiH, iz čijeg ureda su nam danas rekli da kada budu razmatrali ovo pitanje, javnost će biti blagovremeno obaviještena. U međuvremenu oglasilo se Ministarstvo sigurnosti BiH. Saopštili su da kontinuirano prate izbjegličku situaciju u Ukrajini, a ukoliko bude potrebno pružiti pomoć Ukrajincima, na raspolaganju su smještajni kapaciteti u Delijašu kod Trnova, te izbjegličko – prihvatni centar Salakovac.

  • Amanpour o ratu u Ukrajini: Branioci Sarajeva su imali UN-ov embargo, bili nadjačani oružjem, ali odbranili su se srcem

    Amanpour o ratu u Ukrajini: Branioci Sarajeva su imali UN-ov embargo, bili nadjačani oružjem, ali odbranili su se srcem

    Poznata novinarka CNN-a Christiane Amanpour, koja je za ovu televiziju godinama izvještavala o ratovima širom svijeta, između ostalog i tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, na CNN-u je govorila o ruskoj invaziji na Ukrajinu i svome iskustvu iz naše zemlje.

    Na upit da li možda precjenjujemo šanse Ukrajine da zaustave rusko napredovanje, kazala je da se ta situacija mora pratiti svaki dan iz sata u sat, a potom je navela da je sve to preživljavala 1990-ih tokom opsade Sarajeva.

    – Znate, ja sam živjela to u Sarajevu 1990-ih i cijela moja generacija ratnih dopisnika. I svi su pisali o Sarajevu i braniocima grada te četiri godine. Bili su jako nadjačani oružjem, brojčano nadjačani… Čak su imali i UN-ov embargo koji im je vezao ruke iza leđa – kazala je Amanpour.

    Za to vrijeme su, dodala je, Rusi, Srbijanci i drugi koji su podržavali srpske separatiste opskrbljivali separatiste teškom artiljerijom, oklopnjacima i ostalim.

    – I branioci nisu pokoreni. Sarajevo nikad nije palo! I nisu dobili ništa od Zapada. Nisu imali zračnu podršku, zaštitu iz zraka. Ništa! To je bilo samo srce ljudi i ono što su oni mogli učiniti. I mislim da treba nastaviti pratiti ovaj nevjerovatan otpor Ukrajinaca – zaključila je poznata novinarka.

    Faktor

  • Herson grad od pola miliona stanovnika sada drži ruska vojska

    Herson grad od pola miliona stanovnika sada drži ruska vojska

    Ruski vojnici su u Hersonu i drže grad pod kontrolom.

    Snimke s nadzornih kamera jučer su pokazivale da se ruski oklopnjaci nalaze u gradu, ali nije bilo posve jasno kontroliraju li Rusi cijeli grad jer su ukrajinske vlasti demantirale da je grad pod kontrolom ruskih snaga te da borbe još traju.

    Ipak, jutros rano, ukrajinske vlasti su potvrdile da ruska vojska ima kontrolu nad gradom koji ima pola miliona stanovnika, prenio je AFP.

  • Ukrajinska pjevačica Džamala objavila potresne fotografije beba u skloništima

    Ukrajinska pjevačica Džamala objavila potresne fotografije beba u skloništima

    Ukrajinska pjevačica Džamala (Jamala), nakon ruske invazije na njenu državu, s djecom je izbjegla u Tursku odakle je neumoro nastavila skretati pažnju javnosti na ono što se dešava u Ukrajini, te apelirati za pomoć.

    Pjevačica je objavila nekoliko potresnih fotografija, na kojima je prikazano kako izgleda sklonište gdje se nalaze majke sa djecom i stravične prizore iz Ukrajine, na koje niko ne može ostati imun.

    • Objava pjevačce

      Objava pjevačce

      FOTO: SCREENSHOT

    – Naša djeca u skloništu – napisala je Džamala u objavi.

    • Stravičan prozor

      Stravičan prozor

      FOTO: SCREENSHOT

    Zatim je objavila stravične prizore razorenog stambenog objekata.

    – Ruska vojska uništava ukrajinske gradove – napisala je Džamala.

    avaz.ba

  • Crna Gora se pridružila sankcijama protiv Rusije

    Crna Gora se pridružila sankcijama protiv Rusije

    Crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u srijedu da se ta zemlja pridružila sankcijama koje je Evropska unija usvojila protiv Rusije, nakon njenog napada na Ukrajinu.

    Pridružujući se u potpunosti restriktivnim mjerama, ekonomskim i individualnim sankcijama Crna Gora je nastavila politiku stopostotne usaglašenosti s vanjskom politikom EU-a, navode iz crnogorskog MVP-a.

    Istovremeno, glavni štab Vojske Crne Gore je najavio da će Ukrajini donirati određene količine zaštitne opreme, prvenstveno zaštitnih prsluka i balističkih kaciga, dok je ministarstvo finansija odredilo 50 hiljada eura pomoći vladi u Kijevu. Također, Crveni krst Crne Gore otvorio je posebno telefonsku liniju preko koje građani mogu donirati novac za pomoć stanovnicima Ukrajine.

    Podgorički mediji objavili su u srijedu da je luksuznu marinu Porto Montenegro uplovila superjahta Galaktica super nova, vlasništvo Vagita Alekperova, vlasnika ruskog Lukoila, koja je stigla iz Barcelone. Gaklaktika super je 75 metara dugačka jahta, procijenjena na 75 miliona eura.

    CNBC je ranije javio da su jahte četiri ruska tajkuna isplovile iz evropskih luka, nakon što je otvorena mogućnost zamrzavanja imovine ruskih milijardera.

    Crnogorska vlada najavila je da zbog velikog zanimanja crnogorskih državljana koji žele napustiti Rusiju planira organizirati humanitarni let nacionalne aviokompanije Air Montenegro.

    Crnogorski državljani koji trenutno borave u Rusiji upućuju se da se jave ambasadi Crne Gore u Moskvi kako bi rezervirali mjesto u avionu.

    Navedeno je da Podgorica trenutno pregovara s ruskom stranom o organizaciji takvog leta, prenosi Hina.

    Fena

  • Uz Zlatnu džezvu u Americi obilježen Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

    Uz Zlatnu džezvu u Americi obilježen Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

    Sinonim Bosne i Hercegovine, džezva koja je ušla u Gunniseovu knjigu rekorda, ponos kompanije Vispak prvi put je stigla na američko tlo.

    Bila je na skoro svim kontinentima, došla i do Brazila sa našom nogometnom reprezentacijom, a Amerika je bila veliki san koji je konačno postao stvarnost. Prvi značajni događaj i početak Vispakove turneje sa džezvom upriličen je povodom Dana nezavisnosti BiH u Atlanti. Bosanska kahva/kafa/kava pila se na centralnom trgu glavnog grada savezne države Georgia – “Georgia State Capitol – Liberty plaza”, uz tradicionalne zalogaje iz bosanske kuhinje i neizostavna slatka.

    Sam događaj, osmi po redu dan Američko – Bosanskog prijateljstva jučer su u Predstavničkom domu savezne države Georgia najavili zastupnici Tom Taylor i Scott Holcomb.

    “Svake godine se organizuje u Atlanti ‘Bosnian-American Day’. Organizatori su “Omladina Atlante” uz pokroviteljstvo Mayor-a Atlante Andre Dickens. Sretni smo da se održava na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Uz ovaj događaj pomovišemo našu kulturu i tradiciju. Bila nam je čast da je i sa nama bila Zlatna džezva koja je po prvi put došla i nama preko okeana u Ameriku”, izjavio je Džemaludin Mustić, direktor Krinos Foods Atlanta.

    Iz Vispaka ne kriju ponos i ističu da je ovo ogroman značaj kako za njih, tako i za cijelu državu koju će najveća džezva na svijetu predstavljati na značajnim datumima u Americi. Ovim poduhvatom Vispak na poseban način obilježava 50. godina postojanja Zlatne džezve i poklanja joj turneju kroz velike američke gradove.

    “Amerikanci su oduševljeni bosanskom kafom. Nije bilo boljeg povoda za druženje od ‘Dana nezavisnosti’ naše države i dana ‘Američko – Bosanskog prijateljstva’. Ponosni na sve što smo postigli, ove godine zajedno sa svim našim građanima u zemlji i svijetu obilježavamo 30 godina nezavisnosti Bosne i Hercegovine, ali i 50 godina Vispaka. Kroz jednomjesečnu turneju na ovaj način će biti predstavljena bh. kultura i tradicija u Americi, koja je naše drugo izvozno tržište za Zlatnu džezvu”, ističu u Vispaku.

    Prva degustacija najbolje bh. kafe upriličena je u Atlanti, a u narednim danima najveća džezva na svijetu putuje za Chicago, potom za Detroit i krajem mjeseca amerikanci će je upoznati na najvećem food sajmu Lipari.

  • Novi raketni napad u Harkovu, u granatiranju ubijena najmanje 21 osoba, 112 ranjeno

    Novi raketni napad u Harkovu, u granatiranju ubijena najmanje 21 osoba, 112 ranjeno

    Sedmi je dan ruske invazije na Ukrajinu. Nastavljaju se ruski napadi na ukrajinske gradove. Jučer su ruske trupe ušle u Herson, a noćas traju napadi na Harkov te na periferiju Kijeva. Tokom večeri je raketiran Žitomir, a rakete su, kako je objavila Ukrajina, umjesto susjednog aerodroma, pogodile kuće, pri čemu je poginulo četvero ljudi, uključujući dijete. 

    Rusi su sinoć, nakon najave da će gađati ciljeve u Kijevu, raketirali TV toranj, pri čemu je poginulo pet osoba. Pred Kijevom je veliki ruski vojni konvoj.

    Harkov je pod novim raketnim napadom. Kako javlja novinska agencija UNIAN, projektilom je pogođeno sjedište policije. Zgrada je gotovo potpuno uništena i zapaljena je. Na terenu su vatrogasci. Pojavili su se i prvi snimci.

    Ukrajinska vojska potvrdila je ranije izvještaje da su se ruski padobranci iskrcali u Harkovu u pokušaju da zauzmu opkoljeni grad.Prema izvještajima ukrajinske vojske, zračni napad je počeo upravo kada su sirene za zračni napad počele da se oglašavaju u Harkovu i okolnom području. U saopćenju se dodaje da su ruske trupe napale regionalnu vojnu bolnicu i da su borbe u toku.

    Nejasno je kakva je tačno situacija u Hersonu, ali prema lokalnim izvještajima, ruska vojska je na ulicama.

    Gradonačelnik Igor Kolikajev rekao je lokalnom radiju da su ruske snage zauzele gradsku željezničku stanicu i luku u utorak navečer, prenosi BBC Russian.

    – Borbe se sada vode, a okupacija našeg grada je u toku – rekao je on.

    Rekao je da je mnogo ljudi poginulo, uključujući ukrajinske vojnike i civile, a vladini dužnosnici sada pokušavaju osigurati da ljudi mogu otići iz grada ili doći do skloništa.

    Najmanje 21 osoba je ubijena, a 112 ranjeno u granatiranju drugog najnaseljenijeg ukrajinskog grada Harkova. Međutim, guverner regionalne državne administracije Harkova rekao je da su svi ruski napadi “odbijeni” i zadržani položaji, uprkos teškom bombardovanju Harkova u utorak i noć.

    Guverner Oleh Synegubov rekao je da je “ruski neprijatelj pretrpio značajne gubitke”.

    Podrazumijeva se da su ruske trupe ušle u sjeveroistočni i sjeverni sektor grada dok je Harkov bio oboren iznad glave mlaznom artiljerijom.

    CNN javlja da je vojska zauzela centar Hersona, pokazuju snimke objavljene na društvenim mrežama i video koji je objavio i CNN. Snimci web kamere i video su geolocirani, a njihovu autentičnost je potvrdio CNN.

    Video prikazuje ruska vojna vozila na kružnom toku u sjevernom Hersonu, te ruska vojna vozila parkirana na Trgu Slobode u centru Hersona. Zgrada regionalne uprave Herson nalazi se na ovom trgu. Snimci pokazuju da su ruske snage s Krima napredovale i uspostavile prelaz preko rijeke Dnjepar.

    Ujedinjene nacije objavile su kako je najmanje 136 civila ubijeno od početka ruske invazije na Ukrajinu prošlog četvrtka. Vjeruje se da je među poginulima najmanje trinaestoro djece.

    Liz Throssell, glasnogovornica visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, međutim, kaže kako je stvarni broj smrti civila u Ukrajini vjerojatno mnogo veći.

    UN je također saopćio da je u dosadašnjim borbama povrijeđeno oko 400 ljudi. Međutim, podaci koje je objavila ukrajinska vlada pokazuju da su čak 352 civila mrtva, a 1684 povrijeđena.

    Faktor

  • UN objavio da je od početka ruske invazije ubijeno najmanje 13 djece

    UN objavio da je od početka ruske invazije ubijeno najmanje 13 djece

    Ujedinjeni narodi objavili su kako je najmanje 136 civila ubijeno u ruskoj invaziji na Ukrajinu koja je započela prošlog četvrtka. Navodi se da je među poginulima najmanje 13 djece.

    Liz Trosel (Throssell), glasnogovornica Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, međutim, kaže kako je stvarni broj smrti civila u Ukrajini vjerojatno mnogo veći. UN je saopćio i da je u dosadašnjim borbama ozlijeđeno oko 400 ljudi.

    Međutim, podaci koje je objavila ukrajinska vlada pokazuju da su čak 352 civila mrtva, a 1.684 ozlijeđeno, javlja “Kyiv Independent”.

  • Šon Pen napustio Ukrajinu: Dvojica kolega i ja pješačili smo kilometrima do poljske granice

    Šon Pen napustio Ukrajinu: Dvojica kolega i ja pješačili smo kilometrima do poljske granice

    Šon Pen (Sean Penn) napustito je Ukrajinu te je otkrio kako je sa svojim timom otišao u Poljsku.

    – Ja i dvojica kolega pješačili smo kilometrima do poljske granice nakon što smo ostavili automobil uz rubu ceste. Gotovo svi automobili na ovoj fotografiji prevoze samo žene i djecu, većina ih je bez ikakve prtljage, a automobil im je jedina vrijednost – napisao je slavni glumac na svom Twitter profilu.

    Slavni Pen već mjesecima snima dokumentarac o stanju u Ukrajini, i u ovu zemlju je došao kada je krenula ruska agresija.

    Prije toga posjetio je Ukrajinu u novembru 2021. i počeo pripreme za ovaj projekt, kada je bio u posjeti vojsci, što pokazuju fotografije koje je u to vrijeme objavila pres-služba ukrajinske Operacije združenih snaga.

    izvor: avaz.ba

  • Ovo su ključni ukrajinski gradovi koje Rusija pokušava zauzeti

    Ovo su ključni ukrajinski gradovi koje Rusija pokušava zauzeti

    Dok  Rusi prodiru duboko u Ukrajinu, sa ogromnom oklopnom kolonom koja se približava glavnom gradu Kijevu, AFP je uradio analizu ključnih ukrajinskih gradova na koje ciljaju ruske snage.

    Kijev

    Kolijevka moderne Rusije i Ukrajine i slovenskog pravoslavlja, Kijev je poznat po zlatnim kupolama svojih drevnih crkava i manastira.

    Obje zemlje vuku svoje porijeklo od srednjovjekovnog Kijevskog ruskog carstva koje je bilo u gradu.

    Glavni grad nezavisne Ukrajine od 1991. godine, grad od 2,9 miliona stanovnika dugo je bio poznat pod ruskim imenom Kijev.

    Proslavio je svoju 1.500. godišnjicu 2001. i njen manastir Kijevo-Pečerska lavra iz 16. stoljeća kao i katedrala Svete Sofije nalaze se na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine.

    Ogroman centralni trg nezavisnosti u Kijevu, popularno poznat kao Majdan, postao je centar “narandžaste revolucije” kao i dugog proevropskog ustanka 2014. koji je izazvala ruska aneksiju Krima.

    Harkov

    Drugi grad u Ukrajini je tehnološki centar sa pretežno ruskim govornim područjem koji broji 1,4 miliona stanovnika, samo 40 kilometara od ruske granice.

    Posljednjih dana snažno bombardiran od strane ruskih snaga, teško je stradao u Drugom svjetskom ratu kada su se oko njega vodile dvije velike tenkovske bitke.

    Od 2014. postao je dom za stotine hiljada ljudi koji bježe od borbi između vladinih snaga i pobunjenika koje podržava Rusija u obližnjem istočnom regionu Donbasa.

    Mariupolj

    Ključni lučki grad Mariupolj na Azovskom moru je napadnut otkako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu.

    Mariupolj su nakratko okupirali separatisti iz Donjecka koje je podržavala Rusija na početku ustanka protiv Kijeva 2014. prije nego što su ga ponovo zauzele ukrajinske snage.

    Jugoistočni grad sa 441.000 stanovnika nalazi se između teritorije koju drže separatisti i poluostrva Krim, koje je Moskva anektirala 2014. godine.

    Ruske snage su u utorak tvrdile da su se povezale sa separatistima.

    Berdjansk

    Ruska vojska je tvrdila da je zauzela luku Berdjansk na Azovskom moru u ponedjeljak nakon napredovanja sa Krima. Odmaralište od 115.000 stanovnika poznato je po svojim plažama i blatnim kupatilima, koje godišnje ugosti više od pola miliona turista.

    Udaljen je samo 84 kilometra duž obale od Mariupolja.

    Herson

    Herson, koji je pod opsadom ruskih snaga sa Krima, strateška je luka na zapadnoj obali rijeke Dnjepar koja kontrolira prilaze poluostrvu Krim.

    Nekada baza ruske Crnomorske flote, njegov pad otvorio bi put ka Odesi na zapadu, koja ima većinsko stanovništvo koje govori ruski, i granice sa Rumunijom i Moldavijom članicama NATO-a. Grad brodogradnje, ima 287.000 stanovnika.

    izvor: avaz.ba