Category: Svijet

Ukrajinski predsjednik Volodomir zelenski izjavio je da je spreman pregovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali je upozorio da ako bilo koji pokušaj pregovora ne uspije, to može značiti da bi borba između dviju zemalja mogla dovesti do trećeg svjetskog rata.

– Spreman sam za pregovore s njim. Bio sam spreman posljednje dvije godine. I mislim da bez pregovora ne možemo završiti ovaj rat – rekao je Zelenski za CNN u ekskluzivnom intervjuu.

Poručio je da ako postoji samo 1 posto šanse da zaustave rat, da trebaju iskoristiti tu priliku.

– Moramo to učiniti. Mi svakodnevno gubimo ljude, nedužne ljude na terenu – rekao je.

Istakao je da su ruske snage došle da ih istrijebe.

– Mi smo dostojanstveni, ali naše dostojanstvo neće sačuvati naše živote. Mi smo u stanju uzvratiti udarac. Dakle, mislim da moramo iskoristiti bilo koji format, svaku šansu da bismo imali mogućnost pregovora, mogućnost razgovora s Putinom. Ali ako ti pokušaji ne uspiju, to bi značilo da je ovo treći svjetski rat – rekao je Zelenski.

Najmanje pet osoba je poginulo, 12 ih je teško povrijeđeno i najmanje 20 povrijeđeno u naletu automobila na sudionike karnevala u mjestu Strépy-Bracquegnies na jugu Belgije, javlja Associated Press.

Prema prvim informacijama, automobil se u zasad nerazjašnjenim okolnostima zaletio u gomilu velikom brzinom nešto prije 5 sati u nedjeljno jutro.

Lokalni mediji javljaju da je moguće da je prije incidenta u toku bila policijska potjera. Među poginulima je i jedno dijete, potvrdio je Jacques Gobert, načelnik susjednog mjesta La Louviere.

“Nemam riječi, ovo je užas. Došao sam nedugo nakon katastrofe. Vidjeti tijela porazbacana po cesti… Nezamislivo je da bi se to moglo dogoditi ovdje, a evo vidite, dogodilo se”, rekao je šokirani Gobert, prenosi Jutarnji.

Na mjesto događaja pohitale su hitne službe kako bi pomogle unesrećenima. Strépy-Bracquegnies nalazi se 50-ak kilometara južno od Bruxellesa.

radiosarajevo

Ruske snage ušle su duboko u opkoljeni ukrajinski lučki grad Mariupolj, u kojem je zbog teških borbi zaustavljen rad velike čeličane, a lokalni dužnosnici mole za pomoć. Pad Mariupolja, poprišta velikih patnji, bio bi ključni napredak za Ruse, koji su uglavnom zaustavljeni u napredovanju na prilazima većim gradovima.

“Djeca i stariji ljudi umiru. Grad je uništen, izbrisan sa lica zemlje”, rekao je policajac iz Mariupolja Mihail Veršin u obraćanju zapadnim vođama, javlja Al Jazeera.

Ruska vojska već je odsjekla grad od Azovskog mora, a njegovim padom Krim, koji je Rusija anektirala 2014., povezao bi se sa teritorijama proruskih separatista na istoku Ukrajine.

“U centru grada se vode ulične borbe”, rekao je BBC-u gradonačelnik Mariupolja Vadim Bojčenko.

“Tu su tenkovi, artiljerija…, sve vrste naoružanja. Naše snage pokušavaju sve što mogu da zadrže položaje u gradu, ali neprijateljske su veće od naših, nažalost”.

izvor: klix.ba

Hasan al-Khalaf 11-godišnji je dječak koji je sam prešao put od Ukrajine do Slovačke kako bi pobjegao od rata. Tih 1000 kilometara proputovao je samo s vrećicom, mobitelom i putovnicom, a na ruci mu je bio zapisan broj mobitela kako bi se moglo stupiti u kontakt s njegovom obitelji.

“Svi su zbog rata bili nervozni i bilo je teško putovati preko Ukrajine”, rekao je Hasan tijekom razgovora s CNN-ovim novinarom.

“Jako sam se bojao. Želio sam plakati jer sam uvijek bio s mamom, a to je bio prvi put da sam morao otići od nje”, dodao je.

Hasan je iz Zaporožja, grada na istoku Ukrajine, doputovao sve do Bratislave. Ondje su ga dočekali stariji braća i sestre. Oni su ranije otputovali u Slovačku jer jedan od braće studira u toj državi.

“Vjerovala sam da ćemo se naći jer je jako pametan. Mogao nas je i nazvati pa smo mu pomagali”, rekla je jedna od sestara u razgovoru za CNN.

Hasanova majka ga je samoga poslala jer ona nije mogla napustiti svoju nepokretnu majku. Međutim, u utorak je i ona stigla u Slovačku te se ujedinila sa svojom obitelji.

izvor : dnevnik.hr

U ukrajinskom gradu Mariupolju stanje je kritično zbog neprekidnog ruskog bombardiranja.

Kako su navele gradske vlasti, prema prvim procjenama uništeno je oko 80 posto stambenih objekata.

Humanitarnim konvojima evakuirano je 30.000 ljudi u smjeru Zaporožja i Berdjansk, a u gradu je ostalo još 350.000 ljudi koji se skrivaju u skloništima i podrumima, javlja gradsko vijeće.

U Mariupolju je poginulo više od 2.000 civila, a grad je opkoljen i izložen neprekidnim napadima. Ruski avioni bacaju svakoga dana od 50 do 100 bombi na grad, a borbe se odvijaju na periferiji grada.

izvor: avaz.ba

Turska je u petak svečano otvorila najveći viseći most na svijetu (gledano prema glavnom rasponu), izgrađen iznad tjesnaca Dardaneli, prirodne granice između Europe i Azije.

“Most Canakkale 1915” je dug 4608 metara i ima najduži raspon na svijetu, koji se između dva glavna pilona, visoka 318 metara, proteže do dužine od čak 2023 metra.

To je također prvi most koji premošćuje morski prolaz koji spaja Egejsko i Mramorno more. Cijena izgradnje iznosila je oko 3 milijarde eura.

Sam naziv mosta, 1915 Çanakkale, odaje počast bitci za Galipolje iz Prvog svjetskog rata – koju Turci zovu Çanakkale Savaşları prema mjestu gdje se bitka odvijala – u kojoj je turska vojska 18. ožujka 1915. porazila oružane snage sila Antante, uglavnom iz tadašnjeg Britanskog carstva.

Borbe su trajale sve do siječnja 1916., kada je Osmansko carstvo porazilo britanske i francuske trupe.

“Taj most je trajna uspomena na mučenike Canakkale”, rekao je predsjednik Recep Tayyip Erdogan otvarajući velebni most, prenosi agencija.

Centralna.ba

Putinove snage su još 1. marta potpuno okružile Mariupolj, ali već punih 15 dana nikako ne uspijevaju ući u njega. Znatna zasluga za obranu ovoga grada pripisuje se kontroverznoj jedinici Azov, koju mnogi još smatraju neonacističkom jedinicom zbog nekadašnjega otvorenoga koketiranja s esesovskom heraldikom i okupljanja brojnih stranih dobrovoljaca ekstremističkih nagnuća.

Nekadašnja paravojna jedinica koja je Putinu zgodno poslužila kao izgovor za napad na Ukrajinu radi tobožnje denacifikacije sad se ispostavlja kao prilično tvrd orah njegovim tenkovima, piše Slobodna Dalmacija.

Činjenica je da su borci Azova visoko motivirani za otpor Rusima i da se s položaja teško povlače. Oni su, tvrde upućeni, danas ipak nešto drugo nego što su bili na početku: prilično su moderna i visoko mobilna ukrajinska jedinica specijalne namjene (instruktori NATO-a odbili su ih obučavati dok ne raskrste s prizivanjem poražene nacističke ideologije). Uz pješadiju, oklop, topnike i rakete u zadnje vrijeme navodno raspolažu i zračno-desantnim, pa i ronilačkim udarnim grupama.

Prvi komandant i osnivač Azova bio je ekstremno desni ukrajinski političar Andrej Bilecki, vođa stranke Nacionalni korpus. Nakon što je Bilecki izabran u parlament, Vrhovnu Radu, na čelu Azova zamijenio ga je Igor Mihajlenko, a njega je nakon dvije godine naslijedio Maksim Žorin. Žorin nije dugo bio komandant jedinice, te je Azov ubrzo preuzeo Denis Prokopenko i na čelu je jedinice već punih pet godina.

Prije tri godine, za obilježavanja godišnjice zbivanja na Majdanu, privukao je pažnju javnosti kad je prilikom primanja odličja odbio salutirati novoizabranom predsjedniku Volodimiru Zelenskom. Mnogi su to protumačili kao gestu neprijateljstva, pa čak i skrivenoga antisemitizma, no vođa Azova naknadno je pojasnio kako naprosto ne salutira civilima.

Prokopenko je bivši vođa navijača kijevskoga Dinama i klasični nogometni huligan kojemu je izazivanje nereda i tuča na sportskim terenima u mirnodopskom razdoblju tek donekle kompenziralo osobne adrenalinske potrebe: u potpunosti mu ih je utažio tek rat. Najprije je sudjelovao u revolucionarnim zbivanjima oko Majdana i u borbama protiv proruskih separatista u Donbasu i istočnim regijama. Kad je Putin izvršio invaziju na cijelu Ukrajinu, Prokopenko je sa saborcima iz Azova odlučio braniti grad na obali Azovskog mora po kojemu je jedinica dobila ime i koji su izabrali za sjedište.

Mariupolj su od proruskih separatista oteli još u proljeće 2014. godine, te su ispravno procijenili da će zbog svoje strateške važnosti ubrzo postati jedan od najpaklenijih dijelova bojišta. Grad, naime, stoji točno na putu kopnenoga koridora između Krima i samoproglašene proruske ‘Donjecke i Luganske narodne republike’: bez njega ruski gospodar rata ne može međusobno povezati svoje ukrajinske ‘SAO Krajine’.

Pridoda li se svemu tome ranija opsjednutost Vladimira Putina ‘neonacistima’ i projektu “denacifikacije Ukrajine”, jasno je da bi mu uništenje Azova predstavljalo veliki simbolički trijumf u ratu koji mu od početka ne ide po planu i sad već prilično sramoti drugu vojnu velesilu pred očima cijeloga svijeta.

Čečenski vođa Ramzan Kadirov navodno je u Putinovo ime objavio nagradu od pola miliona dolara svakome ko mu donese glavu ili drugi dokaz da je ubio komandanta Azova Denisa Prokopenka. No, ako Mariupolj padne, svi borci Azova, a ne samo Prokopenko, jako dobro znaju da za njih nikakve milosti ili zarobljavanja tamo biti neće.

Radiosarajevo.ba