Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • 94. dodjela Oscara: “CODA” najbolji film, Will Smith i Jessica Chastain najbolji glumci

    94. dodjela Oscara: “CODA” najbolji film, Will Smith i Jessica Chastain najbolji glumci

    Film “CODA” proglašen je za najbolji ovogodišnji film na večerašnjoj ceremoniji dodjele Oscara u Los Angelesu. Zlatnog kipića za najbolju mušku ulogu osvojio je Will Smith, a Jessica Chastain za najbolju žensku ulogu.

    Apple TV+ drama “CODA”, kupljena od filmskog festivala Sundance 2021. za rekordnih 25 miliona dolara, postala je prvi film streamera koji je osvojio nagradu. Riječ je o remakeu francuskog filma La Famille Belier, koji se fokusira na jedinog čujućeg člana porodice gluhih.

    “Hvala Akademiji što nam je omogućila da stvaramo historiju”, rekao je producent Philippe Rousselet. Producent Patrick Wachsberger zahvalio je Akademiji što je “prepoznala film o ljubavi i porodici u ovom teškom vremenu”.Will Smith je dobio svog prvog Oscara, osvojivši nagradu za najboljeg glumca za ulogu oca Venus i Serene Williams u Kralju Richardu.

    Nagradu za najbolju režiju dobila je Jane Campion za queer psihodramu Moć psa, jedinu pobjedu za film koji je prednjačio u grupi s najviše nominacija.Jessica Chastain je proglašena za najbolju glumicu za televizijski biografski film Oči Tammy Faye, što je bila njena treća nominacija i prva pobjeda.

    “U ovakvim trenucima podsjećam se na Tami”, rekla je i njene ‘radikalne ljubavne radnje’. Svima onima koji se osećaju usamljeno rekla je: “Samo želim da znate da ste bezuslovno voljeni zbog svoje jedinstvenosti.

    Film je osvojio i jedinu drugu nagradu za koju je nominovan, najbolju frizuru i šminku.Ariana DeBose proglašena je za najbolju sporednu glumicu za svoju ulogu u remakeu Stivena Spielberga West Side Story. Postala je prva otvoreno queer žena i tek druga Latinoamerikanka koja je ikada osvojila Oscara.

    Kenneth Branagh je osvojio zlatni kipić za najbolji originalni scenario za svoju poluautobiografsku dramu Belfast. “To je velika počast jednom nevjerovatnom gradu”, rekao je o nagradi, svojoj prvoj pobjedi od osam nominacija.

    Vozi moj auto, koji je bio prvi japanski film nominovan za najbolji film, proglašen je za najbolji međunarodni igrani film. Encanto je pobijedio konkurenciju Flee i The Mitchells vs the Machines za najbolji animirani film. Questlove’s Summer of Soul proglašen je za najbolji dokumentarac.

    Ove godine su također uvedene dvije specijalne nagrade za fanove koje su glasali na Twitteru. Omiljeni film fanova bio je Netflixov zombi triler Army of the Dead, dok je najbolji trenutak svih vremena osvojila Liga pravde Zacka Snydera za scenu u kojoj The Flash Ezre Millera ulazi u snagu brzine.

    Prošlogodišnji kandidat za najboljeg glumca Riz Ahmed također je postao prvi musliman i prva osoba azijskog porijekla koja je pobijedila u kratkom filmu Dugo zbogom. Britanska dvostruka dobitnica Oscara Jenny Beavan također je osvojila za svoj kostimografski rad na Cruelli.

    Ceremoniju su vodile Regina Hall, Amy Schumer i Wanda Sykes.

    Noć je započela ekstravagantnim nastupom Beonce, koja je otpjevala svoju pesmu iz King Richarda nominovanu za Oskara na teniskim terenima u Comptonu. Ali nagradu za najbolju originalnu pjesmu dobili su Billie Eilish i njen brat Finneas za njihovu Bond pjesmu No Time to Die.

    Ceremonija je također bila u znaku rata u Ukrajini, a zvijezde među kojima su Jason Mamoa, Jamie Lee Curtis, Benedict Cumberbatch i Samuel L Jackson, svi su nosili trake ili bedževe sa ukrajinskom zastavom.

    “Ne možemo a da ne budemo zadivljeni onima koji pronađu snagu da nastave da se bore u nezamislivoj tami”, rekla je Mila Kunis, rođena u Ukrajini, u svom uvodu u nastup Rebe McEntire. Zatim je uslijedila poruka u kojoj se tražio trenutak šutnje i molba za pomoć.

    “Molimo vas da podržite Ukrajinu na bilo koji način na koji ste u mogućnosti”, pisalo je na ekranu.

    Prošlogodišnju dodjelu Oscara predvodile su pobjede Nomadlanda i njegovog direktora Zhaoa i zvijezde Frances McDormand. Gledala ga je najmanja televizijska publika za dodjelu Oscara ikada.

    Klix.ba

  • Flight Radar 24 / Šta snima letjelica NATO-a u blizini granice sa Ukrajinom?

    Flight Radar 24 / Šta snima letjelica NATO-a u blizini granice sa Ukrajinom?

     

    Od jučer turski vojnim avionima šalje se “dodatnu opremu” za Ukrajinu dužim putem preko Bosne i Hercegovine.

    Portal Radiosarajevo.ba je već pisao da je razlog taj što je Mađarska zabranila prelet aviona koji prevoze naoružanje u Ukrajinu, nakon ruske agresije na ovu zemlju.

    “Avioni koji iz Turske prevoze ‘dodatnu opremu’ za Ukrajinu prelijeću i preko Bosne i Hercegovine, zaobilazeći, pritom Mađarsku koja je zabranila prelet aviona koji prevoze naoružanje u državu na koju je Rusija izvršila agresiju”, navela je u subotu na svom portalu i Twitteru Istraga.ba.

    !  / Turski avioni s oružjem za Ukrajinu lete preko BiH, a jedna država je to zabranila

    Podsjetimo, danas je 32. dan ruske invazije na Ukrajinu, a zanimljivu scenu smo putem Flight Radar 24 snimili danas nedaleko od naše zemlje.

    Od 14 sati na nebu je snimljen avion NATO-a, koji se kreće duž same granice sa Ukrajinom. Snimao je teren u Rumuniji, na samoj granici Ukrajine i Moldavije.

    To se može vidjeti po mapi kretanju, a sve ostalo šta je snimljeno je svakako misterija.

    U vrijeme pisanja teksta, ovaj let na popularnoj aplikaciji Flight Radar 24 pratilo je skoro 7.000 osoba.

    Analize  / Deutsche Welle: Ako padne Ukrajina, evo ko je sljedeći

    Posljednjih dana svjetska javnost strahuje da bi se invazija iz Ukrajine mogla proširiti na Moldaviju, o čemu je pisao i naš portal u više navrata.

    I danas je letjelica NATO-a, krenula iz Turske. Uzletjela je sa piste aerodroma u Konji.

    Kretanje NATO letjelice možete uživo pratiti na linku OVDJE.

    Radiosarajevo.ba

  • Rusi vlasnici 18.906 nekretnina u Crnoj Gori

    Rusi vlasnici 18.906 nekretnina u Crnoj Gori

     

    Državljani Rusije vlasnici su ili suvlasnici 18.906 nekretnina i 3,9 miliona kvadrata zemljišta u Crnoj Gori.

    Ovo je za “Pobjedu” saopćeno iz Uprave za nekretnine Crne Gore.

    Ukupna etažna površina nekretnina Rusa, koje uključuju stambene i poslovne prostore, iznosi 1.151.657 kvadrata, dok je broj zemljišnih parcela koje su kupili u Crnoj Gori 12.598.

    Podaci koje je Uprava za nekretnine dostavila, prve su zvanične informacije o broju nekretnina Rusa u Crnoj Gori koje se objavljuju u medijima. Prikupili su ih službenici te državne institucije na osnovu adresa prebivališta vlasnika upisanih u predatoj dokumentaciji. Kako se navodi, moguća su mala odstupanja s obzirom na to sva dokumentacija koja je u posjedu katastra ne sadrži adrese prebivališta vlasnika.

    – Prije početka rada notara veliki broj ugovora nije sadržao adresu prebivališta, a na osnovu naziva nosioca prava nije moguće odrediti njegovo državljanstvo. Također, treba napomenuti da postoje i nosioci prava na nepokretnostima koji u bazi podataka imaju adresu prebivališta na teritoriji Crne Gore – pojasnili su iz Uprave za nekretnine.

    Imovina u 13 opština

    Rusi imaju nekretnine u 13 crnogorskih opština – Baru, Budvi, Cetinju, Danilovgradu, Herceg Novom, Kolašinu, Kotoru, Mojkovcu, Nikšiću, Podgorici, Tivtu, Ulcinju i Žabljaku.

    Najviše nekretnina imaju u Budvi – 6.671, a njihova ukupna etažna površina je 396.203 kvadrata. U metropoli crnogorskog turizma Rusi imaju 603.834 kvadrata zemljišta. Slijedi Bar u kojem su kupili ili izgradili 4.661 nekretninu, ukupne površine 285.027 kvadrata. U barskoj opštini Rusi imaju najviše zemljišta – 923.641 kvadrat.

    Veliki broj nekretnina posjeduju i u Herceg Novom – 2.935, površine 180.927 kvadrata, dok u toj opštini imaju 698.284 kvadrata zemlje. U Kotoru su vlasnici ili suvlasnici 2.345 nekretnina i 659.777 kvadrata zemljišta. U Tivtu Rusi imaju 1.532 nekretnine i 294.063 kvadrata zemlje.

    Značajnu imovinu državljani Rusije imaju i u Ulcinju, gdje su nosioci prava na 519 nekretnina, etažne površine 31.273 kvadrata, kao i na 73.504 kvadrata zemlje. Na Žabljaku su kupili 116 nekretnina i 139.842 kvadrata zemljišta, dok u Kolašinu imaju 33 nekretnine i 131.635 kvadrata zemlje.

    Veliko zemljište Rusi imaju i u danilovgradskoj opštini – 145.050 kvadrata, a vlasnici su i 42 nekretnine. U Podgorici imaju 19 nekretnina i 71.888 kvadrata zemlje, a na Cetinju 24 nekretnine i 37.116 kvadrata zemljišta.

    Nekretnine su trgovali i u Mojkovcu gdje su vlasnici četiri objekta, ali i 72.878 kvadrata zemlje, dok nešto manje imovine imaju u Nikšiću – 48.194 kvadrata zemljišta i pet nekretnina.

    Sankcije na čekanju

    Ukupna vrijednost nekretnina koje Rusi imaju u Crnoj Gori nije poznata, ali ni koliko tačno imovine je povezano sa oligarsima bliskim režimu Vladimira Putina, te ruskim državnim funkcionerima. Njima se trenutno u Evropi zamrzava imovina kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Iako je deklarativno podržala sankcije uvedene Rusiji, odlazeća crnogorska vlada Zdravka Krivokapića još nije uskladila svoju politiku sa EU. Zbog toga se ne zna kada će se i koja imovina Rusa u Crnoj Gori naći na udaru sankcija.

    – Rusi se plaše sankcija i ovih dana hoće da prebace nekretnine sa svog imena. Njima se trenutno ne isplati prodaja jer ne znaju gdje će sa novcem. Ne žele da ga drže u domaćim bankama jer vjeruju da će im ga država lakše konfiskovati sa računa ukoliko dođe do sankcija – rekao je za “Pobjedu” Tomislav Ranković iz budvanske agencije “Kamin nekretnine”.

    Poznato je da je Oleg Deripaska, koji važi za jednog od omiljenih oligarha Vladimira Putina, vlasnik zemljišta na rtu Platamuni, na kojem je njegova kompanija “Overseas assets management” izgradila luksuzni kompleks. Najistureniji dio središnjeg dijela crnogorske obale, koji je u prošlosti važio za strateško vojno mjesto, Deripaska je kupio 2005. godine, prije nego što je postao vlasnik KAP-a. Od tada je na njemu izgradio dvije velike plaže i desetak manjih vila, a procjenjuje se da je u to uložio 50 miliona eura.

    Direktor ANB-a Dejan Vukšić kazao je u četvrtak u emisiji „Načisto“ da je Deripaska kupio zemlju na Platamunima za devet eura po kvadratu, te da je to geostrateški važan dio crnogorske teritorije.

    Nekretnine u Crnoj Gori ima i glavni moskovski tužilac Denis Popov, čija je porodica preko hercegnovske firme “Monte biser” gradila vile u Kolašinu i Kotoru. Njegova supruga Irina Popova jedan je od vlasnika ove firme, koja je, prema tvrdnjama NVO Mans, u Morinju kupila zemljište na kojem je napravila zgradu sa 11 apartmana na obali. Firma je u Kolašinu sagradila tri planinske vile, površine 540 kvadrata.

    Popova je za moskovskog tužioca lično imenovao Putin u septembru 2019. godine, a on je zastupao optužnicu protiv ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog.

    Luksuznu vilu u Crnoj Gori ima i Andrej Malevski. On je u Kručima u Ulcinju izgradio velelepono zdanje poznato kao „Vila Abramovič“.

    Bogati Rusi kupili su većinu stanova u Porto Montenegru, u kojem je Deripaska bio jedan od poslovnih partnera kanadskom biznismenu Piteru Manku. Kupili su i brojne nekretnine u Luštici bay, dok su i vlasnici apartmana u naselju Dukljanski vrtovi na rtu Zavala u Budvi. Investitor projekta na Zavali bio je ruski milijarder Sergej Polonski, koji je kasnije prodao biznis Igoru Peljuhnovom, Naum Emiljfarbu i Igoru Čapildinu. Ruski kapital stoji i iza ekskluzivnog projekta „Smokva bay“ koji treba da bude izgrađen nedaleko od Reževića.

    Kupovali što su mogli

    Najviše nekretnina koje danas imaju u Crnoj Gori Rusi su kupili u prvim godinama od sticanja crnogorske nezavisnosti 2006. Oni su tada, kako je “Pobjedi” kazao Ranković, kupovali sve što su mogli.

    – I danas imamo klijente Ruse koji su kupili plac na Žabljaku od 50.000 kvadrata ne znajući da on zalazi u Vražje jezero. Kupovali su ogromne količine zemlje, a na moru čak i stijene uz obalu koje nisu pristupačne. Niko ne zna zbog čega – kaže Ranković.

    U to vrijeme, priča Ranković, Rusi su za dobre nekretnine na crnogorskoj obali plaćali i po 10.000 eura po kvadratu. Dosta zemlje kupovali su preko firmi koje su otvarali u Crnoj Gori.

    – Cijene su tada dostigle vrhunac. Normalizovale su se tek kada su Rusi počeli da žive ovdje. Prosječan ruski kupac danas ima između 40 i 60 godina i u Crnoj Gori traži stan za život – navodi Ranković.

    Rusi su i dalje najveći kupci nekretnina u Crnoj Gori, ali je njihovo interesovanje posljednjih godina znatno opalo, na šta je uticalo zahlađivanje odnosa između dvije zemlje.

    izvor: avaz.ba

  • Raste napetost / Azerbajdžanske snage upale u rusku zonu

    Raste napetost / Azerbajdžanske snage upale u rusku zonu

    Rusija je u subotu optužila Azerbajdžan za kršenje sporazuma o prekidu vatre s Armenijom potpisan nakon rata u Nagorno Karabahu 2020., jer su njegove snage ušle u zonu pod kontrolom ruskih mirovnih snaga i tamo postavile nadzornu postaju.

    “Između 24. i 25. marta oružane snage Azerbajdžana prekršile su trilateralni sporazum čelnika Rusije, Azerbajdžana i Armenije ušavši u zonu odgovornosti ruskog kontingenta mirovnih snaga u Nagorno Karabahu”, kaže se u saopćenju ruskog ministarstva odbrane.

    Ministarstvo je dodalo da su azerbajdžanske snage postavile nadzornu postaju i izvele četiri napada dronom na snage Nagorno Karabaha u blizini mjesta Faruk, prenosi Hina.

    Moskva je pozvala na povlačenje azerbajdžanskih snaga.

    “Rusko zapovjedništvo kontingenta za održavanje mira poduzima mjere kako bi se riješila situacija … poslan je poziv na povlačenje snaga azerbajdžanskoj strani”, dodaje se.

    Nakon sukoba između Armenije i Azerbajdžana za kontrolu nad Nagorno Karabahom između septembra i novembra 2020., Azerbajdžan je izašao kao pobjednik, ponovno osvojivši teritorij koji je izgubio u ranijem ratu od 1991. do 1994. Ali mnoga su pitanja ostala neriješena, uključivo pravni status Nagorno Karabaha i Armenaca koji tamo žive.

    Nagorno Karabah je teritorij većinski naseljen Armencima koji je proglasio nezavisnost a nalazi se unutar teritorija Azerbajdžana.

    Sporazumom od 9. novembra 2020. koji su potpisali ruski predsjednik Vladimir Putin i armenski i azerbajdžanski čelnici Nikol Pašinjan i Ilham Alijev, završen je sukob između Armenija i Azerbajdžana koji je trajao šest sedmica.

    Moskva je potom rasporedila gotovo 2.000 mirovnih snaga potvrđujući svoju ulogu glavne sile u tom dijelu bivšeg Sovjetskog Saveza gdje i Turska ima rastući utjecaj zahvaljujući savezničkim odnosima s Azerbajdžanom.

    Radiosarajevo.ba

  • Cirih / Srbijanski “Pink panteri” u Švicarskoj osuđeni na 13,5 godina zatvora

    Cirih / Srbijanski “Pink panteri” u Švicarskoj osuđeni na 13,5 godina zatvora

    Dvojica srbijanskih državljana od 44 i 45 godina, inače pripadnika pljačkaške grupe “Pink panter”, osuđena su na sedam i po godina, odnosno šest godina pred Kantonalnim sudom u Cirihu, prenose švicarski mediji.

    Srbijanci su se žalili na prvu presudu okružnom sudu, ali su izrečene kazne potvrđene.

    “Obojica su u istražnom zatvoru od februara 2018. i stoga su već odslužili veliki dio kazne. Presuda još nije pravosnažna i može se uložiti žalba pred Saveznim sudom“, pišu mediji i dodaju:

    “Platili su i novčanu kaznu. Srbijanci su osuđeni i na protjerivanje iz Švicarske na 15 i 10 godina. Jedan od dvojice optuženih je također osuđen za kršenje zakona o oružju.

    Tamošnja policija je pratila ovu grupu i oni su uhapšeni prije nego što su ukrali svoj plijen.

    “Optuženi su pripremili detaljan plan za pljačku jednog ili više draguljara u Via Nasa u Luganu, kao i u Belgiji. Međutim, oni su uhapšeni u februaru 2018. u Pregasoni, prije nego što su izveli akciju. Naime, njih je policija mjesecima nadgledala”, prenosi Srpskainfo.

    Radiosarajevo.ba

  • Švedska televizija objavila film o izrabljivanju radnika u BiH

    Švedska televizija objavila film o izrabljivanju radnika u BiH

    U srijedu 23. marta 2022. godine na švedskoj TV prikazan je dokumentarni program „Misija – istraga“ (Uppdraggranskning) o švedskoj tvornici dječje odjeće „Kavat AB“ koja ima svoj pogon i u našoj zemlji, tačnije u Novom Travniku.

    Porodična tvornica obuće „Kavat AB“ iz Švedske postoji od 1945. godine. Svojim kvalitetom je dostigla brend jednog od najkvalitetnijih proizvođača dječje obuće u Europi.

    Kako u autorskom tekstu za prijateljski portal Tačno.net piše Edin Osmančević, etabliranjem ove kompanije Bosna i Hercegovina je trebala da „uveze“ jedan dio švedske poslovne i socijalne kulture i etike. Međutim, praksa ukazuje na jednu sasvim drugu stranu medalje.

    “Švedska kompanija obuće Kavat svoju fabriku opisuje kao bajku. Ali radnici svjedoče da su ih zastrašivali da bi šutjeli. Zašto zaposleni u fabrici snova ne mogu da žive od svojih plata?”, pitaju se uz ostalo autori filma, koji je, sudeći po prvim reakcijama, izazvao pažnju u švedskoj javnosti.

    Jedan prosječni Šveđanin nema pojma da se ova cipela od 2009. godine proizvodi u Bosni i Hercegovini. Tvornica „Kavat“ Novi Travnik dnevno proizvodi oko 1.100 pari obuće.

    Glavno tržište su im skandinavske zemlje, a osim njih, izvoze na tržište Njemačke, Austrije, Belgije i Rusije. Kako bilježi Osmančević, pokazalo se da je etabliranje proizvodnje u BiH bio itekako isplativ potez; prihodi su uvećani sa 34 miliona švedskih (sek) kruna (oko 6,2 miliona KM) na 130 miliona sek (oko 24 miliona KM) prema godišnjem izvještaju u godini prije izbijanja pandemije.

    „Emisija je ogolila gorku istinu katastrofalnog stanja u kome se danas nalaze radnici zaposleni i tekstilnoj i kožarskoj industriji BiH. Uslovi pod kojim danas rade mogu se opisati u dvije riječi kao moderno ropstvo. Prosječna plata jednog radnika „Kavata“ iznosi 470-480 maraka. Dok se ista dječja cipela koju radnik proizvede prodaje na skandinavskom tržištu za preko 1.000 kruna (oko 180 KM). Radnici nisu organizovani u sindikat zbog prijetnji otkazima od strane njihovog direktora Smaila Šabića. Prva subota u mjesecu je radna a prekovremeni rad se ne plaća“, navodi, uz ostalo, Osmančević.

    Tvrdi se da trudnice ostaju momentalno bez posla nakon saznanja da su drugom stanju!

    „Kultura ćutanja i poltronskog, najamnog odnosa prema poslodavcu prožima radnu sredinu u kojoj nema empatije i solidarnosti među radnicima i gdje se o problemima ne priča otvoreno i transparentno zbog straha od gubitka radnog mjesta i represalija. S druge strane cijene u BiH se gotovo i ne razlikuju od cijena u Švedskoj. Prosječna potrošačka korpa za jednu četveročlanu porodicu u BiH je preko 2 000 KM/mjesečno zbog čega radnici moraju uzimati kredite ili raditi extra kako bi preživjeli“, navodi Osmančević, te zaključuje:
    „Divlji kapitalizam je izgubio moralni kompas ubijajući sve ljudsko u radniku – proleteru. Bojkot njihovih proizvoda i vraćanje vlastitog samopoštovanja davanjem otkaza lošim poslodavcima je jedini pravi odgovor!“.

    Kompletan dokumentarac možete pogledati OVDJE.

  • Večeras u pola 9 sat za planet zemlju, gase se svjetla na sat vremena

    Večeras u pola 9 sat za planet zemlju, gase se svjetla na sat vremena

    Earth Hour’, najveća globalna volonterska akcija za očuvanje planeta, obilježava se 26. ožujka gašenjem svjetala u 20.30 sati, a iz ‘World Wide Fund for Nature’ (WWF) Adrije pozvali su gradove u BiH da se odazovu toj akciji.

    “Sat za planet Zemlju, jedna od najvećih svjetskih građanskih inicijativa za okoliš, ponovno će okupiti ljude širom svijeta kako bi pokazali svoju predanost planetu. Kako se svjetska biološka raznolikost smanjuje neviđenom brzinom, oko milijun vrsta prijeti izumiranje, a planet je na rubu globalnog zagrijavanja i zagađenja plastikom. Ovom akcijom svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF želi istaknuti značaj prirode kao temelj zdravog planeta i zdravih ljudi”, ranije su priopćili iz WWF Adrije.

    Iz te su organizacije uputili poziv svim gradonačelnicima u Bosni i Hercegovini da se pridruže i ovogodišnjoj akciji te da UNESCO-ve znamenitosti – Stari most u Mostaru i Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu ponovno budu u mraku uz bok ostalim UNESCO-vim građevinama u svijetu, baš kao i ostale građevine koje već godinama tradicionalno tonu u mrak: Arena u Puli, zagrebačka katedrala, Banski dvor u Banjoj Luci, Vijećnica u Sarajevu i mnogi drugi.

    Događaj koji je započeo simboličnim gašenjem svjetla u Sydneyju 2007. godine danas se obilježava u više od 190 zemalja diljem svijeta.

  • Dan podrške osobama s epilepsijom: Šta učiniti i kako pomoći u slučaju napada

    Dan podrške osobama s epilepsijom: Šta učiniti i kako pomoći u slučaju napada

    Ljubičasti dan je dan pružanja podrške osobama s epilepsijom. Obilježava se 26. marta na svim kontinentima i u više od stotinu zemalja svijeta te je proglašen najutjecajnijim međunarodnim danom u svrhu podizanja nivoa osviještenosti o epilepsiji.

    Dan je osnovan 2008. godine inicijativom djevojčice Cassidy Megan, njenih roditelja i Udruženja za epilepsiju iz Nove Škotske u Kanadi.

    Epilepsija je najčešća hronična neurološka bolest kod djece, koja se javlja kod 0,5 do 1 posto djece. Najveća broj novih slučajeva epilepsije se javlja u prvoj godini života. Edukacija o epilepsiji namijenjena roditeljima, starateljima, odgajateljima u vrtićima, nastavnicima, ali i općoj populaciji je veoma bitna za adekvatan pristup djeci sa epilepsijom, kako bi se pružila pravovremena prva pomoć u toku epileptičnog napada, te izbjegle predrasude i strah.

    Epilepsija je hronična bolest koju karakteriziraju epileptični napadi koji se ponavljaju. Radi se o prolaznim smetnjama u radu mozga, a dešavaju se zbog prenadraženosti nervnih ćelija.

    Mozak je najkompleksnijih organ u ljudskom tijelu. Sastoji se od desetina milijardi ćelija, koje su međusobno povezane i funkcionišu u međusobnoj harmoniji. Mozak kontroliše i određuje aktivnosti ljudskog bića. Pored toga, do mozga dolaze informacije iz vanjskog svijeta. Pojedina područja mozga su specijalizirana za određene funkcije, naprimjer, postoje područja u mozgu koja su odgovorna za upravljanje mišićnih aktivnosti, za vid, sluh, osjet.

    Između epileptičnih napada mozak funkcioniše normalno. Prenadraženost nervnih ćelija može biti ograničena na malom području, bez daljnjeg širenja, što izaziva blaže epileptične napade, npr. trzaje ruke ili ugla usana, bez gubitka svijesti. Ukoliko se prenadraženost neurona proširi na cijeli mozak, javlja se epileptični napad sa gubitkom svijesti.

    Epilepsija se liječi lijekovima, najčešće je dovoljna terapija jednim lijekom, ali se u nekim slučajevima upotrebljava nekoliko lijekova. Liječenje je dugotrajno, pri čemi je veoma bitno redovno i svakodnevno uzimanje lijekova.

    Osoba s epilepsijom treba izbjegavati sve ono što može izazvati napade. Jedna od najvažnijih preporuka je redovno i dovoljno dugo noćno spavanje.

    Nedovoljno noćno spavanje je najveći provocirajući faktor epileptičkih napada kod neke djece. Zbog toga je vrlo važno redovno i dovoljno dugo noćno spavanje koje se ne može nadoknaditi dužim jutarnjim spavanjem. Ne preporučuje se da se pacijent ujutro probudi, popije lijek i ponovo zaspi. Ako se napadi javljaju tokom noćnog spavanja, ne preporučuje se dnevno spavanje jer može izazvati napad. Preporučuje se izbjegavanje uzimanja i najmanjih količina alkoholnih pića, čak i piva, što adolescenti ponekada praktikuju.

    Menstruacija može izazvati napad, pogotovo ako postoji poremećaj ciklusa. Briga i strah, odnosno jaki emocionalni stresovi mogu eventualno izazvati napad.

    Poseban provocirajući faktor može biti gledanje televizijskog programa ili pretjerana upotreba digitalnih ekrana. Neka djeca su osjetljiva na treperenje svjetlosti, što može izazvati napad. Češća je ako je osoba blizu ekrana, ako je soba u kojoj se gleda televizija ili igra na kompjuteru zamračena. Veliki problem su videoigre gdje pored „treperenja“ ekrana imamo i dodatne fotoefekte u različitim frekvencijama. Slično se nekada ponašaju i svjetlosni efekti u disko-klubovima u koje odlaze adolescenti.

    Šta učiniti u slučaju epileptičnog napada?

    – Ostati pored osobe u napadu do prestanka napada. Epileptični napadi su nepredvidivi i teško je odrediti koliko će trajati i šta će se dogoditi tokom napada. Neki napadi mogu započeti neznatnim simptomima, a u dalje toku dovesti do gubitka svijesti i pada. Povreda se može dogoditi tokom napada ili nakon napada.

    – Obavezno pogledati na sat i odrediti vrijeme od početka do završetka epileptičnog napada.

    – Ostati miran, većina epileptičnih napada traje nekoliko minuta i spontano prestaje

    – Prevenirati povrede sklanjanjem oštrih predmeta

    – Skloniti promatrače, zamoliti nekoga da ostane u blizini ako zatreba

    – Ne pokušavati zaustaviti trzaje tijela

    – Ne stavljati bilo šta u usta osobe u epileptičnom napadu. U toku napada vilice mogu biti čvrsto stisnite zbog spazma mišića lica, ne otvarati nasilno usta. Ne može doći do ugušenja jezikom u toku napada

    – Okrenuti osobu u napadu na bok, sa ustima okrenutim prema podu, donju vilicu potisnuti prema naprijed. Ovo omogućava slijevanje pljuvačke i onemogućava da pljuvačka ili povraćeni želučani sadržaj blokira dišni put

    Radiosarajevo.ba

  • Đački autobus sletio u provaliju, poginulo šestoro djece

    Đački autobus sletio u provaliju, poginulo šestoro djece

    Najmanje šestoro djece poginulo je a 15 povrijeđeno nakon što je đački autobus sletio u provaliju, na sjeveru Kolumbije, javlja AA.

    Autobus, koji je krenuo iz grada Laguna de Ortices u sjevernoj administrativnoj regiji Santanter, pao je u provaliju duboku 200 metara u mjestu San Andres.

    U nesreći je poginulo šest, povrijeđeno 15 učenika. Povrijeđeni su helikopterom prebačeni u bolnicu.

    Predsjednik Ivan Duque izrazio je saučešće porodicama stradalih učenika.

    “Duboko smo ožalošćeni smrću male djece u nesreći koja se dogodila na putu do škole. Naredio sam vlastima da pokrenu istragu”, poručio je kolumbijski lider.

    Prema podacima Nacionalne agencije za ceste, od početka godine u saobraćajnim nesrećama u raznim dijelovima zemlje poginulo je 1.136 osoba.

    Radiosarajevo.ba

  • U Beogradu sinoć ponovo održani protesti podrške Rusiji

    U Beogradu sinoć ponovo održani protesti podrške Rusiji

    Učesnici protesta protiv NATO-a i podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu okupili su se 24. marta u centru Beograda na poziv ekstremno desničarske grupe “Narodne patrole”.

    Poslije skupa su prošetali centralnim gradskim ulicama do ambasade Rusije, uzvikivajući, između ostalog, “Srbija, Rusija, ne treba nam Unija (EU)”.

    Sa više prozora zgrade ruske ambasade mogli su se vidjeti osvjetljeni telefoni kojima su ljudi mahali okupljenima na protestu.

    Demonstranti su nosili transparente “NATO, marš iz Srbije”, zastave Rusije i Srbije, kao i simbole “Z”, što je oznaka ruskih vojnih snaga u Ukrajini, prenosi Radio Slobodna Evropa.

    Palili su baklje i uzvikivali imena osuđenih ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića.

    Program N1