Category: Svijet

Prema navodima američkog Pentagona, ruske trupe počinju da se povlače iz nuklearne elektrane Černobil, u kojoj su dugo imali bazu.

“Rusi počinju da napuštaju nuklearnu elektranu u Černobilu, navodi Pentagon”, objavila je agencija “AFP” na Twitteru.

Podsjetimo, ranije su ukrajinski mediji saopštili da su u černobilskoj “Crvenoj šumi” ruski osvajači podigli oblake radioaktivne prašine. Neprijateljske trupe koje su zauzele nuklearnu elektranu kretale su se u oklopnim vozilima bez zaštite od zračenja kroz visoko toksičnu zonu “Crvene šume“.

 

Nisu znali za “događaje iz 1986. godine”

Prema riječima zaposlenih u černobilskoj zoni, ovakvi postupci bili su “samoubilački” za ruske vojnike, jer je radioaktivna prašina koju su udisali mogla izazvati unutrašnje zračenje u tijelu.

Također dodaju da ruski vojnici, sa kojima je jedan od radnika razgovarao, nisu znali da se u Černobilu dogodila eksplozija 1986. godine.

N1

 

 

Navodno je odbijao da plati robu koju je uzeo

Na društvenim mrežama se pojavio snimak jedne neobične policijske intervencije. Sve se dešavalo prije dva dana u tržnom centru Lidl u Inđiji, u Srbiji.

Naime, na poziv obezbjeđenja ovog tržnog centra, pripadnici policije su prisilno iznijeli pravoslavnog sveštenika iz tržnog centra. Prema navodima očevidaca, sveštenik je bio u alkoholoziranom stanju i odbijao je da plati robu koju je uzeo.

Navodno je zahtijevao da mu uposlenici tržnog centra iskažu poštovanje tako što mu neće naplatiti ono što je uzeo. Kada su odbili, on je u znak prostesta sjeo na pod i odbijao je da izađe. Zbog toga je obezbjeđenje pozvala policiju, koja je sveštenika iznijela na parking ispred tržnog centra.

Srpska pravoslavna crkva se do sada nije oglasila u vezi sa ovim incidentom.

 

oslobodenje

Organizacija Balkanska inicijativa za slobodne medije uputila je otvoreno pismo Nicku Cleggu, predsjedniku platforme Meta kojoj pripada Facebook, u kojem traže da hitno poduzmu korake u sprečavanju zloupotrebe platformi i širenja dezinformacija na Zapadnom Balkanu. U pismu kao i njihovom novom izvještaju „Društveni mediji i informacioni rat na Balkanu“ spominje se Bosna i Hercegovina, a posebno entitet Republika Srpska.

U izvještaju se navodi kako “prosrpska propaganda sve više prevladava i u BiH i Srbiji, potučući podjele i polarizaciju između različitih etničkih grupa i stvaranje velike zabrinutosti za sigurnost”.

“U centru problema je pitanje secesije RS od BiH i ujedinjene sa Srbijom. Dezinformacije su postale važan alat za Milorada Dodika i drugih visokorangiranih političara da potaknu nacionalističku podršku za svoje secesionističke ambicije. To obično ima formu negiranja genocida i ratnih zločina povezanih sa sukobima nakon raspada Jugoslavije. Srpski revizionizam vidi ratne zločince kao heroje, a Srbe kao žrtve laži i zavjera Zapada”, navodi se u izvještaju.

Poteze Dodika su osudili. Navodi se i to kako u Srbiji i RS gdje moćni lideri imaju kontrolu nad većinom mainstream medija, društveni mediji mogu pružiti ključnu alternativnu platformu za javni diskurs i služe kao alat podržavajući demokratsko sudjelovanje.

“Doista, novinari i civili grupe društva diljem svijeta jednako su zabrinute zbog zatvaranja pristup društvenim medijima jer se radi o njihovoj manipulaciji vlade. Međutim, kako ovo izvješće pokazuje, platforme društvenih medija naoružavaju zlonamjerni politički akteri na Zapadu Balkana za promicanje nacionalizma i autoritarne prakse. A rebalans je nužan kako bi se osiguralo da društvene mreže mogu pružiti vrijednost, umjesto da pojačaju dezinformacije u ostalim medijima”, dodaje se.

 

Pismo upućenom direktoru META platforme prenosimo u cijelosti:

“Uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Srbiji 3. aprila, mi, dole potpisani, pozivamo Metu da preduzme hitne korake u sprečavanju zloupotrebe njihovih platformi i suzbijanju širenja dezinformacija na Zapadnom Balkanu. U zemljama kao što je Srbija u kojima su tradicionalni mediji u velikoj mjeri pod kontrolom države, društveni mediji su posljednji spas za nezavisne novinare i glasove. Kako Europa doživljava prvi veliki sukob na svom tlu od balkanskih ratova 1990-ih, nakon ruske invazije na Ukrajinu, uloga ovih platformi u širem informacionom ratu više se ne može zanemariti. Ovo je posebno važno na Balkanu, regionu gdje se ruski uticaj snažno osjeća i gdje se erozija demokratije ubrzava.

Facebook je daleko najdominantnija platforma društvenih medija na Balkanu. U svom izvještaju „Društveni mediji i informacioni rat na Balkanu“ objavljenom ove sedmice, Balkanska inicijativa za slobodne medije ispitala je destabilizirajuće efekte društvenih medija u Srbiji i bh. entitetu Republici Srpskoj. Utvrđeno je da se Facebookom i drugim platformama manipulira kako bi širili dezinformacije i napadali kritičke glasove u pokušaju da se konsoliduje politička moć.

Trenutni Metin pristup uklanjanju lažnih, obmanjujućih i zapaljivih sadržaja je neadekvatan. Balkan može predstavljati malo i složeno tržište, ali njegov značaj za regionalnu stabilnost ne treba potcijeniti. Ključno je da kompanije društvenih mreža sada djeluju kako bi ublažile ove probleme i dodatno podržale mogućnost građana širom Balkana da se uključe u smislene demokratske izbore.

Pozivamo Metu da primijeni sljedeće preporuke za poboljšanje kvaliteta informacionog okruženja na svojim platformama:

1. Proširiti postojeće politike za označavanje medija pod državnom kontrolom ili povezanih s državom

 

2. Uvede veće sankcije za medijske kuće za koje se utvrdi da više puta krše politiku sadržaja i objavljuju dezinformacije

 

3. Proširiti prisustvo kompanija društvenih medija na Balkanu

 

4. Pojača napore na identifikaciji i uklanjanju trolova i bot naloga

 

5. Razvije algoritme koji promoviraju medije s visokim novinarskim i etičkim standardima

 

6. Ojača kapacitete za rješavanje informacionih kriza ukoliko se sigurnosna situacija dodatno pogorša na Zapadnom Balkanu

 

Bez usaglašene akcije Facebooka i drugih, demokratija na Balkanu će nastaviti da trpi sa potencijalno dalekosežnim posljedicama po ostatak Europe”, navodi se u pismu.

 

Pismo potpisuju: Antoinette Nikolova, direktorica Balkanske inicijative za slobodne medije; Peter Horrocks CBE, bivši urednik vanjske politike BBC-a; Mark Nelson, bivši viši direktor Nacionalne zadužbine za demokratiju; Eric Jozsef, dopisnik za Libération te Marion Kraske, bivša direktorica ureda Fondacije Heinrich Böll u Bosni i Hercegovini.

 

N1

Zbog ukrajinske krize, u Njemačkoj građani prazne rafove sa suncokretovim uljem u prodavnicama, a prvi ugostitelji izbacuju iz jelovnika pomfrit zbog nedostatka ulja i visoke cijene.

Pošto je Ukrajina značajan proizvođač suncokretovog ulja i ulja od uljane repice, zemlja iz koje Njemačka uvozi ove proizvode, Nijemci strahuju da će morati uskoro da odustanu od pomfrita.

Prvi ugostitelji, kao što je Fredi Bazel iz Darmštata, izbrisao iz jelovnika pomfrit.

On je, dnevniku “Bild”, rekao da ima problema s jestivim uljem za fritezu, kao i da je suncokretovo ulje postalo veoma skupo.

Baler je u januaru plaćao 90 evoo centri za litar ulja od uljane repice, a danas košta i do četiri evra po litru.

To je, kaže preskupo, i bilo bi neizbježno podići drastično cijenu pomfrita.

U njemačkim supermarketima cijene ulja su skočile za 29 odsto.

U susjednoj Austriji u supermarketima nema problema s ponudom ulja.

U Austriji se nudi ulje uljane repice i suncokreta iz domaće proizvodnje, ali su ugostitelji koristili mnogo jeftinije ukrajinsko ulje, koje sada zamjenjuje ono iz domaće proizvodenje.

Austrijske vlasti ističu da je snabdijevanje uljem osigurano i da građani ne moraju da prave zalihe.

U blizini Kijeva jutros su se ponovno čule eksplozije.

Dopisnica BBC-ja Lyse Doucet rekla je da je dan počeo sirenama za zračne napade, praćene glasnim udarima s ruba grada koji su se osjetili i u centru glavnog grada.

A reporter Jeremy Bowen, koji je također u Kijevu, napisao je na Twitteru da su “mnogi zvukovi topništva tutnjali od ruba grada do centra”.

Nije jasno jesu li eksplozije “ruske ili ukrajinske ili obje”, naveo je.

Jučer su nakon razgovora, Rusi rekli da namjeravaju smanjiti operacije u blizini glavnog grada – obećanje prema kojem su mnogi zapadni čelnici rekli da treba postupati s oprezom.

Ukrajinski grad Lysychansk na istoku zemlje je jutros granatiran teškim topništvom uz veliku štetu na stambenim područjima, navode lokalni dužnosnici.

“Došlo je do značajnog razaranja visokih zgrada. Podaci o broju poginulih i ranjenih se preciziraju. Puno je blokada”, napisao je regionalni guverner Luganska Serhiy Gaidai u poruci Telegrama.

 

UN pretpostavlja da je hiljade civila poginulo u Mariupolju

Pretpostavlja se da je na hiljade civila poginulo u opkoljenom ukrajinskom lučkom gradu Mariupolju otkako je bombardiranje počelo prije četiri sedmice.

“Smatramo da bi u Mariupolju moglo biti na hiljade civilnih žrtava”, kazala je u intervjuu voditeljica misije Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Ukrajini Matilda Bogner, koja ima oko 60 raspoređenih posmatrača, prenio je Reuters.

Naglasila je da još nema precizne procjene o broju poginulih, ali je kazala da se radi na prikupljanju više informacija.

Prema riječima glasnogovornika gradonačelnika Mariupolja Vadyma Boychenka, gotovo 5.000 ljudi, uključujući oko 210 djece, ubijeno je u gradu nakon što su ga ruske trupe opkolile prije mjesec dana, prenosi Ukrinform.

Devedeset posto zgrada u Mariupolju je oštećeno, a četrdeset posto je uništeno, uključujući bolnice, škole, vrtiće i tvornice. Lokalni dužnosnici, pozivajući se na iskaze svjedoka, prošle sedmice procijenili su da je 300 ljudi ubijeno u bombardiranju pozorišta u Mariupolju 16. marta u kojem su se ljudi skrivali.

“Što se tiče masovnih grobnica, zapravo smo sada odlučili da bismo to trebali nazvati ‘improviziranim grobnicama’ “, kazala je Bogner, pojašnjavajući da izraz “masovne grobnice” može implicirati da su u njima žrtve zločina te da su u Mariupolju različiti uzroci i razlozi smrti ljudi.

Vjeruje se da je broj civilnih žrtva poginulih u sukobu “prilično mali” u improviziranim grobnicama u parkovima i vrtovima, istaknula je.

Neki ljudi koji su umrli prirodnom smrću  nisu odvezeni u mrtvačnice ili pojedinačne grobnice zbog sukoba, dok drugi nikada nisu stigli do liječnika, dodala je. Nije jasno jesu li u improviziranim grobnicama pokopani i vojnici, rekla je Bogner.

Od utorka, UN-ov Ured za ljudska prava potvrdio je 1.179 ubijenih i 1.860 ranjenih civila diljem Ukrajine od početka ruske invazije 24. februara.

U ukrajinskom gradu Mariupolju, koji je pod stalnim napadima Rusije, teško su uništene brojne zgrade i vozila.

Gradonačelnik ukrajinskog grada Mariupolja Vadim Boičenko izjavio je ranije ove sedmice da oko 160.000 osoba želi napustiti grad koji je pod opsadom ruske vojske.

Rat Rusije protiv Ukrajine, koji je počeo 24. februara, naišao je na oštre reakcije međunarodne zajednice, a Evropska unija, SAD i Velika Britanija, između ostalih, primjenjuju stroge ekonomske kazne za Moskvu. Stotine globalnih kompanija obustavile su i rad u Rusiji.

Najmanje 1.179 civila je ubijeno u Ukrajini, a 1.860 ranjeno, prema procjenama Ujedinjenih nacija, navodeći da je prava brojka vjerovatno mnogo veća.

Više od 3,9 miliona Ukrajinaca također je pobjeglo u nekoliko evropskih zemalja, a milioni su raseljeni unutar zemlje, prema podacima agencije UN-a za izbjeglice.

Britansko ministarstvo odbrane: Ruske jedinice se vraćaju u Bjelorusiju radi opskrbe

Usredotočenost Rusije na ofanzivu u regiji Donjeck i Luhansk je “prešutno priznanje” da se Rusija bori za napredovanje svojih trupa, saopćilo je britansko Ministarstvo odbrane.

Jedinice koje su pretrpjele velike gubitke bile su prisiljene vratiti se u Rusiju i Bjelorusiju kako bi se opskrbile i reorganizirale, što je izvršilo pritisak na “ionako napetu logistiku Rusije”, kaže se u saopćenju, piše BBC.

Ministarstvo odbrane dodaje da će ruske snage vjerovatno nadoknaditi smanjenu sposobnost kopnenog manevara masovnim topničkim i raketnim napadima.

 

federalna.ba/agencije

Zamjenik ruskog ministra odbrane Aleksandar Fomin kazao je nakon mirovnih pregovora predstavnika Ukrajine i Rusije održanih u Istanbulu da će Moskva drastično smanjiti vojne aktivnosti u Kijevu i Čerinogvu.
Fomin tvrdi da se smanjivanje događa kako bi se “povećalo međusobno povjerenje prije daljih pregovora o dogovoru i potpisivanju mirovnog sporazuma s Ukrajinom”.
Moskva sada čini dva koraka prema Kijevu, kaže predvodnik ruske delegacije Vladimir Medinski, koji sudjeluje na pregovorima u Istanbulu.
Kako prenosi novinska agencija RIA, on je dodao da je sastanak bio konstruktivan. Prema riječima Medinskog, o ukrajinskim prijedlozima će se izvijestiti ruski predsjednik Vladimir Putin.
Navodi se i da je Moskva ponudila Kijevu da se održi sastanak između dva predsjednika kako bi pokušali da se približe mirovnom sporazumu.
Nakon razgovora, predstavnici Ukrajine tvrde da su predložili novi sistem bezbjednosnih garancija. Oni također tvrde da će Ukrajina prihvatiti neutralni status ako sistem funkcioniše.
Ukrajinska delegacija vjeruje da je bilo dovoljno napretka da se predsjednici dviju država sastanu, nešto što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više puta tražio, ali je Rusija odbila.
Najviši predstavnik Rusije Vladimir Medinski kaže da su razgovori bili konstruktivni. Oni će razmotriti prijedloge Ukrajine i iznijeti ih Putinu.
Medenski je rekao da će sastanak Putina i Zelenskog biti moguć samo ako ministarstva inostranih poslova odobre sporazum.

U Istanbulu je počeo novi krug pregovora između Ukrajine i Rusije. Prvi je to sastanak licem u lice nakon dvije sedmice.

Rusija odustaje od zahtjeva da se Ukrajina “denacificira”, rekli su izvori za The Financial Times, a prenosi The Guardian.

Četiri osobe upoznate s tekućim pregovorima izjavile su za novine da je Kremlj također spreman pustiti Kijev da se pridruži Evropskoj uniji ako odustane od nastojanja da se pridruži NATO-u.

Ranije je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba izjavio da je minimalni zahtjev humanitarno pitanje, a maksimum predstavlja prekid vatre u Ukrajini.
No, savjetnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova Vadim Denisenko izjavio je da sumnja da će biti ikakvog napretka.

Tri osobe su poginule u pucnjavi u Zaječaru, među kojima napadač, policajac i jedna žena, a dva policajca su ranjena, javio je RTS.

Poslije višesatne akcije policije okončana je drama u Ulici 7. septembar u Zaječaru, gdje su se sinoć oko 22.00 časa čuli pucnji u jednoj stambenoj zgradi.

Ubijene su tri osobe – jedna žena, policajac i muškarac koji je otvorio vatru. Dva policajca su ranjena.

Naoružani muškarac koji je stanovao u zgradi broj 8 u Ulici 7. septembra ubio je komšinicu, a zatim nastavio da puca i kad je na poziv stanara stigla policija.

Tom prilikom ubio je jednog policajca, a dva ranio. Pripadnici jedinice SAJ iz Beograda su oko ponoći blokirali cijeli kvart i kriza je okončana nakon devedeset minuta.

U blokiranom dijelu grada čula se eksplozija i pucnjava.

federalna.ba

Trenutni cilj Rusije u Ukrajini jeste sporo i metodično zauzimanje gradova – posljednja je procjena vojnog stručnjaka dr. Jacka Watlinga, naučnog saradnika za kopneno ratovanje u londonskom obrambenom think tanku Royal United Services Institute.

Watling je procjenu ruskih kretanja unutar Ukrajine dao za BBC.

Kako je istaknuo, Rusi su trenutno angažirali većinu snaga koje imaju i većina tih snaga unutar je Ukrajine; on je stava da trenutno nisu u stanju “bolje” prerasporediti snage po zemlji.

“Dakle, ono što određuje gdje sada napreduju jeste mjesto gdje ulažu glavne napore u smislu resursa i logistike. Glavni napor u ovom trenutku je jug, gdje pokušavaju završiti bitku za Mariupolj, a zatim zaokružiti bok ukrajinskih vojnih jedinica u Donbasu, kako bi ih pokušali odsjeći, potiskujući ih tako na sjever s južne osovine.”

No, statični su između Hersona i Mikolajiva, dodaje dr. Watling, i malo je vjerojatno da će uspjeti napredovati na tom planu, dodaje:

“Više rade na probijanju na sjever, od Krima duž rijeke Dnjepar kako bi pokušali opkoliti područje operacija združenih snaga, gdje se nalaze mnoge od najboljih ukrajinskih jedinica.”

On objašnjava:

“Budući da je ruski moral nizak, jer nemaju brojke da zauzmu te gradove na juriš, oni ih okružuju i onda izgladnjuju ljude, i postupno uništavaju grad granatiranjem.”

Rusi su, komentirao je dr. Watling, sada su u poziciji u kojoj mogu osigurati samo jednu po jednu osovinu.

“Čini se da im je trenutno prioritet poraziti ukrajinske snage u Donbasu ako mogu. Nakon što završe u Mariupolju, vjerojatno će ojačati osovinu protiv Harkiva sjeverno od Donbasa. Stoga je namjera vrlo sporo i metodično hvatanje gradova jednog po jednog“, zaključio je.

---

Radiosarajevo.ba