Category: Svijet

Srebreničanka Alma Mustafić imala je 14 godina kada je, nakon što je preživjela genocid u Srebrenici, sa majkom i bratom otišla u Nizozemsku gdje je započela novi život. Dvanaest godina vodila je pravnu bitku koja je završila presudom Vrhovnog suda da je vlada Nizozemske kriva za smrt njenog oca Rize. Njena priča je tema predstave “Opasna imena”. Predstavom je zatvoreno 27. izdanje Modula Memorije.

Emocije i aplauz
Govoreći o predstavi, istaknula je da joj je drago kada vidi da ljudi žele da dolaze, da nauče nešto iz toga i da nove generacije u budućnosti donose bolje odluke od prijašnjih generacija.

Predstavu u Sarajevu je doživjela jako emotivno. Kazala je da ova predstava je bila emotivna i za se glumce, a posebno za holandske glumce koji su došli u Sarajevo.

“Nisam nikad ovakvu energiju doživjela. Svi smo mi oštećeni ovim ratom, neko više neko manje, ali osjetimo tu bol i tugu. Osjetila se ta bol i tuga u publici. Kad smo završili predstavu nismo ni očekivali aplauz, jer je nelagodno za ovakvu predstavu, ali aplauz je bio i trajao je jako dugo“, ispričala je Mustafić.

Važna priča za Holanđane
Istaknula je i da su joj holandski glumci rekli da nikada u životu nisu ispričali važniju priču od ove.

“Holandija je zemlja koja bi uvijek trebala ići prva, upravo zbog njihove odgovornosti i ovi glumci su za mene heroji, jer su htjeli vezati svoje ime za Srebrenicu. Mnogima je lakše da to negiraju i ne pričaju o tome”, naglasila je ona, dodajući da predstava priča o Srebrenici, ali je stavlja u jedan veći kontekst kada je u pitanju agresija na BiH.

“Tako da ljudi kad vide prvi put predstavu u Holandiji shvate šta se ovdje desilo. Nama je jasno, ali većina ljudi van BiH ne znaju šta se desilo”, zaključila je Mustafić i poručila – “bitno je da čovjek ustane i kaže – ne u moje ime”.

Vrijednost bitkoina nastavila je da pada tokom vikenda i došla je na ispod 34.000 dolara (27.630 funti), prema berzi kriptovaluta Coinbase, prenosi AP.

Najveća svjetska kriptovaluta po tržišnoj vrijednosti sada je pala za 50 posto od vrhunca vrijednosti koju je dostigla u novembru prošle godine.

Pad vrijednosti digitalne valute događa se jer su berze širom svijeta također pale posljednjih dana.

U ponedjeljak su neka azijska tržišta ponovo krenula s padom, a japanski referentni Nikkei indeks pao je za oko 2 posto.

Bitcoin čini oko trećinu tržišta kriptovaluta ukupne vrijednosti 650 milijardi dolara.

Ethereum, druga najveća kriptovaluta na svijetu, također je oslabila na vrijednosti, za više od 10 posto u protekloj sedmici.

U međuvremenu, u posljednjih godinu dana, Bitcoin je postao zakonsko sredstvo plaćanja u dvije zemlje – El Salvadoru i Centralnoafričkoj Republici.

Budući da je El Salvador rekao da će omogućiti potrošačima da koriste kriptovalutu u svim transakcijama, uz američki dolar, Međunarodni monetarni fond je pozvao ovu zemlju da poništi svoju odluku.

Vladimir Putin se danas obratio domaćoj, ali i svjetskoj javnosti na paradi povodom Dana pobjede nad fašizmom u Moskvi.

Ruski predsjednik počeo je čestitajući snagama pobjedu u Drugom svjetskom ratu prije 77 godina, a odmah se osvrnuo i na Ukrajinu, rekavši:

“Naša dužnost je čuvati uspomenu na one zbog kojih smo pobjednici i ne ponoviti globalni rat. U prethodnim godinama pokušavali smo održavati mirovne dogovore, ali nisu nas htjeli slušati. Imali su potpuno drugi plan, sad to vidimo. NATO aktivno ide prema našem teritoriju, to je apsolutno neprihvatljivo. NATO radi s ukrajinskim nacistima, Ukrajina dobiva najmodernije oružje. Odluka o specijalnoj vojnoj operaciji je bila jedina ispravna”, govori.

Putin govori o rusofobiji. Iznio je tvrdnju da je nekim američkim veteranima zabranjen dolazak na Dan pobjede, iako su, kako je rekao, željeli doći.

Govori da se stanovništvo u Donbasu koje podržava Rusija bori za svoje porodice.

Putin je zaželio brz oporavak svim ranjenim vojnicima i zahvalio medicinskom osoblju.

“Za Rusiju! Za pobjedu!“, uzviknuo je Putin na kraju govora.

“Borite se za naš narod u Donbasu, za sigurnost naše domovine. Dan pobjede blizak je svakom našem srcu. Nema porodice u Rusiji koju nije spalio veliki domovinski rat. Ponosni smo na generaciju pobjednika.”

Putin je kazao kako je krajem prošle godine Zapad otvoreno pripremao napad na Donbas i Krim, a u Kijevu su se pozivali na nuklearno oružje stvarajući “neprihvatljivu prijetnju na ruskoj granici“.

Iako je cijeli svijet očekivao danas da će Putin i zvanično objaviti rat Ukrajini i izvršiti opću mobilizaciju, to se nije desilo.

Radiosarajevo.ba

Na svjetskim tržištima cijene nafte su porasle i prošle sedmice, drugoga zaredom, nakon što je Europska komisija predložila postupnu obustavu uvoza ruske nafte, a veći rast cijena onemogućuje slabljenje potražnje zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih privreda.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 4,9 posto, na 112,39 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,85 posto, na 109,77 dolara.

EU prilagođava plan

Rast cijena potaknuo je prošle sedmice prijedlog Europske komisija o postupnoj obustavi uvoza ruske nafte i derivata u EU u idućih šest mjeseci i zabrani transporta i osiguranja za transport ruske nafte.

EU trenutno prilagođava plan kako bi ishodila privolu zemalja koje mu nisu sklone.

“Sve govori u prilog tome da će najavljeni embargo EU-a na rusku naftu značiti akutno smanjenje opskrbe. Bilo kako bilo, OPEC+ ne želi pomoći, uprkos tome što nagli rast cijena energije podiže inflaciju na štetan nivo”, rekao je Stephen Brennock iz PVM-a.

Ignorirajući pozive zapadnih zemalja da povećaju proizvodnju, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici, uključujući Rusiju, ostali su pri svom planu koji predviđa tek skromno povećanje proizvodnje u junu, za 432.000 barela dnevno.

Analitičari procjenjuju da će stvarno povećanje biti daleko manje, s obzirom na ograničene kapacitete.

“Nema šanse da neke članice ispune tu kvotu, kada uzmemo u obzir izazove u proizvodnji u Nigeriji i drugim afričkim članicama”, rekao je Jeffrey Halley iz OANDA-e.

Ulagači, pak, očekuju veću američku potražnju ove jeseni, nakon što je Washington objavio da planira kupiti 60 miliona barela sirove nafte za strateške rezerve.

No, značajniji rast cijena zakočila je zabrinutost za potražnju zbog naznaka slabljenja globalne privrede.

Kineska privreda slabi

Kineska privreda slabi zbog strogih ograničenja u nekoliko gradova, koja bi trebala zaustaviti novi val COVID-19.

Američka privreda je, ipak, u prvom tromjesečju palo 0,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je prvi pad privrede od kratke, ali duboke recesije u jeku koronakrize prije gotovo dvije godine.

A kako je američka centralna banka prošle sedmice agresivno povećala kamatne stope za 0,50 postotnih bodova i najavila daljnja povećanja kamata kako bi suzbila previsoku inflaciju, očekuje se i daljnje usporavanje rasta najvećeg svjetskog potrošača nafte.

Zbog rata u Ukrajini, među ostalim, očekuje se i usporavanje oporavka privrede eurozone.

Britanska centralna banka upozorila je, ipak, u četvrtak da Britaniji prijeti recesija i inflacija viša od 10 posto, podigavši uprkos tome ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na 1,0 posto, najvišu razinu od 2009. godine.

Uz to, vrijednost dolara prema košarici najvažnijih svjetskih valuta dosegnula je najviše razine u 20 godina. A to čini naftu skupljom za zemlje s drugim valutama, pa izaziva slabljenje potražnje.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetske privrede od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile oko 45 posto.

Izvor: Radio Sarajevo

Više od 12.3 miliona sirijske djece treba humanitarnu pomoć, što je najveća brojka otkako je u toj zemlji 2011. izbio rat, upozorili su danas Ujedinjeni narodi.

“Milioni djece još žive u strahu, neizvjesnosti i potrebitosti i u Siriji i u susjednim zemljama”, rekla je regionalna direktorica UNICEF-a za Bliski istok i Sjevernu Afriku Adele Khodr.

Prema zadnjim podacima UN-ove agencije za djecu pomoć je potrebna za “više od 6,5 miliona djece u Siriji” te još “5,8 miliona sirijske djece u susjednim državama”.

“To je do sada najveća brojka od početka sukoba u Siriji prije više od 11 godina”, rekla je Khodr i dodala:

“Brojne porodice teško spajaju kraj s krajem. Cijene osnovnih proizvoda, prvenstveno hrane, strelovito rastu zbog krize u Ukrajini”, rekla je.

UNICEF žali zbog pada međunarodne financijske pomoći za Siriju.

“Primljeno je manje od polovice novca potrebnog za ovu godinu”, upozorava UNICEF.

“Hitno je potrebno gotovo 19 miliona eura za prekogranične operacije koje su jedini način preživljavanja za gotovo milion djece na sjeverozapadu Sirije”, a riječ je o regiji koja je u rukama pobunjenika.

Humanitarna pomoć u tu regiju stiže preko granice između Turske i Sirije zahvaljujući posebnoj dozvoli UN-u da doprema pomoć bez odobrenja režima predsjednika Bašara al-Asada.

“Kriza u Siriji ni izdaleka nije završena”, upozorava UNICEF.

Od 2011. u ratu u Siriji ubijeno je i ranjeno 13.000 djece i od tog broja njih 213 “u prva tri mjeseca 2022.”

Gotovo pola miliona ljudi poginulo je od početka rata u Siriji koji je od 2011. izazvao najveće raseljavanje od Drugog svjetskog rata do danas.

U ruskom bombardiranju škole u istočnom ukrajinskom selu Bilohorivki poginule su dvije osobe, a strahuje se da ni ostalih 60 pod ruševinama nije preživjelo, rekao je u nedjelju guverner regije Luhansk.

Guverner Serhij Gajdaj rekao je da su ruske snage bacile bombu u subotu poslijepodne na školu u kojoj se sklonilo oko 90 ljudi, što je izazvalo požar koji je zahvatio zgradu. “Požar je ugašen nakon gotovo četiri sata, zatim je ruševina raščišćena i, nažalost, pronađena su tijela dvije osobe”, napisao je Gajdaj u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

“Iz ruševina je izvađeno 30 ljudi, od kojih je sedam ozlijeđeno. Pod ruševinama zgrada vjerojatno je poginulo šezdeset ljudi.”

Reuters nije mogao potvrditi te tvrdnje.

Ukrajina i Zapad optužili su ruske snage da ciljaju civile i čine ratne zločine, što su optužbe koje Moskva odbacuje.

Desetotjedni ruski rat protiv Ukrajine odnio je tisuće života, uništio gradove i natjerao 5 milijuna Ukrajinaca u bijeg u inozemstvo.

V.P., Hrvat kojeg su Rusi zarobili na ratištu u Ukrajini, odrastao je na zagrebačkoj Knežiji, njegov otac bio je u Domovinskom ratu te je V. P. odmalena, kaže nam njegov bliski prijatelj, planirao karijeru u vojsci.

Nakon što je u Tigrovima proveo nekoliko godina, shvatio je da će teško napredovati i otići u neku misiju te je napustio njihove redove i otišao dalje. Prije otprilike godinu i pol otvorila mu se prilika da se priključi ‘marincima’ u Ukrajini, što je i učinio, piše Jutarnji.

Doznajemo da u Ukrajinu nije otišao kao ‘plaćenik’, već na ugovor te da mu je navodno plaća ondje iznosila oko hiljadu američkih dolara. U Ukrajini je, navodno, našao i djevojku s kojom je živio, prepričava nam jedan njegov prijatelj s kojim je, tvrdi, bio u stalnoj komunikaciji.

Na profilu na društvenim mrežama V. P. očito je da je već dulje vrijeme u Ukrajini. Njegov posljednji status napisan je 28. februara, a stoji: “Da sve obavijestim. Idem off line. Neću biti dostupan, jer u 21. stoljeću postoji tehnologija kojom nas je moguće locirati po uključenim telefonima”.

Prijatelji su mu pružili podršku, ali nakon što je objavljena informacija da je V. P. uhvaćen, ljudi su počeli dijeliti na njegovu profilu i tu vijest. Jedan od njegovih poznanika rekao nam je da ga poznaje tek površno.

Njihovo druženje temeljilo se na zajedničkom hobiju airsoftu, odnosno vojnom simulacijskom sportu sličnom paintballu. Na profilu V. P. vidljivo je i da je u Ukrajini već neko vrijeme, a piše i da živi u mjestu Mikolajiv.

Također je 28. februara objavio snimku mjesta u Ukrajini u kojem su se u tom trenutku vodile borbe te na snimci govori da Rusi pucaju na civile i da je to način na koji “Rusi uvode mir, pucajući na civile”. I prije je izvještavao prijatelje o tome da je živ i da traju borbe.

Iz fotografija na profilu također je očito da je V. P. u ratu već neko vrijeme, a i na društvenim mrežama je još u lipnju 2020. tražio jedan od “ova dva prsluka IMTV ili CIRAS” za zaustavljanje gelera/šrapnela…

Jedan od suboraca i prijatelja na društvenim mrežama uhvaćenog V. P. je i Shaun Pinner, britanski borac iz Watforda, o kojem je 3. svibnja pisao Watford Observer, jer su ga također zarobili ruski vojnici, navodi Jutarnji.

S njim je tada uhapšen, kako piše Watford Observer, Aiden Aslin iz Nottinghamshirea. Uhapšeni su u Mariupolju gdje su branili Ukrajinu, a otad ih prikazuje ruska nacionalna televizija na kojoj izjavljuju kako su zarobljeni.

“Nedavno je prikazana nova snimka na kojoj je tužitelj Andrei Spivak iz Donjecke Narodne Republike, koji je izjavio da ih terete za niz kaznenih djela protiv civila. Optužbe se odnose na to da su bili na teritoriju suverene države i pokušavali zadržati vlast nad teritorijem”, navodi Watford Observer.

Nadalje prenose da je tužitelj kazao kako je Pinner “zarobljen i zbog terorističkog čina” te da je napao civile, a i vojne djelatnike.

– Maksimalna kazna za ova djela je smrtna kazna – kazao je Spivak, prenosi Watford Observer.

Obitelji zarobljenih Britanaca kazale su da su obojica dio ukrajinske vojske još od 2018. Pinner se u Ukrajinu preselio sa suprugom prije nego što se pridružio vojnim snagama.

Iranke koje u Njemačkoj žele sklopiti brak u njemačkom matičnom uredu čeka neugodno iznenađenje. Razlog je jedan stari njemačko-perzijski ugovor o prijateljstvu.

Sara je jedna 28-godišnja studentica iz Irana. Htjela je sklopiti brak sa svojim dečkom, Nijemcem. Za to je njemačkom matičnom uredu trebala dostaviti potvrdu da može sklopiti brak i dokazati da za sklapanje braka nema nikakvih zapreka. Primjerice, da nije u svojoj domovini već sklopila brak. To je propis koji vrijedi za sve strankinje i strance u Njemačkoj.

Ali, kod Sare to nije bilo dovoljno, priča ona za DW: “U matičnom uredu su me informirali da kao Iranka moram dostaviti pristanak svoga oca na sklapanje braka u obliku službenog dokumenta. U njemu mora stajati i ime moga zaručnika.”

Šerijatski zakon u Njemačkoj?

Ti “zakoni iz domovine”, koji ženama oduzimaju pravo da same o sebi odlučuju, kontinuirano su pooštravani nakon Islamske revolucije 1979. godine. Po njima sve važne odluke u životu jedne žene donose muškarci. Udaja, posao ili putovanje – sve ovisi o pristanku, moglo bi se reći i milosti oca. Nakon udaje tu zadaću preuzima muž.

Da bi to trebalo vrijediti i izvan Irana neprihvatljivo je za emancipirane iranske žene kao što je Sara, koje su primjerice proteklih godina došle u Njemačku na studij. Prije dva tjedna je jedna anonimna korisnica Twittera napisala: “Moja prijateljica bi se htjela udati u Njemačkoj, a vlasti od nje zahtijevaju pristanak njezinog oca.” Taj tweet je izazvao lavinu zgražanja iranskih žena. „Vrijede li reakcionarni šerijatski zakoni i u Njemačkoj?” – pita jedan korisnik iz Irana.

Lavinu zgražanja u društvenim mrežama izazvale su i dvije Iranke u emisiji „WDRforyou” u prosincu 2021., koje su izvijestile o svojim poteškoćama u njemačkom matičnom uredu. Za jednu od žena je brat morao potpisati pristanak na sklapanje braka jer više nisu bili živi ni otac, ni djed, ni stric.

Pravne pojedinosti

Sklapanje braka jedne Iranke i jednog Nijemca pred njemačkim matičarom moguće je i bez dopuštenja oca ili nekog muškog rođaka. Ali samo uz kompliciran i često skup postupak oslobađanja od toga propisa. Pritom mogu nastupiti neočekivane pravne prepreke. Jedan informativni letak navodi koji su dokazi potrebni za postupak oslobađanja, a on sadrži i napomenu da odgovarajuća uredba Slobodne države Bavarske iz decembra 2019. “zabranjuje sklapanje braka jedne iranske muslimanke s nekim nemuslimanom“.

U vezi s time bavarsko ministarstvo pravosuđa na upit DW-a objašnjava: S jedne strane kod toga postupka oslobađanja “načelno treba voditi računa o zakonu države kojoj pripada strani zaručnik”. S druge strane postoji, po navodima bavarskog ministarstva pravosuđa, uvjet u korist njemačkog prava.

Prema tomu strana zabrana sklapanja braka zbog različitosti religija u Njemačkoj ne vrijedi ako postoji „dovoljna povezanost s tuzemstvom”. Kao „dovoljna povezanost s tuzemstvom” navode se poznati članci Ustava o zaštiti braka i porodice te o zabrani diskriminacije zbog vjerskih razloga.

U interesu Iranki, ili ipak ne?

Savezno ministarstvo pravosuđa na upit DW-a objašnjava: „Na međunarodnoj razini je jako rašireno da se pravo sklapanja braka veže uz državljanstvo osoba koje žele sklopiti brak. Time bi se trebalo izbjeći da je brak po zakonu jedne države valjan, a da po zakonu domovine se ne priznaje kao valjan i da bračni drugovi time budu dovedeni u probleme.”

Ako njemačko-iranski brak dobije blagoslov njemačkog matičnog ureda on ne postaje automatski valjan u Iranu. On mora biti registriran u jednom iranskom predstavništvu u Njemačkoj, gdje se potvrdi pristanak oca mladenke. Uz to muž, ako nije musliman, mora prijeći na islam. I na kraju bude vjerska ceremonija u iranskom predstavništvu.

Neke Iranke uopće nisu zainteresirane da njihov brak bude priznat u Iranu. Jer, udane žene u Iranu imaju brojne negativne posljedice. Muž može zabraniti izlazak žene iz Irana, u svakom trenutku podnijeti zahtjev za razvod i automatski dobiva pravo skrbi za djecu.

Ugovor o prijateljstvu i promjene

Ipak bi valjalo spomenuti da je njemačko-iranski ugovor o prijateljstvu imao pozitivne posljedice u teškim vremenima. Tako je iranski diplomat Abdol-Hossein Sardari početkom 1940-ih godina nakon pregovora s glavnim organizatorom progona Židova u Njemačkoj i okupiranim područjima Adolfom Eichmannom dobio između 500 i 1.000 nepopunjenih putovnica.

Te putovnice je Sardari u Parizu izdavao iranskim, ali i neiranskim Židovima i njihovim obiteljima. Time je oko 2.000 ljudi spasio od progona i uništenja. Sardari je za to 2004. dobio priznanje Centra Simona Wiesenthala.

Ali, bez obzira na Ugovor o prijateljstvu trenutno je najmanje četvero njemačkih državljana u Iranu u zatvoru i drži ih se kao taoce kako bi se dobilo političke ustupke. “Taj ugovor ćemo provjeriti”, kaže glavni tajnik njemačkih liberala (FDP) Bijan Djir-Sarai u razgovoru za Deutsche Welle. Djir-Sarai, koji je rođen u Teheranu, dodaje: “Zastarjele propise koji žene diskriminiraju treba ukinuti.”

Radiosarajevo.ba