Category: Svijet

Srbija se proteklih dana našla pod okolnostima koje unose nervozu među građane i predstavljaju visokorizičnu bezbjednosnu prijetnju. Naime, stotinjak škola u Beogradu evakuirano je u ponedjeljak nakon dojava o bombi koje su se pokazale lažnima, dojava je upućena i zračnoj luci u Nišu, a proteklih dana trgovačkim centrima, željezničkoj postaji u Novom Beogradu, te dvaput zoološkom vrtu.

Na Twitter nalogu Unknown (Bezimeni), koji se predstavlja kao jedan od pripadnika svjetski poznate hakerske grupe Anonymous, pojavio se video prijetećeg sadržaja.

U opisu videa stoji da autor ima važnu poruku za Srbiju.

– Zdravo, Srbijo. Vi aktivno podržavate Rusiju u njihovim krvavim i terorističkim akcijama prema Ukrajini. Nije vas briga za ljudske žrtve i jadnu ukrajinsku djecu i zato ste vi naša sljedeća meta. Želim da vam postavim pitanje: Da li ste stvarno toliko glupi ili ne? Ali to nije važno u ovom trenutku, samo očekujte našu osvetu zbog svoje zasljepljenosti i gluposti. Mi smo Anonymous, ne zaboravljamo i ne opraštamo. Očekujte nas, rekao je autor videa.

Ranije ovoga mjeseca, zbog pješčane je oluje poginula jedna osoba, a čak 5.000 je završilo u bolnici zbog respiratornih problema

Snažna pješčana oluja još je jednom zahvatila Irak koji već ionako pati zbog klimatskih promjena, a najmanje 4.000 ljudi završilo je u bolnici zbog problema s disanjem.

Gust oblak prašine koji je prekrio glavni grad Bagdad, doveo je do zatvaranja aerodroma, škola i javnih ureda diljem zemlje.

Ovo je već osma pješčana oluja od sredine aprila koja je pogodila nesretni Irak, koji već ionako pati od degradacije tla, intenzivnih suša i oskudnih oborina što se sve povezuje s klimatskim promjenama, a sve više temperature dodatno smanjuju količinu kiše.

Ranije ovoga mjeseca, zbog pješčane je oluje poginula jedna osoba, a čak 5.000 je završilo u bolnici zbog respiratornih problema.

Bagdad je zbog toga obojen u narandžasto, a pijesak je prekrio i mnoge druge gradove uključujući šijitski sveti grad Najaf na jugu te Sulaimaniyah u sjevernoj kurdskoj regiji.

Žuti i narandžasti pijesak prekrio je krovove kuća i aute te se zavukao u domove.

Vlasti u sedam iračkih provincija, uključujući Bagdad, naredili su vladinim uredima da se zatvore.

Ali zdravstvene ustanove su ostale otvorene kako bi pomogle onima u najvećem riziku, uključujući starije osobe i one koji pate od hroničnih respiratornih i srčanih bolesti.

Najmanje 4.000 ljudi je primljeno u bolnicu zbog problema s disanjem, rekao je ministar zdravstva Seif al-Badr i dodao kako su svi pacijenti primili potrebnu medicinsku skrb.

Pješčana oluja je drastično smanjila vidljivost ma samo 300 metara na bagdadskom aerodromu, zbog čega su ga vlasti bile prisiljene zatvoriti, kazala je državna medijska agencija INA. Također su zatvoreni aerodromi u Najafu i Sulaimaniyahu.

I škole diljem zemlje su privremeno zatvorene, a završni ispiti odgođeni su za utorak. Odgođeni su i ispiti na fakultetima.

Posljednja u nizu pješčanih oluja trebala bi posustati sredinom sedmice.

Bliski istok oduvijek zahvaćaju pješčane oluje, no one su posljednjih godina postale učestalije. Taj se trend povezuje s prevelikim iskorištavanjem voda iz rijeka, prekomjernom ispašom i sječom šuma.

Irak je bogat naftom te poznat kao zemlja dviju rijeka – što se odnosi na mitske rijeke Eufrat i Tigris. No zalihe vode već se godinama smanjuju pa je Irak klasificiran kao jedna od pet svjetskih zemalja najugroženijih zbog klimatskih promjena i desertifikacije (povećanja pustinja, prev.)

U aprilu je ministarstvo okoliša upozorilo da Irak možda očekuju i ‘272 dana godišnje pješčanih oluja’ u sljedećih 20 godina.

Ranije ovoga mjeseca, zbog pijeska je jedna osoba izgubila život.

Nakon posljednje pješčane oluje, glasnogovornik iračkog ministarstva zdravlja, Seif al-Badr, kazao je da najveće probleme osjećaju oni s ‘kroničnim respiratornim bolestima poput astme’ i stariji sa srčanim problemima.

 

Direktor Uprave za razvoj, investicije i konkurentnost turističkoga gospodarstva u Ministarstvu turizma Robert Pende rekao je jutros u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” da turizmu u Hrvatskoj trenutno nedostaje 15-ak hiljada radnika, iako očekuje da će se taj manjak smanjiti.

“Trenutno, prema informacijama koje smo dobili od samog sektora, samo u djelatnosti 55, to se odnosi samo smještaj, je negdje oko 10.000 ljudi koji bi trebali doći ili biti zaposleni za ovu turističku godinu”, rekao je Pende govoreći o manjku radnika u turizmu.

“Naše procjene kažu da bi još barem u sektoru 56 – restorani, druge usluge koje su prateće – bilo još jedno 5000. Znači, možemo govoriti o 15-ak hiljada trenutno za ovu turističku godinu”, dodao je.

Dozvole u postupku

Međutim, istaknuo je da su u postupku još mnoge dozvole koje se traže, pa očekuje da će te brojke ipak biti nešto manje.

“Ali u svakom slučaju, deficit ćemo imati, ja bih rekao, kroz cijelu glavnu turističku sezonu”, rekao je Pende za HRT.

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić rekla je da je potreba na razini Hrvatske sigurno između 15 i 20 hiljada radnika koje se mora uvesti.

“Na razini Dubrovačko-neretvanske županije sigurno se tu radi minimalno o dvije-tri tisuće ljudi koji moraju doći raditi, koji fale”, rekla je.

“Jako je teško taj broj s hrvatskim snagama, sa školskom djecom popuniti i mi ćemo neosporno morati ići i dalje na uvoz radne snage”, dodala je Trojić.

izvor: N1

 

STRAH i adrenalin bili su neki od osjećaja prvih posjetitelja nakon što su zakoračili na najduži viseći most na svijetu, koji se proteže iznad planinske doline u Češkoj.

“Došli smo ovamo jer volimo adrenalin”, rekla je planinarka Michaela Klestilova dok se približavala mostu dugačkom 721 metar, koji visi 95 metara iznad tla na svojoj najvišoj točki te koji se otvorio u petak. “Došli smo pješke i sada gledamo svoju nagradu.”

Most je nazvan Sky Bridge 721 (Nebeski most), a trebale su dvije godine da se sagradi, dok je gradnja koštala 200 miliona kruna. “Za mene je ovo sjajan pogled”, rekao je Michal Hofirek, prvi posjetilac mosta.

Nalazi se na više od 1100 metara nadmorske visine i spaja dva planinska grebena na sjeveroistoku zemlje, 200 kilometara od Praga i blizu granice s Poljskom.

Most je duži od mosta Arouca u Portugalu koji je dugačak 516 metara, a prethodno je smatran najdužim visećim mostom.

No ima i kritičara najdužeg mosta u Češkoj.

Regionalni direktor Češke agencije za zaštitu prirode Michael Servus rekao je Češkoj televiziji ovaj tjedan da je most izazvao probleme sa zaštitom okolnog područja i da je promijenio karakter područja.

Centralna.ba

U Njemačkoj se situacija s nedostatkom stručne radne snage u prvom tromjesečju ove godine dodatno pogoršala, javlja Institut njemačke privrede (IW).

“U martu je broj nepopunjenih radnih mjesta za koja poslodavci ne mogu pronaći odgovarajuću radnu snagu porastao za dodatnih 88.000 te se sad nalazi na rekordnoj razini od 558.000”, stoji u priopćenju Instituta njemačke privrede, koji se poziva na vlastita istraživanja.

Manjak kvalificiranih radnika, kako nadalje proizlazi iz ispitivanja, pogađa sve segmente tržišta rada, ali je posebno izražen na polju zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja i građevinarstva.

“Samo u sektorima zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja šest od deset radnih mjesta nije popunjeno zbog nedostatka odgovarajuće radne snage”, stoji u priopćenju IW-a.

U pandemijskim godinama 2020. i 2021. usporen je priljev stručne radne snage iz inostranstva, ali je trend povećanog broja nepopunjenih radnih mjesta počeo mnogo prije. Jedan od razloga je i odlazak u mirovinu brojčano snažne generacije iz sredine pedesetih.

Zašto se ovo događa?

U subotu je objavljena i informacija savezne vlade po kojoj posljednjih godina raste broj penzionera, tj. osoba koje su navršile 67 godina, a koje su još uvijek aktivne na tržištu rada. Prošle godine je 1.05 miliona stanovnika starijih od 67 bilo u nekom obliku radnog odnosa, što je osjetni porast u usporedbi s 2010, kada je samo 685.000 penzionera još uvijek odlazilo na posao.

Djelomice se ovaj fenomen povezuje s manjkom stručnjaka, zbog čega poslodavci mnoge kvalificirane radnike i nakon odlaska u mirovinu vraćaju na staro radno mjesto.

Osim pojačanog uvoza stručnjaka iz zemalja Europske unije, Njemačka je olakšala proces stjecanja radnih i boravišnih dozvola i za stanovnike zemalja izvan EU. Tako je od 2016. na snazi program zapošljavanja radnika sa zapadnog Balkana koji omogućava migraciju na njemačko tržište rada.

Također, poslodavci i sindikati su odmah nakon početka rata u Ukrajini od vlasti zatražili ukidanje birokratskih prepreka kako bi se izbjeglice iz Ukrajine što brže integriralo na njemačko tržište rada.

Izvor: Radio Sarajevo

Dualno iskazivanje cijena trebalo bi se protegnuti i na cijelu iduću godinu, pa bi cijene i tokom 2023. trebale biti istaknute u obje valute

Hrvatski sabor u petak je većinom glasova usvojio Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Za taj zakon glasovalo je 117 zastupnika, 13 je bilo protiv, a jedan suzdržan, javlja Hina.

Zastupnici su odbacili amandmane Mosta i Kluba ZLB-a te zaključak Kluba Mosta, koje Vlada nije prihvatila.

Euro bi službenom valutom u Hrvatskoj trebao postati od 1. januara iduće godine, a prije nego u potpunosti zamijeni kunu, od 5. septembra cijene bi se iskazivale dualno, u kunama i eurima.

Dualno iskazivanje cijena trebalo bi se protegnuti i na cijelu iduću godinu, pa bi cijene i tokom 2023. trebale biti istaknute u obje valute.

Tokom cijele 2023. građani neće imati trošak kod zamjene gotovog novca kune u euro, a to će moći činiti u bankama, Hrvatskoj pošti i Fini.

Također, i nakon isteka tog roka, dakle neograničeno, građani će moći u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) besplatno mijenjati novčanice kune za euro.

Izvor: Fokus.ba