Međunarodni dan mladih obilježava se svake godine 12. augusta, s ciljem da se skrene pozornost međunarodne zajednice na pitanja i probleme mladih.
Ideju za Međunarodni dan mladih predložili su 1991. mladi ljudi koji su se okupili u Beču na prvom zasjedanju Svjetskog foruma mladih Ujedinjenih naroda. Forum je preporučio da se proglasi Međunarodni dan mladih, u svrhu prikupljanja sredstava i promocije, kako bi se podržao Fond za mlade Ujedinjenih naroda u partnerstvu s organizacijama mladih.
Godine 1998. na prvoj sjednici Svjetske konferencije ministara odgovornih za mlade, kojoj je domaćin bila Vlada Portugala u suradnji s Ujedinjenim narodima, usvojena je rezolucija kojom se 12. august proglašava Međunarodnim danom mladih.
Tu je preporuku naknadno potvrdila pedeset i četvrta sjednica Opće skupštine, u svojoj rezoluciji “Politike i programi koji uključuju mlade” (17. decembra 1999.).
Ko su mladi?
Ne postoji univerzalno prihvaćena međunarodna definicija dobne skupine mladih. U statističke svrhe, Ujedinjeni narodi – ne dovodeći u pitanje bilo koje druge definicije koje su dale države članice – definiraju „mlade” kao one osobe u dobi između 15 i 24 godine. Sve statistike UN-a o mladima temelje se na ovoj definiciji.
Ova statistički orijentirana definicija mladih, podrazumijeva da se djecom smatraju one osobe mlađe od 14 godina. Međutim, vrijedi napomenuti da članak 1. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta definira ‘djecu’ kao osobe do 18. godine života. Tada se očekivalo da će Konvencija pružiti zaštitu i prava što široj dobnoj skupini, tim više što nije postojao sličan dokument o pravima mladih.
Operativna definicija i nijanse pojma ‘mladi’ razlikuju se od zemlje do zemlje, ovisno o relativnim sociokulturnim, institucionalnim, ekonomskim i političkim čimbenicima.
Kako mladi sve više zahtijevaju pravednije i progresivnije mogućnosti i rješenja u svojim društvima, potreba za rješavanjem izazova s kojima se mladi ljudi suočavaju (kao što su pristup obrazovanju, zdravstvu, zapošljavanju i ravnopravnosti spolova) postala je važnija nego ikad.
Trojica ekoloških aktivista osuđena su na kaznu zatvora zbog kršenja javnog reda i mira tokom sinoćnjih protesta, rekao je jedan od njihovih branilaca, advokat Aleksandar Petrović.
On je za srbijanske medije izjavio je da je aktivista Ivan Bjelić osuđen na 40 dana zatvora, a Nikola Ristić i Jevđenije Julijan Dimitrijević na po 30 dana zatvora, za narušavanje javnog reda i mira.
Najavio je žalbu i rekao da osuđene aktiviste transportuju u zatvor.
Marijana Petković iz pokreta “Ne damo Jadar” rekla je da je Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS) pozvao na protest ispred Vlade Srbije i omasovljenje protesta od 18 sati.
“Narode, u 18 sati raskrsnica kod Vlade Srbije, moramo se skupiti u što većem broju. Ovo je Sjeverna Koreja”, poručio je predsjednik Udruženja “Ne damo Jadar” Zlatko Kokanović.
Nakon intervencije policije u Beogradu, jutros je nastavljeno funkcionisanje željezničkog saobraćaja koji su sinoć blokirali demonstranti protiv eksploatacije bora i litijuma u Srbiji, na dvije beogradske željezničke stanice Prokop i Novi Beograd.
Protest protiv eksploatacije bora i litijuma u Srbiji, pod nazivom “Rudnika neće biti”, održan je jučer u Beogradu na Terazijama. Nakon obraćanja na protestu na Terazijama, nekoliko desetina hiljada okupljenih uputilo se ka mostu Gazela, gdje su se podijelili u dvije kolone koje su se uputile ka željezničkim stanicama.
Demonstranti traže usvajanje Zakona o trajnoj zabrani geoloških istraživanja i eksploatacije litijuma i bora u Srbiji.
Protest u Beogradu je organizovan poslije isteka roka od 40 dana koliko je SEOS dao Vladi Srbije na protestu u Loznici, da donese ovaj zakon.
Izraelska vojska je u nedjelju naredila stanovnicima Khan Younisa da evakuišu naselje Al-Jalaa u Khan Younisu koje je vojska ranije označila kao “sigurnu humanitarnu zonu”, javlja Anadolija.
– Naselje Al-Jalaa više neće biti dio humanitarne zone – navodi se u saopćenju vojske.
Više od 75.000 Palestinaca raseljeno je na jugozapadu Gaze u proteklih nekoliko dana u kojima Izrael izdaje nove naredbe za evakuaciju.
Tvrde da palestinska grupa otpora Hamas izvodi operacije iz susjedstva i da će to biti opasna borbena zona.
Iako je izraelska vojska ranije odredila određene lokacije kao “sigurne”, nastavila je napade na ova područja, uzrokujući mnogo smrtnih slučajeva među Palestincima.
Kancelarija za medije vlade u Pojasu Gaze saopćila je da je rano u subotu, izraelska vojska gađala raketama školu Al-Taba’een u distriktu Al-Daraj na istoku Gaze, u kojoj su smješteni raseljeni, ubivši najmanje 100 Palestinaca dok su obavljali sabah-namaz.
Uprkos apelima posrednika u četvrtak, uključujući Egipat, SAD i Katar, da zaustave neprijateljstva, postignu prekid vatre i sporazum o razmjeni talaca, Izrael ustrajava sa svojim smrtonosnim napadom na Gazu.
U izraelskim napadima na Pojas Gaze od oktobra prošle godine nakon prekograničnog napada palestinske grupe otpora Hamas ubijeno je oko 39.800 ljudi.
Izrael je optužen za genocid na Međunarodnom sudu pravde, čija mu je posljednja presuda naložila da odmah prekine svoju vojnu operaciju u južnom gradu Rafahu, gdje je više od milion Palestinaca potražilo utočište od rata prije nego što je napadnut 6. maja.
Prve neslužbene brojke za juli kažu da je u Hrvatskoj zabilježeno oko pet posto manje dolazaka stranih turista.
Strani gosti zaobišli su Hrvatsku ovog ljeta, a oni koji su stigli manje troše, piše Jutarnji.hr.
Smanjen broj dolazaka stranih turista
Cijene su posebno visoke u restoranima i trgovinama, a gosti to vide i pitanje je kako će se ponašati iduće godine.
Prve neslužbene brojke za juli kažu da je u Hrvatskoj zabilježeno oko pet posto manje dolazaka stranih turista, s tim da je s njemačkog tržišta, stiglo gotovo deset posto manje turista nego lani u julu, što je brojka koja turističke djelatnike najviše zabrinjava.
Istovremeno iz Udruženja ugostitelja Hrvatske gospodarske komore pristižu brojke o padu prometa u ugostiteljskim objektima na Jadranu. Brojke su na obali puno niže od prosjeka Hrvatske i sve to znači da su najvjerniji odmorišni gosti, koji dolaze u Hrvatsku na more, podbacili. U sektoru su oprezni s izjavama, drže se umjerenog optimizma s porukom da se čeka šta će donijeti august, no vidi se briga da zarada neće biti onakva kakvoj su se nadali.
-Nije to tako strašno, nekoliko postotaka gore ili dolje, ionako pričamo da nam ne treba rast u sezoni, ali ipak treba voditi računa o tome šta se događa s njemačkim tržištem, koje je teško nadoknaditi. Vjerujem da će i službena statistika potvrditi da nikakvih problema nemaju oni koji imaju visoku kvalitetu i vrijednost za novac, kaže za Jutarnji sugovornik koji je godinama u branši.
Skok cijena
Fiskalizacija Porezne uprave kaže da je u julu ove godine iznos računa u ugostiteljskim objektima šest posto veći u odnosu na lanjski, uz 17 posto više izdanih računa. Osim što ove brojke pokazuju da turisti troše manje nego lani, Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostitelja, otkriva da su brojke od ovog prosjeka znatno lošije na obali.
Njihove ankete među članovima pokazuju da su u julu imali prosječni pad prihoda od 20 posto u odnosu na juli prošle godine, pri čemu istarski ugostitelji bilježe najveći pad od 30 posto, u Dalmaciji iznosi između 10 i 20 posto, a na otocima čak 50 posto.
Tabak smatra da goste nisu rastjerale visoke cijene, koje su i dalje niže od onih u Njemačkoj i Italiji, nego su za pad potrošnje krivi loša situacija i pad standarda.
“Pohlepa se vraća kao bumerang”
Ne slažu se svi s tim konstatacijama. Dugogodišnji poduzetnik u turizmu u Istri, Jasmin Šabić, koji je lani Novasolu prodao svoju agenciju za najam vila Istria Home, na temelju iskustva, analiza i brojnih razgovora s gostima zaključuje da se pohlepa vraća kao bumerang. Smatra pritom da su za to najviše krivi upravo ugostitelji i trgovci.
-Ja imam dvije kuće za najam koje su izuzetno visoke dodane vrijednosti i tamo ne dolaze gosti koji si to ne mogu priuštiti. Činjenica je da su ti moji gosti u prethodnim godinama išli po restoranima barem tri puta sedmično, a sad više ne idu uopće jer ne žele plaćati precijenjene usluge. Kuhaju doma. Evo, sutra mi dolaze Englezi, kod kojih su cijene značajno više, primanja su viša i sve je kod njih skupo. Ni oni ne idu po restoranima jer se osjećaju prevareno i glupo. Jednu večer sam došao u kuću drugim gostima obaviti neku sitnicu i moji su gosti kuhali, pekli su nešto u pećnici, na roštilju, ispričao je Šabić koji posljednju godinu jako puno putuje, vidi tamo cijene i onda se grozi kad dođe kući.
Kaže da ima mnogo prijatelja Nijemaca ta da u razgovoru s njima, ali i s gostima čuje da nisu sigurni da će opet doći u Hrvatsku ako mogu putovati na druge destinacije za normalnu cijenu.
“Istra već duže vrijeme nije jeftina destinacija i to nam nije cilj, no ne smijemo se dovesti u situaciju da nam se gosti osjećaju izigrano”, zaključuje Šabić.
Nakon četiri dana borbe s vatrom, požari u Dalmaciji stavljeni su pod kontrolu, javlja HRT. No danas bi problem mogla stvarati bura.
Požar koji je u utorak navečer buknuo u Makarskom primorju, kod Tučepa, gasilo je, uz pomoć kanadera, više stotina vatrogasaca iz cijele Splitsko-dalmatinske županije, kojima su u pomoć pristigli i oni iz unutrašnjosti zemlje.
Čini se kako je najviše stradala Park šuma Biokovo koja se nalazi u neprepoznatljivom stanju.
Vatra koja je zahvatila područje Tučepa, nošena vjetrom proširila se i na Park prirode Biokovo te je došla i do Podgore.
Prema prvim procjenama vatrogasaca, na ovom području do sada je izgorjelo 400 hektara borove šume, makije i niskog rastinja.
Broj ubijenih Palestinaca u napadima izraelske vojske na Pojas Gaze od 7. oktobra 2023. godine porastao je na 39.550.
U saopćenju Ministarstva zdravlja u Gazi objavljene su najnovije informacije o izraelskim napadima na Pojas Gaze koji traju već 302 dana.
U saopćenju se navodi da je izraelska vojska izvršila tri masakra na različite dijelove Gaze u posljednja 24 sata, u kojima je ubijen 31 Palestinac, a 62 osobe su povrijeđene.
Dodaje se da je broj ubijenih u izraelskim napadima od 7. oktobra dostigao 39.550, a broj povrijeđenih 91.280.
U saopćenju se ističe da pod ruševinama i pored puteva još ima mrtvih, ali zbog prepreka izraelskih snaga, medicinski timovi i službenici civilne odbrane ne mogu doći do njihovih tijela.
Mnoge tamne čokolade i proizvodi od kakaa koji se prodaju širom SAD-a sadrže nivoe toksičnih teških metala koje premašuju smjernice za sigurnost hrane, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u srijedu, 31. jula. Iako prehrambena industrija i istraživači koji su učestvovali u istraživanju kažu kako ovo otkriće ne bi trebalo spriječiti ljude da konzumiraju čokoladu, stručnjaci kažu kako rezultate treba pobliže analizirati.
Istraživači univerziteta George Washington i kompanije ConsumerLab koja testira hranu i dodatke prehrani istraživali su količinu olova, kadmija i arsena u više od 70 proizvoda od čokolade i kakaa kupljenih od maloprodajnika poput Amazona, GNC-ja i Whole Foodsa u razdoblju od osam godina.
Njihovi rezultati, objavljeni u časopisu Frontiers of Nutrition, otkrivaju kako čak 43 posto testiranih proizvoda sadrži prevelike količine olova po pirciji, a 35 posto sadrži prevelike količine kadmija, premašujući tako stroge smjernice za hranu američke savezne države Kalifornije.
Istraživači ove smjernice često koriste kao konzervativnu referentnu tačku za sigurnost hrane tokom istraživanja kontaminacije hrane teškim metalima, budući da američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) ne postavlja ograničenja za toksične sastojke poput kadmija ili arsena, a za olovo to čini samo kada je riječ o konkretnim proizvodima poput slatkiša ili hrane za bebe.
Potencijalno problematični ako se konzumira više
Nijedan od testiranih proizvoda nije premašivao maksimalne nivoe arsena postavljene u kalifornijskim smjernicama, a gotovo svi proizvodi – njih 70 od 72 ili 97 posto – sadržavali su količine olova koji su daleko ispod ograničenja FDA-ja.
Istraživači kažu kako je malo vjerovatno da teški metali pronađeni u čokoladi “predstavljaju značajan rizik” ako se konzumira jedna porcija, no dodaju kako bi mogli biti “potencijalno problematični” ako se konzumira više porcija ili se unose uz druge proizvode koji možda također sadrže teške metale, poput čaja ili začina.
Ova studija posljednje je u nizu istraživanja koja sugeriraju da neki popularni brendovi čokolada mogu sadržavati teške metale.
Foto: REUTERS/Benoit Tessier
Američko udruženje slastičara za Forbes kaže kako su “čokolada i kakao sigurni za konzumiranje i u njima se može uživati kao u poslasticama, baš kao što to ljudi čine već stoljećima”. Dodaju kako su za njih “sigurnost hrane i kvaliteta proizvoda najviši prioriteti”.
Nejasno je koji tačno brendovi tamne čokolade i proizvoda od kakaa sadržavaju teške metale, budući da istraživači namjerno nisu taj podatak naveli u studiji. Ipak, proizvodi koje su testirali vjerovatno su dobro poznati potrošačima: istraživači kažu kako je njihov cilj bio procijeniti kontaminaciju “najpopularnijih potrošačkih proizvoda od kakaa”, koristeći ankete potrošača za procjenu njihove popularnosti.
Trebamo li prestati jesti čokoladu?
Ukratko, ne. Istraživači kažu kako količina teških metala pronađena u testiranim čokoladama vrlo vjerovatno nije “biološki značajna” sama po sebi, pogotovo budući da mnogi ljudi proizvode konzumiraju relativno neredovno i u dovoljno malim količinama. Ipak, rezultati sugeriraju kako postoji potreba za višim standardima i smjernicama kada je riječ o kontaminaciji hrane teškim metalima, dodaju.
Kako izbjeći izlaganje teškim metalima u hrani?
Ponovo ukratko: nikako. “Ne možete izbjeći izlaganje teškim metalima u prehrani,” kaže glavna autorica studije i direktorica integrativne medicine na univerzitetu George Washington, Leigh Frame. Teški metali prirodnim putem mogu ući u hranu kroz tlo ili vodu u procesu uzgoja, ili u različitim trenucima tokom pakiranja, sušenja, obrade ili transporta. Kadmij iz tla, naprimjer, upijaju kakao, riža, žitarice, krompir i duhan, a olovo u proizvode od kakaa može ući tokom procesa proizvodnje.
Veća je vjerovatnost da će baš organski proizvodi sadržavati više kadmija i olova, otkrili su istraživači. “Još više iznenađuje to da certifikati organskog porijekla ne mijenjaju značajno nivo teških metala u testiranim proizvodima,” napisali su istraživači.
Turska je blokirala pristup platformi Instagramu, saopćio je u petak regulator infotehnologije, ne navodeći razlog ili trajanje zabrane, zbog čega je i mobilna aplikacija platforme ostala nedostupna.
Taj je potez uslijedio nakon komentara turskog dužnosnika za komunikacije Fahrettina Altuna u srijedu, koji je kritikovao platformu zbog, kako je nazvao, njene odluke da blokira objave saučešća u vezi s ubistvom Ismaila Hanije, ključnog dužnosnika palestinske militantne grupe Hamasa, prenosi Hina.
-Ovo je cenzura, čista i jednostavna, rekao je Altun, direktor komunikacija turskog predsjedništva, na X-u, dodajući da Instagram za svoje postupke nije naveo nikakva kršenja pravila.
Matična kompanija Instagram, Meta Platforms Inc, nije odmah komentarisala zabranu ni Altunove komentare.
Turska uprava za informacijske tehnologije i komunikacije (BTK) objavila je odluku na svojoj internetskoj stranici na kojoj stoji da je ‘instagram.com blokiran odlukom od 2. augusta 2024.‘, bez dodatnih detalja.
Instagram ima više od 50 miliona pretplatnika u Turskoj.
Više od 500 vatrogasaca raspoređeno je na glavnim požarištima na obali Hrvatske, a vatra je do sada progutala više od hiljadu hektara šume, trave i makije. Borba s požarom u Tučepima ulazi u četvrti dan, a vatrogasci strahuju od novog vjetra.
Vatrogasci dežurali cijelu noć, a jugo bi moglo stvoriti nove probleme
Vatrogasci i jutros pokušavaju zaustaviti vatru koja se spušta s Biokova, kako se ne bi spustila prema Tučepima. Prema nekim procjenama izgorjelo je 900 ha površine. Oko 100 hektara površine vatra je zahvatila u Parku prirode Biokovo, gdje gori stoljetna šuma autohtonog dalmatinskog crnog bora. Cijelu noć su vatrogasci dežurali na požarištu. Boje se, kažu, da bi jugo moglo zapuhati pa bi to stvorilo nove probleme.
N1
U Dalmaciju stižu vatrogasci iz Bjelovarsko-bilogorske, Međimurske i Varaždinske županije
U pomoć vatrogascima u Splitsko-dalmatinskoj županiji jučer popodne krenulo je 15 vatrogasaca sa sedam vozila iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Na ispomoć svojim kolegama uputili smo se s ukupno 15 vatrogasaca i sedam vozila iz vatrogasnih zajednica Bjelovara, Daruvara, Garešnice, Čazme, Grubišnog Polja, Štefanja i Šandrovca, izvijestio je glavni zapovjednik Vatrogasne zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije Josip Heger.
N1
I vatrogasci iz Varaždinske županije upućeni su na ispomoć u Dalmaciju, a požar će pomoći gasiti 14 vatrogasaca i jedna vatrogaskinja s tri vozila, izvijestili su u četvrtak popodne iz te županije. Vatrogasci iz Varaždinske županije stižu s tri vozila – šumskim vozilom DVD-a Ivanec, autocisternom DVD-a Novi Marof, kombijem DVD-a iz Kneginca Gornjeg. Vatrogasci i tehnika bit će stacionirani u Vatrogasnom centru u Vučevici odakle će po potrebi biti raspoređivani na požarišta, stoji u priopćenju.
Hrvatska vatrogasna zajednica priopćila je da su na požare u Dalmaciju upućene i vatrogasne zajednice iz Međimurske županije.
Nekoliko požara od utorka popodne gori u Dalmaciji. Jedan je buknuo kod Skradina, a zatim i kod Tučepa, na području Radonića i kod Metkovića. U srijedu u poslijepodnevnim satima požar u Tučepima se razbuktao i proširio prema Podgori. U Podgora Selu u zaseocima Šćekići i Marinovići požar je cijelu noć gasilo 317 vatrogasaca s Makarske rivijere i cijele Županije sa 70 vozila, a u pomoć su im pristigle kolege iz drugih dijelova Hrvatske.
Zbog požara zatvorena je državna cesta DC512 od Makarske do tunela Stupica, u mjestu Gornji Tučepi, izvijestio je u četvrtak ujutro Hrvatski autoklub (HAK).
Na većini cesta saobraćaj se odvija bez posebnih ograničenja, osim na dionicama gdje traju radovi.
Pojačan je saobraćaj na graničnom prijelazu Bajakovo gdje je kolonaputničkih i teretnih vozila u smjeru Republike Srbije duga oko tri kilometra.
Vatra se sinoć približila na 20 metara od kuća te su tokom večeri evakuisani turisti koji su boravili u Podgora Selu. Plameni jezici bili su visoki i do 30 metara, dok su Podgorani ostali u svojim objektima, braneći ih polijevanjem vodom iz guma.
Pola sata prije ponoći, požar u Podgora Selu u zaseocima Šćekići i Marinovići stavljen je pod kontrolu, a sada ga gasi 317 vatrogasaca s Makarske rivijere i cijele Županije sa 70 vozila, a u pomoć su im pristigle kolege iz Dubrovačko-neretvanske županije, dok se očekuje dolazak i oko 100 vatrogasaca s kontinenta.
Struje i dalje nema u cijeloj Podgori, javlja Slobodna Dalmacija.
Kako je kazao Boban, 25 vlasnika kuća iz Sela je zatražilo premještaj u Podgoru, ali srećom su sve kuće odbranjene.
