Najmanje sedam osoba je stradalo u jakoj oluji i obilnim kišama koje su pogodile dijelove centralne i istočne Evrope, prenosi Anadolija.
Austrijske vlasti u nedjelju su sjeveroistočnu pokrajinu Donju Austriju proglasile područjem katastrofe, gdje je poginuo jedan vatrogasac.
Guvernerka Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner rekla je na konferenciji za novinare u Sank-Poltenu da se “situacija nastavlja pogoršavati zbog obilnih padavina u cijeloj zemlji”.
Ekstremna situacija
– Imamo posla sa ekstremnom situacijom bez presedana – rekla je guvernerka pokrajine.
Austrijski centralni institut za meteorologiju i geodinamiku (ZAMG) prognozirao je još 60 litara kiše po metru kvadratnom u narednim satima, uz još poplava širom zemlje.
Mikl-Leitner je potvrdila smrt vatrogasca u poplavama u Donjoj Austriji.
– Proživljavamo teška, dramatična vremena u Donjoj Austriji. Mnogima će ovo vjerovatno biti najteži sati u životu – dodala je.
Vatrogasna služba u nekim opštinama u Donjoj Austriji sjeverno od Beča izvijestila je da su njihovi tokom noći između petka i subote morali spašavati zarobljene ljude iz njihovih domova.
Situacija je posebno nesigurna duž rijeka Kamp i Krems, koje se ulivaju u Dunav.
Dunavski kanal
Dunavski kanal izlio se iz svojih obala i u središtu Beča tokom nedjelje.
U međuvremenu, Poljska je prijavila svoj prvi smrtni slučaj u poplavama.
Iz policije je saopšteno da je preminuo muškarac u selu Krosnovice, u blizini grada Klodzka, na jugozapadu zemlje. Policija je saopštila da nije uspjela izvući tijelo jer je selo poplavljeno.
Poljski premijer Donald Tusk pozvao je javnost da naredbe vlasti za evakuaciju shvate ozbiljno i da na vrijeme odu do najbližih sigurnih mjesta.
– Situacija je dramatična na mnogim mjestim – rekao je Tusk.
Zbog poplava, poljska željeznička kompanija PKP obustavila je saobraćaj za susjednu Češku. Državna kompanija objavila je na X da će međugradski vozovi iz Češke za Poljsku biti ukinuti do daljnjeg.
Češka Republika također doživljava poplave gdje se najmanje četiri osobe i dalje vode kao nestale, prenose lokalni mediji.
Više od 250.000 domaćinstava širom zemlje je bez struje. Zbog omekšalog tla brojna stabla su pala na dalekovode.
U međuvremenu, broj poginulih u velikim poplavama u Rumuniji porastao je na pet.
Desetine improvizovanih šatora u kojima su smješteni raseljeni Palestinci u Khan Younisu na jugu Pojasa Gaze, potopljeni su zbog porasta nivoa mora.
Visoka plima uništila je desetine šatora postavljenih na obali i natjerala ljude na novo raseljavanje.
Zbog pada temperature, mnogi Palestinci koji su blizu obale podigli šatore moraju se ponovo evakuisati, a povratak svojim domovima im nije opcija zbog kontinuiranih izraelskih napada.
Uprkos rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a kojom se zahtijeva hitan prekid vatre, Izrael je nastavio ofanzivu na Gazu nakon napada Hamasa prošlog oktobra.
Više od 41.100 ljudi, uglavnom žena i djece, od tada je ubijeno, a više od 95.000 je povrijeđeno, prema lokalnim zdravstvenim vlastima.
Izrael se suočava sa optužbama za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.
Posljednjih dana obilne kiše zahvatile su centralnu i istočnu Evropu, nabujale rijeke izazvale su upozorenja o poplavama u Češkoj, Poljskoj, Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj.
Rumunija je postavila kampove za raseljena lica i pokrenula spasilačke operacije nakon što su poplave ubile najmanje četiri osobe i uništile hiljade domova na istoku zemlje.
Vojni čamci i avioni se koriste za premještanje stanovnika na sigurno, a premijer Marcel Ciolacu rekao je da je sada prioritet spriječiti daljnje gubitke života.
U glavnom gradu Češke, Pragu podignute su barijere od poplava, dok su u dijelovima Poljske stanovnici evakuisani.
Četiri mrtve osobe pronađene su u jugoistočnoj rumunskoj regiji Galati tokom operacije spašavanja, potvrdile su službe za vanredne situacije agenciji AFP.
U Poljskoj, ministar unutrašnjih poslova Tomasz Siemoniak rekao je da je situacija izrazito teška u oblastima oko četiri rijeke.
Stanovnik Glucholazyja Piotr Jakubiec rekao je da je pripremio vreće s pijeskom i pumpe za preusmjeravanje vode, ali da je nemoguće predvidjeti šta će se dogoditi.
Premijer Donald Tusk pokušao je uvjeriti javnost da prognoze “nisu pretjerano alarmantne” i da se prijetnja poplavama ne odnosi na cijelu zemlju.
U Češkoj je proglašena najviša uzbuna od poplava na 38 različitih lokacija.
U Austriji, za koju zvaničnici kažu da je doživjela najtopliji august od kada su zabilježeni rekordi, mnoge regije očekuju 10-20 cm kiše za nekoliko dana.
Moguće su i poplave i klizišta, uz olujni vjetar koji se očekuje u glavnom gradu Beču, a jake snježne padavine na zapadu također su izazvale poremećaje u putovanju.
Neprekidna jaka kiša se očekuje i preko granice u njemačkoj pokrajini Bavarskoj.
Naučnici su potvrdili da je ljeto 2024. godine oborilo globalne toplotne rekorde drugu godinu zaredom, zbog čega će ovo vjerovatno biti najtoplija godina u zabilježenoj historiji.
Podaci iz Copernicusa, evropske službe za klimatske promjene, pokazuju da je od juna do augusta bio najtopliji period otkako su počeli zapisi 1940. godine.
Rekordi postavljeni tek prošle godine su već srušeni jer klimatske promjene uzrokovane ljudskim faktorom, uz privremeni poticaj El Nina, stalno povećavaju temperature i ekstremne vremenske prilike, rekli su naučnici.
Sjeverno meteorološko ljeto – juni, juli i august je u prosjeku iznosilo 16,8 stepeni celzija, prema Copernicusu. To je 0,03 stepena celzija toplije od starog rekorda iz 2023. godine.
Zapisi sežu do 1940. godine, ali američki, britanski i japanski zapisi, koji počinju sredinom 19. vijeka, pokazuju da je posljednja decenija bila najtoplija otkako su vršena redovna mjerenja i vjerovatno u oko 120.000 godina, prema nekim naučnicima.
“Ove brojke ukazuju na to kako klimatska kriza jača svoj stisak na nas“, rekao je Stefan Rahmstorf, klimatolog sa Potsdamskog instituta za istraživanje klime.
Ukoliko volite putovanja i hranu, vjerovatno su vas zanimale koje sve to specijalitete možete probati na nekoj destinaciji. No, ukoliko vam je važna i cijena obroka, ne bi bilo loše da znate koje evropske države i gradovi su najpovoljniji za to.
Stranica FerryGoGo ovog ljeta je provela niz istraživanja, a među njima je svakako i odnos cijena u restoranima širom Evrope. Za ovo istraživanje istražili su cijene obroka od tri slijeda (predjelo, glavno jelo i desert) za dvije osobe u restoranima srednje klase i prema tome izračunali prosječnu cijenu obroka, koja iznosi 56 eura.
“Dok u Evropi najviše novca potrošite na pivo u Norveškoj, u Švicarskoj ćete najskuplje platiti obrok od tri slijeda. Također u top 10 najskupljih zemalja su Danska, Irska, Belgija, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Finska, gotovo cijela sjeverozapadna Evropa”, navode.
Screenshot/Ferrygogo
Ako tražite zemlje s ekonomičnijim cijenama obroka, jasno je da ćete ih pronaći u istočnom dijelu Evrope te na Balkanu. Njihovo istraživanje otkrilo je da je najjeftinija Ukrajina, gdje prosječna cijena obroka u tri slijeda iznosi 22,77 eura. No, budući da je u ovo zemlji traje rat, oni su izdvojili Sjevernu Makedoniju, gdje prosječni obrok iznosi nešto više od 24 eura.
Zanimljivo je da je slijedi Bosna i Hercegovina, gdje prosječna cijena ovakve vrste obroka za dvije osobe iznosi 25,55 eura. Kada je riječ o zemljama regiona, prosječan obrok za dvije osobe u Srbiji iznosi 34,15 eura, u Crnoj Gori 40 eura, a u Hrvatskoj 52,95 eura.
Naravno, oni su objasnili da prosječne cijene variraju od grada do grada. Veći i popularniji gradovi su uglavnom iznad prosjeka, te ćete u Zurichu i Ženevi platiti više od 123 eura, u Kopenhagenu ćete u prosjeku izdvojiti 107 eura, a u Amsterdamu 87 eura. Ovi gradovi su ujedno i najskuplji.
Poznato je da su cijene u Hrvatskoj skočile posljednjih godina i mnogi turisti, kako iz regiona, tako i iz ostatka Evrope, smatraju da Hrvati moraju “prikočiti” s tim cijenama.
Ove sezone mnogi od njih snimali su cijene po marketima i postavljali ih na društvene mreže.
Nedavno je i jedna žena iz inostranstva boravila u Hrvatskoj, cijene su je šokirale, a snimila je i cijene u jednoj prodavnici.
– Turisti napuštaju Hrvatsku, ali cijene ostaju nevjerovatno visoke. Pogledajte ove nepromijenjene hrvatske cijene – navodi se u opisu video snimka koji je objavljen na nalogu pod nikom “namesis20”.
Kako se može vidjeti na snimku sok u tetrapaku košta skoro 4 eura, pašteta košta 2,45 eura, napolitanke koštaju 8,69 eura, maslac košta 5 eura.
Mnogi turisti u komentarima navode da im se više isplati dolazak u Bosnu i Hercegovinu, te da tu obave nabavku.
Prištinska policija dala je rok do petka 23. avgusta da se srpske vozačke dozvole, koje ne priznaje Priština, zamijene za dozvole koje izdaju privremeni prištinski organi.
Predviđene kazne za vozače koji se zateknu u vožnji sa srpskim vozačkim dozvolama biće od 500 do 1.500 eura, dok će kazna za neposjedovanje prištinske dozvole biti od 500 do 1.500 eura, prenosi RTS.
Odluka o zamjeni vozačkih dozvola stupila je na snagu 9. maja, a u prištinskoj policiji rekli su da novog produženja roka za zamjenu neće biti.
Naravno, vrijeme i godišnje doba su glavni faktori kada planirate planinarenje ili pješačenje. Slijedi izbor lokacije koja nudi najlepši pejzaž, prati vašu fizičku kondiciju i ima mnoštvo staza — i što je najvažnije, budi želju za okrepljujućim vježbanjem.
Evropa nudi neke od najpoznatijih pejzaža na planeti, ali i sigurne, dobro obilježene staze na alpskim visinama, živopisna sela, nevjerovatne obale, vinograde i kanjone od sunčanog, živopisnog Algarvea u Portugalu do dobro utabanog Kamina de Santiago.
Postoji opcija za sve. Možete sve to doživjeti i tokom samo jednog dana pješačenja.
Ako ste više za sporiji pristup putovanju, da pobjegnete od prekomjernog turizma, da se vratite osnovama i provedete kvalitetno vrijeme u prirodi, evo nekih od najboljih preporučenih destinacija.
Kungsleden i Hisna, Švedska
Foto: Shutterstock
Kungsleden, između Abiska i Hemavanma, jedna je od najpoznatijih pješačkih staza u svijetu — „vjerovatno najbolja“, prema švedskoj turističkoj kancelariji i među „6 najboljih pješačkih staza u Evropi za ljeto“ Nacionalne geografije.
„Umjesto svih uobičajenih sela, gradova i seoskih kuća, postoji… ništa, ništa osim patuljastih breza i stenovitih planina sa vrhovima kupole. To je jezivo i duboko uzbudljivo okruženje, koje moli da bude istraženo.“
Duža od 450 kilometara, osnovana je početkom 20. vijeka i posjećuju je planinari iz cijelog svijeta. Prolazi kroz raznovrstan pejzaž u planinama Laponije i može se istraživati mjesec dana, a možete da iskoristite kraću, jednonedjeljnu verziju. Obilazak dijela na sjevernom kraju, od Abiska do Kebnekaise, a zatim da produžite do Nikaluokte.
Obavezno uzmite puno spreja protiv buba. Kada se vjetar smiri, mušice i komarci dolaze da traže hranu (na vama).
Hisna je dobro uspostavljena ruta koju krasi veličanstvena priroda, jezera, šume, planine, staze u dolini i fantastični pogledi na kojoj možete planinariti, voziti bicikl, hodati, trčati ili istraživati druge aktivnosti na otvorenom.
U južnom dijelu Zapadne Švedske, dvodnevno kružno pješačenje u dužini od 40 kilometara počinje od crkve iz 12. vijeka u gradu Hisna gdje možete stići autobusom iz Geteborga.
Duž staze možete istražiti džinovske kotlove u Anseredu i bukovu šumu u rezervatu prirode Stomsas.
Pojavljuje se na vrhu CNN-ovih najboljih evropskih planinarskih staza.
„Staza prolazi kroz visoke bukove šume i nudi priliku za osvježenje u jezeru Lila Halsjon, gdje postoji posebno mjesto za kupanje. Ruta je dobro označena, sa dosta mjesta za piknik.”
Za smještaj, tu je dobro opremljen kamp i luksuznije odmaralište.
Picos de Europa, Španija
Dramatični pejzaži španskog Picos de Europa, trećeg najvišeg planinskog lanca u zemlji (sa vrhom od 2.650 metara) prostiru se po provincijama Asturija, Kantabrija i Leon.
Nacionalni park Picos de Europa, koji je na vrhu Tajmsove (The Times) liste „10 najboljih planinarskih praznika u Evropi“, primjer je atlantskog ekosistema oblikovanog drevnim glečerima.
Park je dobio ime po impresivnim stenovitim formacijama, u kojima žive mrki medvjed i iberijski vuk, dok se divokoza hrani na padinama, a bjeloglavi supovi i zlatni orlovi lebde iznad njih.
„Provedite nedjelju dana prateći pastirske staze i puteve koje su nekada koristili Rimljani dok prolazite kroz klanac Cares koji oduzima dah i pješačite do tri vrha vijenca“, savjetuje Tajms. Prekinite planinarenje kajakom ili čak izletom na obalu.
Ovo je planinarenje umjerene težine, ali vrtoglavi pogledi zahtijevaju glavu spremnu za visine.
Planine Albanije
Najskorije poznata kao „Nova Grčka“, ali sa manje gužve i nižim cijenama, Albanija, koja je izbor broj dva na listi Tajmsa, je odlična za šetnju, sa dobro obilježenim pješačkim i planinskim stazama koje vijugaju kroz neravne prevoje i doline.
Foto: Shutterstock
Nakon 50 godina izolacije od strane komunističkog režima, zemlja nudi netaknute staze oko Prokletija – drugo ime za albanske Alpe – gdje se starim pastirskim stazama mogu obići planine Jezerca (2.694 metra), Teta i dolina Valbone.
Na jugu, nekoliko sati istočno od Tirane – glavnog grada Albanije poznatog po svojoj živopisnoj kombinaciji otomanske i sovjetske arhitekture – nalazi se Nacionalni park Šebenik-Jablanica i grad Berat koji je pod zaštitom UNESCO.
„Šetaćete između tri i sedam sati dnevno, pokrivajući ukupnu udaljenost od 50 kilometara i uživajući u livadama divljeg cvijeća nacionalnih parkova Valbona i Teti“, primjećuje Tajms. „Takođe, napravite mjesta za izlet na blistavo jezero Koman. Iako je ovo planinarenje pogodno za iskusne i prave planinare, postoje neke strme dionice koje zahtijevaju umjeren nivo kondicije i potpuno funkcionalne kukove i koljena“.
Slovenska planinska staza, Slovenija
Foto: Shutterstock
Prelijepa planinska staza Slovenije, koja se proteže od Maribora na sjeveroistoku zemlje do Ankarana, na obali Jadranskog mora, popularna je među evropskim šetačima i planinarima i pokriva oko 600 kilometara koji se mogu preći za 28 dana ili podijeliti na manje djelove.
To je najduža poprečna pješačka ruta u Sloveniji i prva poprečna staza u Evropi i vodi kroz šume i močvare u brdima Pohorja ili preko Julijskih Alpa, od kojih veliki dio pripada zadivljujućem Nacionalnom parku Triglav.
„Postoji 49 različitih planinskih koliba koje možete izabrati, a oni koji se odluče da završe cio pohod će u tom procesu preći oko 23 planine“, navodi CNN, koji je uključuje među „najbolje pješačke staze velike udaljenosti u Evropi“.
Planinski vijenac Tatre, Poljska
Planinski vijenac Tatre, dio Karpatskog planinskog lanca u Istočnoj Evropi, stvaraju prirodnu granicu između Poljske i Slovačke i pojavljuju se u najboljim izborima Conde Nastovih „7 najboljih planinarenja u Evropi uz nevjerovatne pejzaže“.
Foto: Shutterstock
Postoji više od 170 milja pješačkih staza različite težine, od kojih su neke popločane, što ih čini dostupnim svima. Zbog terena, većina je ocijenjena kao umjerena do teška.
Većina ruta su prilično ravne i zahtijevaju spavanje u kolibama sa strujom i tekućom vodom i gdje vam se služe domaći obroci, piće i grickalice.
„Većini staza možete pristupiti iz grada Zakopane, sa rutama koje se kreću od dvodnevnih do jednonedjeljnih šetnji. Vidjećete strme grebene, guste šume jela i bukve i nezaboravne zvjezdane noći na putu“, piše Conde Nast.
„Jesen je najbolje godišnje doba za planinarenje ovim krajem kada se broj planinara smanjuje, što olakšava pronalaženje mjesta u kolibama, a šume poprimaju posebnu boju, posebno u zapadnom dijelu planinskog vijenca.
Kasprovi Vierch je takođe polazna tačka za mnoge pješačke staze koje će vas odvesti na zapad do donjih Zapadnih Tatri i na istok do Visokih Tatri.
The Kerri Vai, Irska
U svoju listu „7 najboljih šetnji u Evropi uz nevjerovatne pejzaže“, Conde Nast takođe uključuje Kerri Vai, živopisnu rutu koja se kreće oko poluostrva Iverah u okrugu Keri u jugozapadnoj Irskoj i prolazi kroz neke od najizolovanijih i najdramatičnijih sela u zemlji.
Dugačka više od 179 kilometara, jedna je od najdužih obilježenih pješačkih ruta u zemlji i jedna od najpopularnijih. Podijeljena je na devet etapa u rasponu od 11 do 29 milja, a počinje i završava se u turističkom gradu Killarnei.
„Drevni dvorci, beskrajna prostranstva zelenih livada i dolina, litice, plaže, planine (prolazi kroz devet od 10 najviših vrhova u Irskoj), i pogled na stenovita ostrva u daljini su neke od njegovih glavnih atrakcija“, piše Conde Nast.
Hadrijanov zid, Engleska
Pratite stope Rimljana i šetajte pored prekrasnih pogleda i drevnih spomenika na stazi Hadrijanovog zida od obale do obale u Sjevernoj Engleskoj.
Izgradnja zida cara Hadrijana počela je 122. godine i završena je u dužini od 120 kilometara tokom šest godina. Zid je bio odbrambeno utvrđenje duž najsjevernijeg ruba Rimskog carstva i sada je pod zaštitom UNESCO.
Od valovitih polja i neravnih graničnih područja do živahnih gradova, malih sela i desetina fascinantnih muzeja duž puta, Nacionalna staza duga 135 kilometara proteže se od Volsenda, Njukasl na Tajnu na istoku do Bouns-on-Solveja u Kambriji na zapadnoj obali.
„Možda biste željeli da preskočite dio Njukasla na početku da biste izbjegli dugotrajno zaobilaženje kroz grad, ali čak i tako šetnja će trajati šest ili sedam dana, posebno ako imate pauzu u sredini da vidite arheologiju svjetske klase u Vindolandi, savjetuje National Geographic, koji je stavlja na vrh liste „6 najboljih pješačkih staza u Evropi“.
„Bouness na Solveju je najbolje mjesto za završetak. Mjesto najzapadnije tvrđave na zidu – ovih dana je mirno mjesto – i možda ćete dijeliti susjednu plažu sa krdom krava koje vole da sjede na njegovom pijesku. Vjerovatno je lokalna stoka radila potpuno istu stvar prije 1.900 godina kada je zid prvi put izgrađen.
Portugalski Algarve
Manje poznate od svojih prelijepih, popularnih plaža, u Portugalu se nalaze brojne staze. Dostupna za sve uzraste, šetnja može početi od kapele Senhora da Rocha i završiti na plaži Carvoeiro.
„Obalne staze prate visoke litice i spuštaju se do pješčanih mjesta gdje restorani na obali služe ukusnu morsku hranu“, piše Tajms. „Postoje kamene formacije koje prkose gravitaciji na Ponta da Piedade, dok staza Rota Vicentina kulminira na fotogeničnom svetioniku Kabo de Sao Visente. Osmodnevna tura je dovoljno vremena da se pokrije oko 60 kilometara najizbirljivijih staza – i da se ipak ostavi prostor za istraživanje istorijskog grada Lagosa ili kupanje u moru.
Costa da Caparica
Zatim, tu su mnoge staze oko Costa da Caparica u blizini Lisabona. Među najboljima su Pelourinho de Sintra, meandar dužine 2,3 milje u prirodnom parku Sintra-Cascais.
Dramatični crveni peščar čini pozadinu za šetnju plažom staze Kosta de Kaparica, gdje je obala puna morskih litica od polihromnog krečnjaka, pećina, uvala i divljih plaža.
Daleko od obale nalazi se Trilho dos Currais koji vodi planinare kroz prelijepi nacionalni park Inpeneda-Geres, koji se nalazi visoko na listi najboljih šetnji Euronews-a.
Palmilhar Portugal
Takođe, najduža kružna pješačka ruta, 3.000 kilometara Palmilhar Portugal je u procesu razvoja sa ciljem da ohrabri turiste da skrenu sa utabanih staza i dalje od pretjerano posjećenih destinacija, uključujući Lisabon i Algarve.
Sljedeći djelovi će obuhvatiti priobalno područje Alenteha na jugu i planinski Tras-os-Montes na sjeveru. Planirano je da do kraja godine bude otvoreno 15 ruta i da se staza završi u roku od tri godine.
Camino de Santiago, Španija
Jedan od najpoznatijih hodočasničkih ruta u svijetu, koji se smatra obredom podjednako za hodočasnike i planinare, je Camino de Santiago. To je put koji zahtijeva najjači tempo u Evropi. Počinje ili se završava u Santijago de Komposteli, u sjeverozapadnoj španskoj regiji Galicija.
Ime Camino potiče od vjerovanja da su tu sahranjeni ostaci apostola Svetog Jakova (Santjago, na španskom). Iskustvo praćenja stopa hodočasnika prevazilazi jednostavno hodanje. Postalo životno iskustvo koje otkriva prirodu, kulturu, tradiciju i gastronomiju nekih od najpoznatijih evropskih regiona.
Planinari imaju više načina da šetaju „Caminom“, širom Španije, Portugala ili Francuske, a ruta koja se preporučuje zavisi od preferencija svakog „hodočasnika“.
Camino Frances je prilično popularan, počinje u Sent Žanu u Francuskoj i vijuga kroz Pamplonu i Leon prije nego što stigne u Santjago. Potpuna ruta može da traje sedam nedjelja, ali se može obići i u kraćoj verziji – posljednjih 100 kilometara, od Sarije. I tada se može savladati za oko šest ili sedam dana.
„Najljepša od drevnih staza Camino do katedrale u Santjago de Komposteli — zato što grli sjeverni vrh Španije, sa svojim ekspanzivnim pogledom na obalu — je Camino del Norte (ili Sjeverni put)“, izvještava Tajms.
To je takođe jedna od rijetkih pešačkih ruta na kojoj se nećete spotaknuti o pete drugih dok idete. Udobne planinarske cipele su obavezne. Pješačićete do 28 kilometara dnevno tokom 11 dana, počevši od Ribadea, svratite u manastire i crkve i provedite noći u karakterističnim seoskim pansionima.
Blizu 4,4 milijarde ljudi širom svijeta nema pristup sigurnoj vodi za piće, pokazalo je najnovije istraživanje objavljeno u četvrtak.
Studiju, objavljenu u časopisu “Science”, proveli su naučnici, među kojima i Esther Greenwood sa Švicarskog saveznog instituta za vode i tehnologiju.
Rezultati istraživanja pokazali su da je više od polovine svjetske populacije nema pristup čistoj i sigurnoj vodi.
Skoro polovina pogođenih ljudi živi u Južnoj Aziji i podsaharskoj Africi, otkrili su istraživači.
– Postoji hitna potreba da se ova situacija promijeni – rekla je Greenwood.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Dječji fond Ujedinjenih naroda (UNICEF) su 2020. godine procijenili da 2,2 milijarde ljudi nema pristup sigurnoj vodi za piće.
UN je 2015. godine objavio da je sigurna voda za piće ljudsko pravo.
Zvanično najduža sprinterska disciplina koja je priznata u Međunarodnoj atletskoj federaciji (IAAF), utrka na 400 metara, smatra se najtežom pojedinačnom u cijeloj atletici.
Kanal Outperform, koji svoje sadržaje temelji na naučnim istraživanjima, otkrio je kako je utrka na 400 metara najteža pojedinačna u svijetu profesionalne atletike.
Na tek završenim Olimpijskim igrama u Parizu Amerikanac Quincy Hall osvojio je zlatnu medalju s vremenom 43.40 ispred Britanca Matta Hudson-Smitha (43.44). Tom prilikom Hudson-Smith je vodio većim dijelom utrke, ali ga je Amerikanac pretekao tek nekoliko metara pred ciljem nakon nešto sporijeg starta.
Foto: EPA-EFE
Ono što je evidentno, jeste da je ovo utrka na kojoj se sportaši iznimno umaraju, možda i više nego u ostalim, čak i dužim dionicama. Nauka ima objašnjenje za to.
Prema naučno utemeljenom kanalu Outperform, to je zapravo najteža od svih olimpijskih utrka. Glavni razlog za to je energija koju tijelo proizvodi tokom cijele utrke i tri energetska sistema koja tijelo koristi.
Tijelo sportaša prvo koristi zalihu energije koja mu omogućuje oštar nalet kako bi dostigao najveću brzinu u prvih pet do 10 sekundi na 50 metara. Sljedećih 150 metara trkači trče brzinom ispod svoje maksimalne, a mliječna kiselina već uzrokuje umor mišića.
Tijelo tada proizvodi anaerobnu energiju tokom sljedećih 100 metara. No, proizvodi ga mnogo sporije od druga dva izvora energije, što znači da potražnja nadmašuje ponudu. Tijelo tada pokušava proizvesti više aerobne energije, ali se bori da proizvede dovoljno kako bi potpomoglo konačni sprint prema liniji, što ostavlja vrlo negativan i štetan utjecaj na mišiće.
Cijelo objašnjenje možete pogledati u umetnutom YouTube prilogu.
Kada je u pitanju disciplina 400 metara kod žena, zlato s Olimpijskih igara u Parizu odnijela je Marileidy Paulino iz Dominikanske Republike, koja je istrčala i olimpijski rekord (48.17).
