Category: Svijet

Za one koji planiraju ovo ljeto provesti u Crnoj Gori, iz Nacionalne turističke organizacije naveli su za Novu.rs cijene smještaja u najpopularnijim turističkim centrima na obali.

Iako dijele isto more i vrlo sličan izgled obale, ljetovanje u susjednoj Crnoj Gori daleko je jeftinije nego na domaćem terenu, odnosno, u Hrvatskoj.

Kako je N1 ranije pisao, cijena noćenja u hotelu s doručkom, ovisno o kategoriji, u ljetnoj sezoni kreće se već od 20 eura u Baru i Ulcinju, 22 eura u Herceg Novom, 30 eura u Tivtu i Budvi, do 50 eura u Kotoru.

Mnogi hoteli pružaju brojne pogodnosti, pa između ostalog, i popuste za djecu do 14 godina, besplatan boravak za djecu do četiri godine, popuste prema dužini rezervacije, poručuju iz crnogorske Nacionalne turističke organizacije.

Povoljan je, kažu, i privatni smještaj koji se kreće od osam eura za noć u Herceg Novom do 20 eura u Kotoru.

Iz rečenog se vrlo lako može zaključiti kako prosječan hrvatski građanin bez puno muke može sebi priuštiti sedam dana odmora u Crnoj Gori, gdje se šest noćenja za dvije osobe u privatnom smještaju može pronaći za cijenu već od 1.500 kuna (nešto više od 390 KM) do oko 3.500 kuna (oko 912 KM).

U Hrvatskoj su te cifre daleko veće. Prema onome što je dostupno na stranici Booking.com, ako bismo naredne sedmice željeli otići, naprimjer, bilo gdje u Dalmaciji u privatni smještaj, cijena za šest noćenja za dvije osobe rijetko gdje se može naći za manje od 2.000 kuna (nešto više od 520 KM). I to je uglavnom riječ o apartmanima koji su udaljeni od mora i nemaju vanjski bazen.

No, nađe se tu i tamo iznimka pa se tako može naći i ponuda od šest noćenja za dvije osobe po cijeni od 1.800 kuna (oko 469 KM). Riječ je o jednom mjestu na otoku Korčuli, što je iznenađujuće budući da je Korčula ove godine hit destinacija nakon što je proglašena petim najljepšim otokom na svijetu.

Nađe se na stranici Booking.com i jeftinijih smještaja uz hrvatsku obalu. Tako za manje od 1.000 kuna (260 KM) dvije odrasle osobe mogu kampirati sedam dana u dalmatinskom zaleđu, a za taj iznos mogu provesti šest noći i u studio apartmanu, ali u istoj sobi sa sedam drugih osoba koje dijele zajednički toalet, piše Morski HR.

Direktor UN-ove Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi upozorio je da je najveća evropska nuklearna elektrana u Ukrajini “potpuno izmakla kontroli” i uputio hitnu molbu Rusiji i Ukrajini da što prije dozvole stručnjacima da posjete taj kompleks radi stabilizacije stanja i kako bi se izbjegla potencijalna nuklearna katastrofa, javlja AP.

Grossi je u intervjuu u utorak za Associated Press rekao da je situacija svakim danom sve opasnija u elektrani u Zaporožju, u gradu Enerhodar na jugoistoku zemlje, koju su ruske trupe zauzele početkom marta ove godine.

– Svaki princip upravljanja nuklearnom sigurnosti je prekršen u elektrani – rekao je on dodajući da je ono što se događa izuzetno ozbiljno i opasno.

Grossi je naveo mnoga kršenja sigurnosti u elektrani, dodajući da se nalazi “na mjestu gdje je aktivan rat”, u blizini teritorije pod kontrolom ruskih snaga.

Fizički integritet fabrike nije poštovan, rekao je on, navodeći granatiranje na početku rata kada su je Rusi zauzeli kao i informacije koje su dolazile iz Ukrajine i Rusije u kojima su se međusobno optuživali za napade na Zaporožje.

– Sada na terenu imamo paradoksalnu situaciju u kojoj je elektrana pod vojnom kontrolom Rusije, ali njeno ukrajinsko osoblje nastavlja da vodi svoje nuklearne operacije, što dovodi do neizbježnih trenutaka trvenja i navodnog nasilja – rekao je on.

Iako IAEA ima neke kontakte sa osobljem, oni su “nedovoljni i neujednačeni.”

Cijene nafte su nastavile pad danas jer je splasnulo raspoloženje investitora zbog sumornih izgleda o potražnji za gorivom i podataka koji ukazuju na pad globalne proizvodnje, i to uoči sastanka glavnih proizvođača sirove nafte ove nedjelje na kojem treba da odluče da li da povećaju isporuke.

Evropska nafta Brent je na terminskom tržištu oslabila za 24 centa ili 0,2 posto, na 99,82 dolara za barel na jutrošnjem trgovanju do 6.34 po griniču, dok je američka nafta WTI skliznula za 10 centi ili 0,1 procenat, na 93,78 dolara po barelu, izvještava Reuters.

Cijena Brenta je zaključena sinoć na 99,09 dolara po barelu, što je njen najniži nivo od 15. jula, a američka sirova nafta je završila jučerašnje trgovanje na 92,42 dolara po barelu, takođe na najnižem nivou od 14. jula.

“Cijene sirove nafte su pale nakon što su brojni podaci o fabričkim aktivnostima nagovijestili da je svijet na putu velikog ekonomskog pada i zbog očekivanja veće proizvodnje nafte nakon veoma dobre sezone zarada naftnih kompanija”, napisao je u belješci za klijente Edvard Moja, viši tržišni analitičar iz brokerske kuće Oanda.

Zabrinutost zbog recesije pojačala se u ponedjeljak pošto su istraživanja iz Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i Azije pokazala da je fabrička aktivnost izgubila zamah u julu. Smanjenje globalne potražnje i stroge kineske kovid mjere ograničenja usporili su proizvodnju.

Padu cijena “crnog zlata” doprinijela je i suzdržana aktivnost tržišnih aktera koji iščekuju ishod sutrašnjeg sastanka predstavnika Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i njihovih saveznika, uključujući Rusiju, odnosno grupe poznate kao OPEK+, na kojem će se odlučivati o proizvodnji u septembru.

Dva od osam izvora iz OPEK+ grupe rekla su u anketi Rojtersa da će se na sastanku razgovarati o skromnom povećanju pumpanja u septembru, dok je ostatak rekao da će proizvodnja vjerovatno ostati nepromijenjena. Prema informaciji Foks biznis njuza, Saudijska Arabija će predložiti da OPEK+ poveća proizvodnju.

U međuvremenu, SAD su u ponedjeljak uvele sankcije kineskim i drugim kompanijama za koje tvrde da su pomogle prodaju iranske nafte i petrohemijskih proizvoda istočnoj Aziji, u vrijednosti više desetina miliona dolara, nastavljajući da povećavaju pritisak na Teheran da obuzda svoj nuklearni program.

Na tmurno tržišno raspoloženje uticala je i potencijalna posjeta predsjednice Predstavničkog doma SAD Nensi Pelosi Tajvanu, uprkos upozorenjima Pekinga da to ne čini. To bi bila prva posjeta jednog visokog američkog zvaničnika tom ostrvu u posljednjih više od 25 godina, koja bi mogla da izazove eskalaciju tenzija između SAD i Kine, navodi britanska agencija.

bhrt

Američki fjučersi kukuruza i pšenice pali su u ponedjeljak kada je prvi brod sa žitom napustio ukrajinsku luku koristeći novodogovoreni sigurni kanal za otpremu,  što budi nadu da bi se ukrajinski pomorski izvoz mogao nastaviti nakon što je blokiran ratom.

Petomjesečni prekid isporuka iz Ukrajine, jednog od najvećih svjetskih izvoznika žitarica, pridonio je skoku cijena hrane, što je teško pogodilo najsiromašnije zemlje svijeta.

Ukrajinski zvaničnici su rekli da bi odlazak teretnog broda Razoni donio “olakšanje svijetu”, ako Moskva ispoštuje svoju stranu sporazuma, ali je predsjednik Volodimir Zelenski upozorio da je prerano za slavlje.

– U ovom trenutku prerano je donositi bilo kakve zaključke i prognozirati. Pričekajmo da vidimo kako sporazum funkcioniše i hoće li sigurnost biti stvarno zagarantovana – rekao je Zelenski u svom dnevnom video obraćanju, piše AFP.

Prema Izvještaju trendova sigurnosti hrane koje je Svjetska banka objavila u ponedjeljak, Libanon se suočava s najgorom svjetskom inflacijom hrane, s cijenama koje su porasle za 332 posto tokom prošle godine.

Libanon je također i odredište prvog broda sa žitom koji je napustio ukrajinsku luku Odesa prema sporazumu koji podržava UN.

Vlada Kosova će odložiti početak primjene mjere reciprociteta na srpska dokumenta sa 1. augusta na 1. septembar ukoliko se uklone sve prepreke na putevima i omogući sloboda kretanja na sjeveru Kosova.

Vlada Republike Kosovo najoštrije osuđuje blokiranje puteva na sjeveru Kosova i pucanje tamošnjih naoružanih ljudi iz ilegalnih struktura.

– Riječ je o tendenciji destabilizacije Kosova i ugrožavanja mira i sigurnosti građana i naše zemlje. Bilo je brojnih agresivnih akata danas popodne i tokom večeri koje je podsticao i pripremao zvanični Beograd – navodi se u sinoćnjem saopćenju Vlade Kosova.

Premijer Albin Kurti zajedno sa predsjednicom Vjosom Osmani i zamjenicima premijera Besnikom Bislimijem i Donikom Gervalom obavili su kontakte i sastanke sa američkim i evropskim međunarodnim faktorima.

– Ovom prilikom Vlada Kosova se obavezala da će odložiti sprovođenje dvije odluke od 29. juna 2022. i to na 1. septembar 2022. godine, a od 1. augusta 2022. će biti uklonjene sve barikade i uspostavljena potpuna sloboda kretanja na svim putevima na sjeveru Kosova – saopćeno je.

Situacija u Kosovskoj Mitrovici jutros je mirna (FOTO: AA)

Zahvaljujući međunarodnim partnerima, posebno američkom ambasadoru Jeffreyu Hovenieru, na njihovoj angažovanju i doprinosu.

Nakon odluke Vlade Kosova da odloži početak primjene odluke o reciprocitetu na srpska dokumenta u Kosovskoj Mitrovici jutros je mirno. Na glavnom mostu koji dijeli grad na sjeverni većinski srpski i južni većinski albanski dio mogu se vidjeti samo dva džipa KFOR-a, italijanskih karabinjera. Nije prisutna Policija Kosova.

U mjestu Rudare kod Zvečana, na magistralnom putu ka graničnom prijelazu Jarinje na sjeveru Kosova, i u ponedjeljak ujutro su zabilježene blokade puta, ali je situacija mirna. Desetine kamiona punih pijeska blokirali su magistralni put Kosovska Mitrovica – Leposavić, ka prijelazu Jarinje.

Uz blokadu nema većeg broja ljudi, niti policije. Na putu prema Jarinju jutros nije bilo ni patrola KFOR-a, osim povremenog helikopterskog nadlijetanja terena. Lokalno stanovništvo kreće na posao, prelazeći pješice dio koji je blokiran.

Prema posljednjem saopćenju ministra unutrašnjih poslova Kosova Xhelala Svecle, u ponoć je počela primjena izdavanja ulazno-izlaznog dolumenta za osobe koje na Kosovo ulaze sa srpskim ličnim kartama, na svim prijelazima izuzev Jarinja i Brnjaka na sjeveru Kosova, koji su i dalje zatvoreni.

Prema odluci Vlade Kosova, mjere reciprociteta će se odložiti kada ilegalne srpske strukture uklone sve barikade i omoguće slobodu kretanja ka prijelazima Jarinje i Brnjak.

– Ova odluka će se implementirati dok se ne uklone sve barikade i osigura sloboda kretanja građana i robe. U trenutku uklanjanja barikada i prepreka, odluka će biti odložena do 1. septembra – naveo je Svecla.

Do odluke o odlaganju primjene reciprociteta došlo je nakon niza konsultacija i sastanaka kosovskog državnog vrha sa međunarodnim predstavnicima, a posebno američkim ambasadorom na Kosovu Jeffreyjem Hovenierom.

faktor

Metin Karadayi, koji radi na tržnici u Boluu, u Turskoj, vratio je 212.000 lira (oko 11.566 eura) koje su mu greškom uplaćene na bankovni račun. 

Karadayi, koji sedam godina radi na tržnici, primijetio je da mu je na bankovni račun uplaćeno 212.000 lira.

S obzirom na to da nije očekivao nikakvu uplatu u tom iznosu, odlučio je kontaktirati banku, a novac je vraćen vlasniku.

Predsjednik Komore trgovaca u Boluu Mustafa Altindal nagradio je zlatom Karadayiya, koji je zaručen i uskoro se treba oženiti.

Karadayi je u izjavi za Anadoliju rekao kako ne želi tuđi novac i da čak i sam zna nadoknaditi manje iznose prilikom trgovine.

”Ne želimo nositi teret tog novca. Treba nam halal novac, a ne haram. Zbog toga, kad bismo uzeli taj novac, sigurno da bi ga i izgubili. Savjest mi je mirna jer sam vratio taj novac“, kazao je Karadayi.

Altindal je kazao kako svi trebaju slijediti njegov primjer.

Program N1