Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Večeras finale Eurobasketa: Španija i Francuska odlučuju o novom prvaku

    Večeras finale Eurobasketa: Španija i Francuska odlučuju o novom prvaku

    Večeras se od 20:30 sati u Berlinu igra finale 41. izdanja Eurobasketa, koje će nam donijeti novog prvaka.

    Za titulu će se boriti selekcije Španije i Francuske.

    Španci su bili prvi u grupi A, a zatim su u osmini finala priredili iznenađenje i izbacili Litvaniju (102:94).

    U četvrtfinalu su rezultatom 100:90 bili bolji od Finske, dok su u polufinalu poslije dramatične završnice savladali jednog od domaćina turnira Njemačku (96:91).

    Nakon što su grupu B, u kojoj je bila i selekcija BiH, okončali na trećoj poziciji (3-2), Francuzi su se provukli u osmini, odnosno četvrtini finala, gdje su nakon produžetka izbacili selekcije Turske (77:77/87:86) i Italije (77:77/93:85).

    U polufinalu su pak pokazali svoje pravo lice, deklasiravši Poljsku s čak 41 poenom razlike (95:54).

    FACEBOOK

    Španci su tri puta bili prvaci Evrope (2009, 2011, 2015), a ovo im je već 10. finale. Uz to imaju šest srebrenih medalja i četiri bronze.

    Francuzima će igrati četvrto finale, u kojem će se boriti za svoju drugu titulu. Prethodno su bili zlatni 2013. godine, a imaju i dva srebra, te šest bronzi.

    Prije finalnog duela, od 17:15 sati, odigrat će se meč za treće mjesto između Njemačke i Poljske.

    Izvor: Dnevni avaz

  • Kornelije Kovač sahranjen u Beogradu uz Čolinu pjesmu

    Kornelije Kovač sahranjen u Beogradu uz Čolinu pjesmu

    Na razglasu ispred kapele je puštena pjesma Zdravka Čolića “Stanica Podlugovi” koju je napisao Kornelije za popularnog pjevača. Nakon toga su se smjenjivale pjesme koje je napisao Kornelije Kovač za brojne poznate ličnosti, piše Nova.rs.

    Kornelije Kovač preminuo je 13. septembra u 81. godini, u Beogradu.

    Bio je jedan od najpopularnijih i najkvalitetnijih pop-rock muzičara s prostora bivše Jugoslavije. Bio je decenijama uspješan i kao kompozitor, pijanista i aranžer i radio je muziku za pozorište, filmove i televiziju.

    Ostat će upamćen po hitovima: “April u Beogradu”, “Živiš u oblacima”, “Zvao sam je Emili”, “Jedna zima sa Kristinom”, “Jedina”, “Mađarica”, “Ti samo budi dovoljno daleko”, “Sanjam”…

    Izvor: Nova.rs/Faktor

  • Nakon Slovenije, snijeg pao i u Hrvatskoj, na Zavižanu temperatura -3 stepena

    Nakon Slovenije, snijeg pao i u Hrvatskoj, na Zavižanu temperatura -3 stepena

    Nakon što je danas na planinskom vhu Kredarica, na sjeverozapadu Slovenije, pala veća količina snijega, isto se desilo i u Hrvatskoj.

    Zavižan ili Veliki Zavižan je planinski vrh na Sjevernom Velebitu visine 1.676 m.

    Podsjećamo, ranije danas kamere slovenskog meteorološkog servisa zabilježile su da je na planinskom vhu Kredarica, na sjeverozapadu Slovenije, pala veća količina snijega.

    Kako se može vidjeti na videosnimku meteo.si, temperatura je pala na -4 stepena, zbog čega je snijeg ostao na tlu.

    Kredarica se nalazi na 2.541 metar nadmorske visine.

    Klix.ba

  • Nevrijeme u Italiji odnijelo najmanje deset života, četiri osobe nestale, među njima djevojčica i njena majka

    Bujične poplave pogodile su centralnu italijansku regiju Marke. Poginulo je najmanje deset ljudi, a 50 povrijeđeno.

    Vlasti navode da se četiri osobe vode kao nestale.

    Veliko nevrijeme izazvalo je pustoš u primorskom gradu Ankoni, na italijanskoj obali Jadrana, i selima koja ga okružuju. Više od 400 milimetara kiše palo je u roku od nekoliko sati.

    Stotine vatrogasaca priskočilo je u pomoć ljudima, koji su ostali “zaglavljeni”, koristeći čamce za spašavanje. Pojačanja bi trebala stići i iz drugih italijanskih regija, uključujući Lombardiju, Emiliju-Romanju i Abruco, piše Euronews.

    Među nestalima su i osmogodišnja djevojčica i njena majka, javila je italijanska novinska agencija ANSA.

    Neki od stanovnika su morali da se penju na drveće ili na krovove kako bi čekali spas.

    – To nije bila vodena bomba, to je bio cunami – rekao je Rikardo Paskvalini, gradonačelnik Barbare, za italijanski državni radio o iznenadnom pljusku u četvrtak uvečer koji je razorio njegov grad.

    Nezapamćena kiša i bujične poplave pokrenule su i brojna klizišta.

    Broj za hitne slučajeve 112 zabilježio je nagli rast telefonskih poziva usred ovog događaja kojeg je regionalni savjetnik Civilne zaštite Stefano Aguzzi opisao kao “neočekivan”.

    – Nismo vidjeli ništa alarmantno. Nije bilo vremena za intervenciju u nekim gradovima, bilo je ljudi koji su se možda vozili ili su otišli od kuće a da nisu bili svjesni rizika – dodao je.

    Stanovnici kažu da su se uplašili.

    – Padala je jaka kiša, slijevale su se bujice pa je središte trga postalo raskrižje triju rijeka. Možete zamisliti kako je to izgledalo. Grmljavina i sva ta voda, bilo je neopisivo. Imam 80 godina i nikad nisam vidio takvo što – rekao je Gianfranco Tuferri, stanovnik Cantiana.

    – Nismo spavali protekle noći jer se nivo vode nije spuštao. Nakon dugo vremena napokon je počela opadati. Vidjet ćemo što će se događati – dodala je Luciana Agostinelli, stanovnica Cantiana, prenosi HRT.

    Poplave u Italiji(FOTO: Sky News/Screenshot)

    Faktor

  • U Sloveniji pao snijeg, temperatura pala na -4 stepena

    U Sloveniji pao snijeg, temperatura pala na -4 stepena

    Kamere slovenskog meteorološkog servisa zabilježile su da je na planinskom vhu Kredarica, na sjeverozapadu Slovenije, pala veća količina snijega.

    Kako se može vidjeti na videosnimku meteo.si, temperatura je pala na -4 stepena, zbog čega je snijeg ostao na tlu.

    Kredarica se nalazi na 2.541 metar nadmorske visine.

    Podsjećamo, nestabilno vrijeme, sa velikom količinom padavina zabilježeno je proteklih dana u regionu, što je dovelo do naglog pada temperatura zraka.

    Nad našim krajevima dolazi do miješanja hladnog zraka sa sjevera i toplog vlažnog zraka sa Sredozemnog mora što pogoduje stvaranju nestabilnosti i obilnih padavina.

  • U Sloveniji pao snijeg, temperatura pala na -4 stepena

    U Sloveniji pao snijeg, temperatura pala na -4 stepena

    Kamere slovenskog meteorološkog servisa zabilježile su da je na planinskom vhu Kredarica, na sjeverozapadu Slovenije, pala veća količina snijega.

    Kako se može vidjeti na videosnimku meteo.si, temperatura je pala na -4 stepena, zbog čega je snijeg ostao na tlu.

    Kredarica se nalazi na 2.541 metar nadmorske visine.

    Podsjećamo, nestabilno vrijeme, sa velikom količinom padavina zabilježeno je proteklih dana u regionu, što je dovelo do naglog pada temperatura zraka.

    Nad našim krajevima dolazi do miješanja hladnog zraka sa sjevera i toplog vlažnog zraka sa Sredozemnog mora što pogoduje stvaranju nestabilnosti i obilnih padavina.

    Klix.ba

  • Zelenski objavio fotografije ekshumacije: Ovo bi trebao vidjeti cijeli svijet

    Zelenski objavio fotografije ekshumacije: Ovo bi trebao vidjeti cijeli svijet

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je na svom Facebook profilu fotografije ekshumacije tijela iz masovne grobnice pronađene u gradu Izjumu na istoku Ukrajine nakon što je oslobođen od ruske kontrole.

    Poručio je da cijeli svijet ovo treba da vidi.

    – Cijeli svijet bi ovo trebao vidjeti. Svijet u kojem ne bi trebalo biti okrutnosti i terorizma. Ali sve ovo je tu. I zove se Rusija.

    Više od 400 tijela pronađeno je na masovnom groblju u Izjumu. Sa znakovima torture, djeca, ubijeni u posljedicama raketnih napada, ratnici Oružanih snaga Ukrajine.

    Rusija ostavlja samo smrt i patnju. Ubice. Mučitelji. Lišeni svega ljudskog. Nećete pobjeći. Nećete se sakriti. Osveta će biti pravedno strašna. Za svakog Ukrajinca, za svaku izmučenu dušu – napisao je.

    Kazao je i da je Rusija u Izjumu ponovila ono što je učinila u Buči, te da su tek počeli saznavati punu istinu o tome što se događalo u ovom dijelu Harkovske regije.

    Objava Volodimira Zelenskog

    Faktor

  • Danas je Svjetski dan ozonskog omotača – izbjegli smo katastrofu, ali ne i opasnost

    Danas je Svjetski dan ozonskog omotača – izbjegli smo katastrofu, ali ne i opasnost

    Članice Ujedinjenih naroda širom Planete obilježavaju današnji datum kao Dan ozonskog omotača (World ozone day), u čast datuma kojeg je 1987. u ovom kanadskom gradu potpisan ključni međunarodni sporazum, na osnovu kojeg je usporena, izbjegnuta, ali ne i potpuno otklonjena opasnost od jedne od mnogobrojnih katastrofa po ljude i Planetu, koju čovjek svojim djelovanjem uzrokuje, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

    Kritična tačka dosegnuta sredinom osamdesetih

    Ozonski omotač je područje visoke koncentracije ozona u stratosferi, 15 do 35 kilometara iznad Zemljine površine. Ozonski omotač djeluje kao nevidljivi štit i štiti nas od štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja sunca.

    -Posebno nas ozonski omotač štiti od UV zračenja, poznatog kao UV-B, koje uzrokuje opekotine od sunca. Dugotrajno izlaganje visokim razinama UV-B zraka ugrožava ljudsko zdravlje i oštećuje većinu životinja, biljaka i mikroba, tako da ozonski omotač štiti sav život na Zemlji, kaže dr. Jasmin Durmišević iz Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a.

    Osamdesetih godina prošlog vijeka, globalna zajednica je odlučila da učini nešto po pitanju uništavanja ozona. Sa sve većim dokazima da plinovi u produktima koje proizvodi čovjek sadrže hlorofluorougljik (Chlorofluorocarbon – CFC) koji uništava i probija ozonski omotač i razumijevanjem mnogih posljedica nekontrolisanog iscrpljivanja, naučnici i kreatori politike pozvali su nacije da kontrolišu svoju upotrebu CFC-a.

    CFC se intenzivno koristio u klima-uređajima, frižiderima, aerosol limenkama i u inhalatorima koje su koristili pacijenti sa astmom. Većina naših računara, elektronike i dijelova naših uređaja očišćeni su rastvaračima koji oštećuju ozonski omotač. Komandne ploče automobila, izolacijske pjene u našim kućama i poslovnim zgradama, bojleri za vodu, pa čak i đonovi za cipele napravljeni su od CFC-a ili HCFC-a. Kancelarije, računarski objekti, vojne baze, avioni i brodovi su u velikoj meri koristili halone za zaštitu od požara. Mnogo voća i povrća koje smo jeli fumigirano je plinovima za ubijanje štetočina, koji su potom uništavali ozonski omotač i štetili na drugi način ljudima.

    Kao odgovor, Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača usvojena je 1985., a zatim Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač 1987. Oni su prvi međunarodni ugovori o zaštiti okoliša koje je univerzalno prihvatilo 198 zemalja svijeta.

    Ozonski omotač danas

    Montrealski protokol je naširoko hvaljen kao veliki ekološki uspjeh. Iako šteta koju smo nanijeli ozonskom omotaču još nije poništena, zahvaljujući ovom sporazumu i zajedničkim naporima nacija širom svijeta, postoje naučni dokazi da se ozonski omotač sam zacjeljuje i da se očekuje da će se oporaviti do sredine ovog vijeka.

    Montrealski protokol je također značajno smanjio zagrijavanje klime, jer su mnoge tvari koje oštećuju ozonski omotač također moćni staklenički plinovi koji doprinose stvaranju klime kada se akumuliraju u atmosferi. Kontrole Montrealskog protokola dovele su do značajnog smanjenja emisija supstanci koje oštećuju ozonski omotač u posljednje dvije decenije.

    Ova smanjenja, dok štite ozonski omotač, imaju dodatnu korist od smanjenja ljudskog doprinosa klimatskim promjenama. Bez kontrole Montrealskog protokola, klimatski uticaj zbog supstanci koje oštećuju ozonski omotač sada bi mogao biti skoro dva i po puta veći od sadašnje vrijednosti.

    Ozon se stalno proizvodi i uništava. Ali, ozon nije jedini gas u stratosferi. Drugi gasovi koji sadrže azot i vodonik su takođe u stratosferi i učestvuju u reakcionim ciklusima koji uništavaju ozon pretvarajući ga nazad u kiseonik.

    Dakle, ove reakcije smanjuju količinu ozona u stratosferi. Kada nije poremećena, ravnoteža između prirodnih procesa proizvodnje i uništavanja ozona održava dosljednu koncentraciju ozona u stratosferi. Nažalost, mi, ljudi, ne ostavljamo ovaj prirodni proces neometanim…

    Zbog Montrealskog protokola, izbjegli smo svijet u kojem bi se svake godine nad Arktikom i Antarktikom pojavljivale ozbiljne ozonske rupe. Do sredine 21. vijeka ozbiljno oštećenje ozona proširilo bi se širom planete, uključujući tropske krajeve.

    Kompjuterski modeli nam daju uvid u UVI u svijetu bez Montrealskog protokola (koji se često naziva ‘Svijet koji se izbjegava’. Do sredine ovog stoljeća, vrijednosti UVI preko 25 bi se pojavile na većini geografskih širina, a UVI bi dostigao oko 50 u tropima, što je pet puta više od trenutne definicije “ekstremnog” UV zračenja.

    Šteta po ljudsko zdravlje i dobrobit

    Čak i uz Montrealski protokol za zaštitu ozonskog omotača, svi bismo trebali pokušati izbjeći previše izlaganja suncu kako bismo smanjili rizik od bolesti poput raka kože i katarakte koje su uzrokovane prekomjernim izlaganjem UV-B zračenju. Postoje jake veze između prekomjernog izlaganja UV zračenju i razvoja tri najčešća oblika raka kože. Čak i sada, uz uspješnu implementaciju Montrealskog protokola, karcinom kože je među najčešćim oblicima raka, posebno u populaciji blijede puti.

    Na primjer, jedan dugoročni model fokusiran na zdravstvene efekte kod ljudi rođenih u SAD-u između 1890. i 2100. godine procjenjuje da će zaštita ozonskog omotača spriječiti ukupno oko 443 miliona slučajeva raka kože i 2,3 miliona smrti od raka kože samo u SAD-u. To uključuje 8-10 miliona slučajeva malignog melanoma. Svi postojeći modeli vode do istog zaključka. Nekontrolisano uništavanje ozona značajno bi povećalo rizik od raka kože širom svijeta.

    Šteta koja je spriječena i usporena evidentna je u životinjskom i biljnom svijetu, usjevima, podvodnom svijetu, bukvalno u svim elementima ljudskog života i okruženja.

    Napravili smo mnogo napretka, ali moramo nastaviti da radimo zajedno na zaštiti ozonskog omotača za budućnost. Dok naučnici i istraživači pronalaze nova rješenja i stvaraju proizvode koji su pogodni za zemlju, postoje stvari koje svi možemo učiniti, kao što je kupovina proizvoda koji su označeni kao “prilagođeni ozonu” ili “bez HCFC”.

    Zacjeljivanje ozonskog omotača je veliko dostignuće, ali se također dokazuje nešto važno dok gledamo u budućnost, kako se nositi s drugi globalni ekološki izazovi. Poruka je jasna: kada se ljudi i zemlje širom svijeta udruže, ujedinjeni zajedničkim ciljem, možemo riješiti naizgled nemoguće probleme.

    INZ

     

  • Munja udarila u avion na letu Dubrovnik – Zagreb

    Munja udarila u avion na letu Dubrovnik – Zagreb

     

    Glasnogovornik Croatia Airlinesa Davor Janušić službeno je potvrdio kako je došlo do udara groma u zrakoplov.

    Uslijed nevremena koje je jučer zahvatilo sjeverni i središnji dio Hrvatske, na letu Dubrovnik-Zagreb nastala je panika kada je netom prije slijetanja u zrakoplov udarila munja.

    – Taman kad smo se približavali Zagrebu i počeli slijetanje te prošli oblake, munja je udarila u avion. Odjednom se pojavilo plavo svijetlo i čuo se baš jak udarac, kao da doživiš sudar – ispričao je putnik koji se nalazio na tom letu, prenosi 24 sata.

    U tom trenutku nastala je panika, a putnik kaže da su se čuli i urlici u zrakoplovu.

    – Kada su shvatili što se dogodilo su se smirili. Uz turbulencije smo ubrzo uspjeli sletjeti – dodao je.

    Glasnogovornik Croatia Airlinesa Davor Janušić službeno je potvrdio kako je došlo do udara groma u zrakoplov.

    – Kapetan je uoči slijetanja prijavio da je došlo do udara groma. Zrakoplov je detaljno pregledan te nisu pronađena nikakva oštećenja pa će biti ponovno uključen u promet po planu – kazao je.

    – Što se tiče sigurnosti putnika, zrakoplov je proizveden i konstruiran po principu Faradayevog kaveza, odnosno on je kao jedna čelična mreža, što znači da štiti od većih oštećenja prilikom udara groma jer se elektricitet prenosi u atmosferu preko statičkih ispražnjivača – dodao je.

    Centralna.ba

  • Ponovno izbio sukob između Azerbajdžana i Armenije oko sporne regije

    Ponovno izbio sukob između Azerbajdžana i Armenije oko sporne regije

    Borbe između Azerbajdžana i Armenije u spornoj regiji Nagorno Karabah na južnom Kavkazu ponovno su se rasplamsale u ponedjeljak navečer napadom na armenske položaje.

    Azerbajdžanske trupe napale su armenske položaje na tri mjesta topništvom i oružjem visokog kalibra, o čemu je izvijestila ruska novinska agencija koja se poziva na armensko ministarstvo obrane.

    Azerbajdžansko ministarstvo obrane u Bakuu je u međuvremenu je izvijestilo da su borbe izazvane pokušajem armenske sabotaže.

    Dvije su zemlje desetljećima bile u sukobu oko Nagorno Karabaha, koji je povijesno imao većinsko armensko stanovništvo, ali je pravno bio dio Azerbajdžana pod Sovjetima.

    Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Nagorno Karabah proglasio je neovisnost od Bakua kao Republika Artsakh, uz potporu Erevana, što je izazvalo trogodišnji rat.

    Rat je završio 1994. godine pobjedom Armenije, a Nagorno Karabah je četvrt stoljeća bio pod armenskom kontrolom, iako njegov status nikada nije međunarodno priznat.

    Nakon desetljeća zastoja, Azerbajdžan je iznenada ponovno zauzeo velike dijelove te regije 2020., prisilivši Armeniju na velike teritorijalne ustupke. To je uključivalo i odredbu kojom se armenski pristup regiji ograničava na jedan siguran koridor koji nadziru ruske mirovne snage.

    Primirje je od tada do danas nekoliko puta prekinuto.

    izvor: N1