Category: Svijet

  • Uragan Fiona juri na Atlantsku Kanadu s jakim kišama i vjetrom

    Uragan Fiona juri na Atlantsku Kanadu s jakim kišama i vjetrom

    Jake kiše i vjetrovi zahvatili su regiju Atlantika Kanade dok se Fiona zatvorila u subotu rano kao veliki, moćni posttropski ciklon, a kanadski prognostičari upozorili su da bi to mogla biti jedna od najjačih oluja u istoriji zemlje, piše AP.

    Fiona se iz uragana pretvorila u posttropsku oluju kasno u petak, ali meteorolozi su upozorili da bi još uvijek mogla imati vjetrove uraganske jačine i donijeti kiše i ogromne valove.

    Više od 250.000 potrošača Nova Scotia Power – otprilike polovina svih potrošača u provinciji – pogođeno je prekidima u radu nešto poslije 1 sat ujutro po lokalnom vremenu. Do kraja sata broj je porastao za još 28.000.

    Prolazila pored Bermuda

    Predviđeno je da će brzokretna Fiona sletjeti na kopno u Novoj Škotskoj prije zore u subotu, sa snagom iz kategorije 4 koju je imala rano u petak kada je prolazila pored Bermuda, iako su tamošnji zvaničnici izvijestili da nema ozbiljne štete.

    Američki nacionalni centar za uragane saopćio je da bi Fiona trebala stići do tog područja kao “veliki i moćni posttropski ciklon sa vjetrovima uraganske snage”.

    – Bit će loše – rekao je premijer Džastin Trudo (Justin Trudeau), koji je odlučio da odloži svoj put u Japan na sahranu ubijenog bivšeg premijera Šinzo Abea (Shinzo).

    “Slušajte upute”

    – Naravno da se nadamo da neće biti mnogo potrebno, ali smatramo da će vjerovatno biti. Slušajte upute lokalnih vlasti i izdržite naredna 24 sata – rekao je Trudo.

    Američki centar za uragane saopćio je da je Fiona kasno u petak bila jačine kategorije 2, uz maksimalnu brzinu vjetra od 105 mph (169 km/h). Bio je centar oko 140 milja (220 kilometara) jugoistočno od Halifaksa (Halifaxa), Nova Škotska, i krenuo je na sjeveroistok brzinom od 46 mph (74 km/h).

    Uraganski vjetrovi širili su se prema van do 185 milja (300 kilometara) od centra, a vjetrovi tropske oluje širili su se prema van do 345 milja (555 kilometara).

    – Ovo će definitivno biti jedan od, ako ne i najsnažniji tropski ciklon koji će uticati na naš dio zemlje. Bit će definitivno jednako ozbiljno i loše kao i sve što sam vidio – rekao je Ian Hubard (Hubbard), meteorolog Kanadskog centra za uragane u Dartmautu (Dartmouthu), Nova Škotska.

    Habard je rekao da je oluja slabila kako se kretala preko hladnije vode, i smatra da je malo vjerovatno da će doći do kopna sa snagom uragana.

    Uragani u Kanadi su pomalo rijetki, dijelom zato što kada oluje stignu do hladnijih voda, gube svoj glavni izvor energije. Ali posttropski cikloni još uvijek mogu imati vjetrove uraganske jačine, iako imaju hladno jezgro i nemaju vidljivo oko. Oni također često gube svoj simetrični oblik i više liče na zarez.

    Osnovne potrepštine

    – Još se čvrsto drži. Ali postaje veoma zastrašujuće – rekla je Amanda Mekdugal (McDougall), gradonačelnica regionalne općine Kejp Breton (Cape) , za Associated Press.

    Ljudi u tom području u petak su požurili da nabave osnovne potrepštine i radili na zaštiti svojih imanja od oluje.

    U brodogradilištu Samsons Enterprises u maloj akadskoj zajednici Petit-de-Grat na ostrvu Kejp Breton u Novoj Škotskoj, Džordan Dejvid (Jordan David) pomogao je svom prijatelju Kajlu Boudreau (Kyle Boudreauu) da veže Boudreauov brod sa jastogom “Bad Influence”.

    – Sve što možemo da uradimo je da se nadamo najboljem i da se pripremimo najbolje što možemo. Nešto dolazi, a koliko je loše tek treba da se utvrdi – rekao je Dejvid, noseći svoju vodootpornu opremu za vanjsku upotrebu.

    Bob Robičaud (Robichaud), meteorolog za upozoravanje pripravnosti iz Kanadskog centra za uragane, rekao je da se Fiona oblikuje kao veći olujni sistem od uragana Huan, koji je 2003. godine nanio veliku štetu području Halifaksa.

    Dodao je da je Fiona otprilike iste veličine kao posttropska oluja Dorian 2019.

    – Ali jača je nego što je Dorian bio. To će sigurno biti historijski, ekstremni događaj za istočnu Kanadu – kazao je.

    Kristina Lamej (Christina Lamey), glasnogovornica regionalne općine Kejp Breton, rekla je da se sportska arena Centar 200 u Sidneju otvara u petak navečer kako bi primila stanovnike koji su htjeli da se evakuišu iz svojih domova tokom oluje. Halifaks je rekao da će otvoriti četiri centra za evakuaciju.

    Zvaničnici na Ostrvu princa Edvarda poslali su hitno upozorenje na telefone upozoravajući na potencijal za ozbiljne poplave na sjevernoj obali pokrajine.

    – Trebalo bi poduzeti hitne napore kako bi se zaštitile stvari. Izbjegavajte obale, valovi su izuzetno opasni. Stanovnici tih regija trebali bi biti spremni da se isele ako bude potrebno – navodi se u upozorenju.

    Hitno upozorenje

    Vlasti u Novoj Škotskoj također su poslale hitno upozorenje na telefone upozoravajući na Fionin dolazak i pozivajući ljude da kažu unutra, izbjegavaju obalu, pune uređaje i imaju dovoljno zaliha za najmanje 72 sata. Zvaničnici su upozorili na dugotrajne nestanke struje, oštećenja drveća i objekata vjetrom, poplave na obali i moguće ispiranje puteva.

    Fiona je do sada optužena za najmanje pet smrtnih slučajeva – dvije u Portoriku, dvije u Dominikanskoj Republici i jednu na francuskom ostrvu Gvadalupe.

    U međuvremenu, Nacionalni centar za uragane saopćio je da se očekuje da će novoformirana tropska oluja Ian na Karibima nastaviti jačati i pogoditi Kubu u utorak rano kao uragan, a zatim u srijedu rano ujutru pogoditi južnu Floridu.

    Nalazio se oko 385 milja (620 kilometara) jugoistočno od Kingstona, Jamajka. Imao je maksimalnu trajnu brzinu vjetra od 40 mph (65 km/h) i kretao se u pravcu zapad-sjeverozapad brzinom od 12 mph (19 km/h). Izdat je sat za uragan za Kajmanska ostrva.

  • Rusi masovno bježe, ovih pet zemalja su im jedine šanse za spas

    Rusi masovno bježe, ovih pet zemalja su im jedine šanse za spas

    Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da proglasi djelimičnu mobilzaciju na teritoriji cijele zemlje dovela je do opće panike među građanima. Rusi sada na sve moguće načine pokušavaju pobjeći iz zemlje, kako bi izbjegli odlazak u rat u Ukrajini. Tako su avionske karte u samo nekoliko sati rasprodane, a ogromne gužve zabilježene su i na graničnim prijelazima zemalja koje graniče sa Rusijom. Jedine destinacije koje građanima Rusije dozvoljavaju ulaz bez vize su Turska, Srbija, Dubai, Armenija i Finska, ali i Bosna i Hercegovina, u kojoj zasad nije zabilježen veliki priliv Rusa.

    Iako je zvanični Kremlj invaziju na Ukrajinu do sada nazivao “specijalnom vojnom operacijom“, a Vladimir Putin više puta isticao da Rusija neće mobilisati građane jer “nije u pitanju rat, već oslobađanje teritorije“, nakon sedam mjeseci sukoba u Ukrajini ruski zvaničnici donijeli su odluku da proglase djelimičnu mobilizaciju.

    Odluku je građanima saopšćo sam Putin u vanrednom obraćanju, ističući da ona stupa na snagu čim se potpiše ukaz. Ubrzo nakon obraćanja on je pomenuti ukaz i potpisao, a on je odmah stupio na snagu.

    Detalje o mobilizaciji 300.000 rezervista pojasnio je ministar odbrane Sergej Šojgu. On je kazao da će od odlaska u rat biti izuzeti studenti, a pravo na izuzetak imaju i oni koji su navršili starosnu granicu služenja vojnog roka, zatim, oni koji iz zdravstvenih razloga ne mogu u vojsku i oni koji imaju sudske presude o izricanju kazne zatvora.

     

    Jedine šanse za spas

    Kako se sedmicama unazad u Rusiji spekulisalo o mogućoj mobilizaciji, građani su samu odluku dočekali prilično burno. Na više sajtova specijalizovanih za kupovinu avionskih karata zabilježen je rekordno veliki sadržaj, a karte su, prema zasad dostupnim informacijama, rasprodate do oktobra.

    One se trenutno kreću i po cijeni od 10.000 eura u jednom pravcu. Imajući u vidu da su zemlje Evropske unije i Sjedinjene Američke Države uvele sankcije Rusiji, one više ne dozvoljavaju ulaz ni ruskim civilima.

    U kampanju protiv prijema Rusa nedavno su se uključile i baltičke zemlje, koje su donijele odluku da zabrane ulazak i državljanima Rusije koji imaju vize, sve u cilju izolacije države koja je u međunarodnoj zajednici označena kao agresor.

    Tako Rusi bez vize mogu ući u Finsku, gdje su na granicama registrovane velike gužve. Finska je trenutno jedina baltička zemlja koja je samo najavila, a nije usvojila odluku da zabrani ulaz Rusima.

    U panici da će finske vlasti sada zatvoriti sve granice, Rusi koji pokušavaju izbjeći mobilizaciju preplavili su granične prijelaze, a zasad je relativno mali broj njih uspio ući u zemlju.

    Još jedna od država iz neposredne blizine čije su granice otvorene za Ruse je Armenija. Avionske karte do Jerevena jedne su od najtraženijih na sajtovima svih aviokompanija koje saobraćaju iz Moskve do glavnog grada Armenije.

    Ista situacija je i sa Dubaijem, koji Rusi mahom koriste kao tranzitnu destinaciju. Kako im je ulazak u Dubai omogućen, za razliku od svih zemalja Evropske unije, građani Rusije sada odatle pokušavaju stići do željene lokacije.

     

    Srbija i Turska najlakše dostupne

    Pored tri pomenute zemlje, Srbija i Turska su od početka rata u Ukrajini omiljene, ali i najlakše dostupne destinacije. Još od februara je zabilježen veliki priliv državljana Rusije u Beograd, ali i Istanbul.

    Oni ove gradove, za razliku od Dubaija, ne vide kao prolaznu tačku, već u njima stvaraju uslove za život. Već mjesecima novinske stupce pune informacije o kompanijama koje Rusi otvaraju, kao i o stanovima koje kupuju u Beogradu i Istanbulu. Sada, kada postoji realna opasnost od odlaska na front u Ukrajini, još je veće interesovanje državljana Rusije za Srbiju i Tursku.

     

    Masovna hapšenja na protestima

    Istovremeno, masovni protesti održani su širom Rusije zbog odluke Vladimira Putina da proglasi djelimičnu mobilizaciju u cijeloj zemlji. Rusi su na ulice izašli sa jasnom porukama “ne ratu“, “ne mobilizaciji“ i “Putin napolje“. Ovo su prvi veći protesti u zemlji nakon onih koji su organizovani zbog hapšenja opozicionara Alekseja Navaljnog, a ujedno i prvi put posljednjih decenija da je Putin uspio svoj narod okrenuti protiv sebe – natjeravši ih da ratuju u Ukrajini.

    Ruska policija hapsila je građane koji su se okupljali da izraze svoje nezadovoljstvo odlukom o djelimičnoj mobilizaciji 300.000 rezervista, a na društvenim mrežama su se pojavili snimci na kojima se vidi kako policija tuče građane.

    N1

  • Danas je Međunarodni dan mira

    Danas je Međunarodni dan mira

    Širom svijeta 21. septembar se obilježava kao Međunarodni dan mira, u znak jačanja mira među državama i narodima.

    Ovaj datum je uspostavila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1981. godine. Dvadeset godina kasnije, 2001. godine, Rezolucijom Ujedinjenih nacija 21. septembar određen je danom nenasilja i prekida neprijateljstava na globalnom nivou, čime je potvrđen značaj obilježavanja ovog bitnog datuma.

    Svake godine na ovaj dan se posebno potiče sve pojedince, organizacije i nacije da podijele poruku mira kroz svoje djelovanje.

    Od osnivanja do danas Međunarodni dan mira uključio je milione ljudi sa svih strana svijeta koji zajednički učestvuju u raznim događanjima i okupljanjima.

  • Uznemirujući snimci uragana: U Dominikanskoj republici i Portoriku vjetar puhao 169 kilometara na sat

    Uznemirujući snimci uragana: U Dominikanskoj republici i Portoriku vjetar puhao 169 kilometara na sat

    Uragan Fiona krenuo je sinoć sjeverno nakon što je u Dominikansku Republiku donio obilne kiše i snažne vjetrove te izazvao potpuni nestanak struje u susjednom Portoriku, gdje je najmanje dvoje ljudi poginulo.

    Uragan druge kategorije vjerojatno će postati uragan treće kategorije dok se bude kretao toplim karipskim vodama prema otocima Turks i Kaikos (Caicos).

    Nacionalni centar za uragane označio je sinoć Fionu kategorijom dva, s vjetrovima koji su dosezali 169 kilometara na sat.

    Očekuje se da će danas središte Fione proći blizu ili istočno od arhipelaga, za koji je trenutno izdato upozorenje na uragan, saopćio je američki Nacionalni centar za uragane (NHC).

    Tropske se oluje očekuju i na Bahamima.

    Nakon što je zahvatila Portoriko, Fiona se spustila u Dominikansku Republiku u blizini Boka Jume (Boca Yume) u 3:30 sati ujutro po lokalnom vremenu, prema NHC-u.

    Središte oluje prije podneva je stiglo do sjeverne obale Hispaniole.

    To je prvi uragan koji je izravno pogodio Dominikansku Republiku otkako je Džeane (Jeanne) ostavila veliku štetu na istoku zemlje u septembru 2004. godine.

    Fiona je izazvala ozbiljne poplave, odsjekla nekoliko sela, natjerala na evakuaciju oko 800 ljudi te više od 11.000 ljudi ostavila bez struje u istočnom dijelu zemlje.

    avaz.ba

  • Biden: Pandemija COVID-a 19 je završila

    Biden: Pandemija COVID-a 19 je završila

    Američki predsjednik Joe Biden kazao je da je pandemija COVID-a 19 završila, u intervjuu za CBS koji je emitiran u nedjelju navečer.

    – Pandemija je gotova, no još uvijek imamo problem s COVID-om, rekao je Biden u intervjuu koji je snimljen u četvrtak.

    – Ako pogledate, nitko ne nosi maske. Čini se da su svi u prilično dobroj formi. Stvari se mijenjaju i mislim da je to savršen primjer toga, nastavio je američki predsjednik.

    Prema podacima američkog sveučilišta Johns Hopkins u svijetu je zabilježeno gotovo 612 milijuna slučajeva oboljenja od COVID-a 19, a umrlo je više od 6,5 milijuna ljudi.

    U SAD-u je bilo više od 95 milijuna slučajeva covida, a umrlo je više od milijun ljudi. Sam Biden bio je pozitivan na koronavirus u srpnju i liječen je lijekom Paxlovid. Krajem augusta i njegova supruga Jill zaražena je virusom te je liječena tim lijekom. U prosjeku 390 ljudi još uvijek umre u SAD-u svaki dan zbog komplikacija nakon pozitivnog testiranja na koronavirus.

    SAD je nedavno odobrio dva nova cjepiva prilagođena dominantnoj varijanti virusa omikron.

  • Svijet u novim problemima: Zalihe brazilske kafe na rekordno niskom nivou

    Zalihe kafe u najvećoj svjetskoj zemlji koja proizvodi kafu, Brazilu, pasti će na rekordno niske vrijednosti u narednih šest mjeseci, navodi “Bloomberg”, pozivajući se na izjavu predsjednika “Brazilskog nacionalnog vijeća za kafu”, Silasa Brasileira.

    Prema njegovoj prognozi, zalihe kafe u zemlji će do marta pasti na 7 miliona vreća, dok analitičari smatraju zalihe od 9-12 miliona vreća, težine 60 kg, kao normalan nivo.

    Sušna godina

    Prema riječima Nelsona Carvalhaisa, člana odbora izvozne grupe “Cecafe”, rezerve kafe u zemlji su toliko male da, čak i ako sljedeće godine bude dobra žetva, Brazil teško da će imati dovoljno kafe da zadovolji svjetsku potražnju. “Samo nam treba kiša“, zaključio je.

  • Pogodila ih najveća oluja u posljednjih nekoliko godina: Ima i stradalih osoba, voda nosi sve pred sobom

    Pogodila ih najveća oluja u posljednjih nekoliko godina: Ima i stradalih osoba, voda nosi sve pred sobom

    Tajfun “Nanmadol” donio je danas veoma snažan vjetar i rekordnu količinu kiše u dijelovima Japana, a u jednoj od najvećih oluja posljednjih godina u ovoj zemlji poginula je najmanje jedna osoba, pojedine fabrike obustavile su rad, a poremećen je i saobraćaj.

    Premijer Fumio Kišida (Kishida) do sutra je odgodio odlazak u Njujork (New York), gdje treba da govori na Generalnoj skupštini UN-a.

    Premijer je ostao kod kuće kako bi pratio posljedice oluje, prenijeli su mediji.

    Ovo je 14. tajfun u Japanu ove sezone, a oluja je kasno sinoć stigla do kopna u oblasti grada Kagošima (Kagoshima), nakon čega je zahvatila zapadno ostrvo Kjušu (Kyushu) i glavno ostrvo Honšu (Honshu).

    U prefekturi Miazaki izlila se rijeka, poplavljena su polja i putevi, prikazao je nacionalni medijski servis NHK. Jedan čovjek je poginuo kada je njegov automobil zahvatila bujica, navodi se u izvještaju.

    Povrijeđeno je najmanje 69 osoba, a oko 340.000 domaćinstava jutros je bez struje. Većina škola danas je ionako zatvorena zbog državnog praznika.

    izvor: avaz.ba

  • Cijene nafte pale drugu sedmicu zaredom

    Cijene nafte pale drugu sedmicu zaredom

    Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošle sedmice, druge zaredom, jer centralne banke zapadnih zemalja podižu kamatne stope, što će usporiti rast ekonomije, a time i

    Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošle sedmice 1,6 posto, na 91,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,9 posto, na 85,11 dolara. Pad cijena druge sedmice zaredom ponajviše je posljedica usporavanja rasta globalnog gospodarstva, na što su prošloga tjedna upozorili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka.

    Recesija u zemljama

    MMF je za oktobar najavio novo smanjenje procjena rasta globalne ekonomije, nakon što je već u julu smanjio procjenu na 3,2 posto u ovoj godini, a 2,9 posto u idućoj. Neke će zemlje iduće godine uroniti u recesiju, ali još je prerano reći hoće li doći do globalne recesije, poručio je MMF.

    Svjetska je banka poručila da globalna ekonomija možda kreće prema recesiji, s obzirom da centralne banke u svijetu zbog visoke inflacije istovremeno povećavaju kamate. Tri najveće svjetske ekonomije – SAD, Kina i eurozona – bilježe oštro usporavanje rasta i čak bi i jedan umjeren udarac mogao svjetsku ekonomiju gurnuti u recesiju, poručila je Svjetska banka.

    – I Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka upozorili su da bi globalna ekonomija u sljedećoj godini moglo pasti u recesiju. To je loša vijest za naftnu potražnju i nadovezuje se na procjenu IEA-e o potražnji – rekao je Stiven Brenok (Stephen Brennock) iz PVM-a.

    Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa, naime, da će potražnja stagnirati u četvrtom tromjesečju zbog slabijih izgleda za potražnju u Kini. A centralne banke zapadnih zemalja i dalje podižu kamatne stope kako bi suzbile previsoku inflaciju.

    Povećanje kamata

    Tako se ove sedmice očekuje daljnje povećanje kamata američke centralne banke najvjerojatnije za 0,75 postotnih bodova, treći put u nizu, a možda i za cijeli postotni bod, s obzirom da u SAD-u inflacijski pritisci ne popuštaju znatnije.

    Zbog svega toga, dosad su u trećem tromjesečju cijene nafte pale otprilike 20 posto, pa su na putu najvećeg kvartalnog gubitka od početka koronakrize 2020. godine. Podršku cijenama pružaju sve slabiji izgledi za uspješan završetak pregovora o iranskom nuklearnom programu, koji bi trebao utrti put obnovi iranskog izvoza nafte.

    To bi značilo slabije snabdijevanje, s obzirom na najave mogućeg smanjenja proizvodnje članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika te najave Rusije da bi mogla obustaviti izvoz nafte skupini najrazvijenijih zemalja svijeta G7, koja joj planira ograničiti cijenu.

    Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetske ekonomije od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, porasle oko 15 posto.

    izvor: avaz.ba

  • Danas sahrana kraljice Elizabete II

    Danas sahrana kraljice Elizabete II

    Sahrana britanske kraljice Elizabete bit će održana danas. Očekuje se prisustvo više od 500 svjetskih lidera i stranih zvaničnika, a događaj, koji mediji nazivaju “sahranom stoljeća”, za londonsku policiju bit će logistički i sigurnosni izazov najvišeg nivoa.

    Sahrana će se prikazivati u parkovima, trgovima i kinima širom Velike Britanije, potvrdila je vlada.

    Predviđeno je da kovčeg sa tijelom kraljice bude u zgradi parlamenta u Vestminsterskoj dvorani do 10:45 sati po lokalnom vremenu (11:45 po našem), a da se zatim prenese na lafetu, u Vestminstersku opatiju, koja se nalazi u neposrednoj blizini, u pratnji kralja Čarlsa III (Charles) i starijih članova kraljevske porodice.

    Opelo u 11 sati

    Opelo počinje u 11 sati po lokalnom vremenu (12 sati po našem) i traje jedan sat, a završava se sa dvije minute šutnje.

    Osim kanterberijskog nadbiskupa Džastina Velbija (Justin Welby), očekuje se da će odlomke iz Biblije pročitati i britanska premijerka Elizabet Tras (Elizabeth Truss), a bit će i predstavnici drugih vjerskih konfesija.

    Kovčeg sa tijelom kraljice će poslije službe u opatiji biti prevezen lafetom Kraljevske mornarice, kroz London, u pratnji porodice do Velingtonovog luka, prolazeći usput pored Bakingemske palače.

    Povorka će stići u 15 sati (16 po našem vremenu) do zamka Vindzor, gdje će se obaviti služba i sahrana, a opelo u Vindzoru počet će oko 16 sati (odnosno 17 sati).

    Kraj opela je ujedno i kraj javnog dijela sahrane Elizabete II, njen kovčeg će biti položen u Kapelu svetog Ðorđa, pored muža princa Filipa (Philip), oko 19.30 po lokalnom vremenu (20.30) bez prisustva javnosti.

    Stigao i Bajden

    Na sahrani će učestvovati 10.000 ljudi, uključujući vojnike, mornare i avijatičare.

    Na državnoj sahrani se očekuje više od 500 šefova država ili vlada uključujući i kraljeve, kraljice, šeike, sultane i japanskog cara.

    Bit će to jedan od najvećih i najsloženijih događaja na britanskom tlu od Drugog svjetskog rata, a američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) je na vrhu liste državnika koji dolaze iz cijelog svijeta.

    On je prije dva dana sa suprugom Džil (Jill) stigao u London avionom.

    Kontroverze prate neke od pozvanih gostiju, kao što je prijestolonasljednik Saudijske Arabije Mohamed Bin Salman (Mohammed bin Salman Al Saud).

    Još jedan poziv koji je doveo do kritika je poziv kineskom predsjedniku Si Đinpingu (Xi Jinping), zbog optužbi za zločine protiv čovječnosti upućenih kineskoj vladi. Ali predsjednik Si neće prisustvovati sahrani. Umjesto njega, potpredsjednik Vang Ćišan (Wang Qishan) otputovat će u Veliku Britaniju.

    Ko nije pozvan

    Nisu pozvani predstavnici Rusije, Bjelorusije, Mjanmara, Sirije, Venecuele i Afganistana.

    Iran, Sjeverna Koreja (DPRK) i Nikaragva su samo pozvani da pošalju ambasadore, a ne šefove država.

    Očekuje se da sahrani prisustvuju premijer Bangladeša i predsjednik Šri Lanke, dok će Indiju predstavljati predsjednik.

    Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel MAcron), irski Mišel Martin (Micheal), predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer (Frank-Walter Steinmeier) i italijanski predsjednik Serđio Matarela (Sergio Mattarella) su među ostalim svjetskim liderima za koje se očekuje da prisustvuju sahrani. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković predvodi delegaciju naše države.

    Bit će prisutni i članovi kraljevskih porodica iz cijele Evrope. Očekuje se da će mnogi od gostiju odati poštu kraljici u Vestminsterskoj palači i upisati se u knjigu žalosti u Lankaster Hausu.

    Ali fokus će biti na zvaničnom državnom prijemu koji će u nedjelju prirediti kralj Čarls III u Bakingemskoj palači.

    Za mnoge lidere to će biti jedina šansa da se kolektivno sastanu i upuste u diplomatiju.

    izvor: avaz.ba

  • London se priprema za sahranu kraljice: Očekuje se milion posjetilaca

    London se priprema za sahranu kraljice: Očekuje se milion posjetilaca

    Londonske vlasti pripremaju se za državnu sahranu kraljice Elizabete II, zbog čega se u britanskoj prijetsonici u ponedjeljak očekuje dolazak milion posjetilaca, prenosi Anadolu Agency (AA). Komesar za transport Andy Byford izjavio je u nedjelju da je London od smrti kraljice 8. septembra posjetio veliki broj ljudi, ali da se vrhunac očekuje u ponedjeljak. Širom Velike Britanije će saobraćati oko 250 dodatnih vozova, uključujući i neke noćne vozove. Peter Hendy, predsjednik željezničke kompanije Network rail, rekao je da će u ponedjeljak biti organizovano najviše prevoza od Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Na aerodromu Heathrow će biti otkazano više od 100 letova, kako bi se spriječila buka aviona koja bi ometala sahranu u Westminsterskoj opatiji. Aerodrom u zapadnom Londonu saopštio je da će 15 posto od 1.200 letova u ponedjeljak biti otkazani. Britanski monarh s najdužim stažem, kraljica Elizabeta II umrla je 8. septembra u Škotskoj u 97. godini. Kraljica će biti pokopana u ponedjeljak, a sahrana će biti održana u Westminsterskoj opatiji u Londonu. Posljednjem ispraćaju kraljice prisustvovaće brojni svjetski lideri i članovi kraljevskih porodica. Izvor: Dnevni avaz