Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Finska i Švedska planiraju zajedno ući u NATO

    Finska i Švedska planiraju zajedno ući u NATO

    Finska i Švedska zajedno će se pridružiti NATO-u, izjavili su u petak njihovi premijeri, čime su pokazali ujedinjenu frontu Turskoj koja se usprotivila njihovim kandidaturama.

    Nordijski susjedi podnijeli su zahtjev za članstvo u NATO-u u svibnju kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, ali su naišli na prigovore Turske koja ih je optužila za pružanje utočišta “terorističkim skupinama”.

    Finska premijerka Sanna Marin rekla je u petak da joj je turski predsjednik rekao da ima više pitanja za Švedsku nego Finsku. No naglasila je da neće ostaviti za sobom Švedsku u tom procesu, piše n1.

    “Naravno, vrlo nam je važno da se Finska i Švedska pridruže NATO-u ruku pod ruku”, rekla je Marin novinarima na zajedničkoj konferenciji za medije sa svojim švedskim kolegom u Helsinkiju.

    Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je 6. oktobar da se njegova zemlja još uvijek protivi kandidaturi Švedske.

    “Svaki korak do sada poduzimali smo ruku pod ruku i nitko od nas nema drugih ambicija”, rekao je novi švedski premijer Ulf Kristersson.

    Kristersson je rekao da će se uskoro sastati s Erdoganom. “Potpuno je legitimno da Turska dobije potvrdu da Švedska poduzima ono na što se obvezala u okviru sporazuma”, dodao je.

    Švedski dnevni list Aftonbladet u petak je citirao izvore koji govore da je Turska pozvala Kristerssona na bilateralni sastanak u Ankari, koji će vjerojatno održati 8. novembra.

    Kristerssonov glasnogovornik nije odmah odgovorio na zahtjeve za komentarom.

  • Muškarac godinama tajno živio u improvizovanom stanu u tržnom centru

    Muškarac godinama tajno živio u improvizovanom stanu u tržnom centru

    Jedan muškarac godinama je živio u sobi usred tržnog centra, a da to niko nije primijetio.

    (Michael Townsend)  u tržni centar uselio se kada je izbačen iz svog starog stana. Dogodilo se to prije 15-ak godina, ali muškarac je tek sada o tome progovorio.

    Dok je odlučivao šta će učiniti, vidio je reklamu za tržni centar i sjetio se da je jednom vidio praznu sobu u zgradi pa je odlučio da napravi kamp.

    Stvari su brzo izmakle kontroli i ubrzo je soba od 70 kvadrata opremljena foteljama i Play Stationom, a Majkl je tu dovodio i svoje prijatelje.

    Michael, inače umjetnik, prvi put je uočio neiskorišćeni prostor ispod tržnog centra Providence Place na Rode Island u SAD tokom svog svakodnevnog trčanja 1999. godine.

    – Tokom božićne sezone 2003. i 2004, radijski oglasi za tržni centar Providence Place sadržavali su entuzijastičan ženski glas koji je govorio o tome kako bi bilo sjajno kada biste vi mogli živjeti u tržnom centru. Centralna tema oglasa bila je da tržni centar ne samo da pruža bogato iskustvo kupovine, već ima i sve stvari koje su potrebne za preživljavanje i zdrav život – rekao je Townsend te dodao da mu plan nije bio da živi neko vrijeme u tržnom centru, nego što duže.

    Izvor: avaz.ba

  • EU je u sklopu sankcija zamrznula imovinu 90 ruskih državljana

    EU je u sklopu sankcija zamrznula imovinu 90 ruskih državljana

    Europska unija zamrznula je više od 17 milijardi eura ruske imovine u sklopu paketa sankcija protiv Moskve, kazao je povjerenik Europske komisije za pravosuđe Didier Reynders.

    “Do sada je zamrznuta imovina 90 ljudi, više od 17 milijardi eura u sedam država članica, uključujući 2,2 milijarde eura u Njemačkoj”, rekao je Belgijac za njemački medijski koncern Funke.
    EU je usvojila osam paketa sankcija od početka ruske agresije na Ukrajinu prije osam mjeseci.

    Posebno su ukrajinski političari opetovano tražili da se zamrznuta imovina iskoristi za obnovu zemlje nakon rata.

    “Ako EU zaplijeni novac od kriminalnih poslova, moguće ga je usmjeriti u kompenzacijski fond za Ukrajinu. Međutim, iznos nije ni blizu dovoljan za financiranje obnove”, kazao je Reynders.

    EU je također zamrznula 300 milijardi eura deviznih rezervi Ruske središnje banke, istaknuo je povjerenik.

    “S moje točke gledišta, barem je moguće zadržati ovih 300 milijardi eura kao jamstvo dok Rusija dobrovoljno ne sudjeluje u obnovi Ukrajine”, rekao je Reynders.

    Za novine Hamburger Abendblatt Reynders je pak kazao da bi ove godine moglo doći do prvih suđenja za ratne zločine počinjene u Ukrajini.

    “Ako tužitelji žele početi na najvišoj razini, neka to učine”, poručio je.

    Reynders je dodao kako je “prilično siguran” da će prva suđenja za ratne zločine ruskim osumnjičenicima započeti na Međunarodnom kaznenom sudu ove godine.

  • U Freiburgu osnovana Bosanska škola

    U Freiburgu osnovana Bosanska škola

    U njemačkom gradu Freiburgu osnovana je Bosanska škola u kojoj će biti omogućeno pohađanje dopunske nastave na maternjem, bosanskom jeziku za svu djecu školskog uzrasta, od prvog do devetog razreda.

    Za koordinatorice Bosanske škole u Freiburgu izabrane su Nerma Žlibanović, Sanela Ćatović i Halila Feratović, a u školu je već upisano 21 dijete.

    Predsjednik Saveza dopunskih škola BiH u dijaspori Haris Halilović je u svom pozdravnom obraćanju prisutnima podijelio iskustva o radu dopunskih škola BiH u SR Njemačkoj, principe na kojima djeluju, ogroman napor bh. aktivista da sačuvaju dopunske škole na maternjem jeziku jer država BiH još nije regulisala ovu oblast, posebno istakavši značaj očuvanja maternjeg jezika i identiteta djece građana BiH u dijaspori i veza sa domovinom.

    -Već nekoliko godina građani iz BiH koji žive u Freiburgu i okolini iskazuju potrebu i želju da i njihovoj djeci bude omogućeno pohađane dopunske nastave na maternjem jeziku. U tom cilju, s bh. aktivistima iz Freiburga mjesecima vodimo neophodne aktivnosti za osnivanje Bosanske škole u ovom gradu i veoma sam sretan što smo danas osnovali Bosansku školu i što će se već u ovoj školskoj godini i u njemačkim školama u Freiburgu govoriti bosanski – ističe Halilović.

    Navodi da je to 47. odjeljenje dopunskih škola BiH koja su u SR Njemačkoj osnovali od 2008. godine, u okviru projekta “Očuvanje maternjeg jezika i identiteta djece građana BiH u dijaspori kroz dopunske škole BiH i kulturne djelatnosti“.

    Koordinatorica  Bosanske škole u Freiburgu Nerma Žlibanović kaže da je jezik jedan od osnovnih temelja identiteta svakog čovjeka te je stoga veoma važno da svojoj djeci ostavimo u amanet ono najbitnije što su nama podarili roditelji.

    -Bosanska škola u našem gradu bit će još jedan važan razlog da se naša djeca, ali i mi njihovi roditelji okupljamo, družimo, više upoznamo, razmjenjujemo iskustva i lakše pokrećemo aktivnosti vezane za naš život ovdje i za našu domovinu – kazala je.

    Dopunska nastava na bosanskom jeziku u bosanskim dopunskim školama, čiji rad koordinira Savez dopunskih škola BiH u saradnji sa DKP-a BiH, izvodi se po planu, programu i udžbenicima Ministarstva civilnih poslova BiH za dopunsku nastavu u inostranstvu, a u bosanske škole mogu se upisati sva djeca školskog uzrasta, od prvog do devetog razreda, ako su im roditelji iz BiH, porijeklom iz BiH ili sa prostora bivše Jugoslavije, kao i sva druga djeca čiji roditelji prihvataju spomenuti nastavni plan i program, pravilnik i poslovnik o radu bosanskih škola u SR Njemačkoj, saopćeno je iz Saveza dopunskih škola u BiH.

    Izvor: Fena

  • U svijetu se 29. oktobra obilježava kao Svjetski dan borbe protiv moždanog udara

    U svijetu se 29. oktobra obilježava kao Svjetski dan borbe protiv moždanog udara

    Svjetska zdravstvena organizacija i zdravstveni profesionalci u cijelom svijetu 29. oktobar obilježavaju kao datum posebnog skretanja pažnje na javno zdravstveni problem moždanog udara.

    Kako navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica  (INZ), moždani udar vodeći je uzrok invaliditeta i drugi vodeći uzrok smrti u svijetu. Može nastati kod bilo koga i u bilo kojoj dobi.

    Nastaje kao posljedica smetnji cirkulacije krvi u mozgu ili u dijelu mozga. Bez opskrbe živčanih stanica krvlju dolazi do oštećenja ili smrti stanica. Neurološki simptomi moždanog udara ovise o tome u kojem dijelu mozga nastaje smetnja cirkulacije. To može utjecati na ljudsko tijelo, pokretljivost i govor, kao i na to kako oni misle i osjećaju.

    – Moždani udar može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvnog suda i prodiranjem krvi u okolno tkivo) – navodi rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja INZ-a Elma Kuduzović.

    Faktori rizika za nastanak moždanog udara na koje se ne može uticati su dob, spol, rasa, genetika, moždani udar u porodičnoj anamnezi, podatak o prethodnom moždanom udaru i/ili prethodnim tranzitornim ishemijskim napadima.

    Međutim, faktori rizika na koje se može uticati su povezani su sa stilovima života kao što su pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, korištenje droga, pretilost, nepravilna prehrana i fizička neaktivnost, stres, upotreba oralnih kontraceptiva.

    – Najčešći simptomi moždanog udara su utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela, poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe – navodi Kuduzović.

    Također, simptomi su i naglo zamagljenje ili gubitak vida, naročito na jednom oku ili u polovini vidnog polja; naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

    U INZ-u stručnjaci kažu da svako pojedinačno može sam za sebe napraviti mnogo. Čestom kontrolom krvnog pritiska, naročito ako osoba pripada rizičnim grupama. Liječenjem povišenog krvnog pritiska smanjuje se rizik za moždani udar i za bolesti srca.

    Prestankom pušenja – istraživanja su pokazala da se rizik za moždani udar smanjuje kod onih koji su prestali pušiti unazad dvije do pet godina u odnosu na pušače, redovnom fizičkom aktivnošću – fizička aktivnost jača srce i krvne sudove, poboljšava cirkulaciju, prevenira aterosklerozu, regulira i održava poželjnu tjelesnu masu, regulira metaboličke procese pa i metabolizam šećera, daje fizički polet i zdrav san.

    Pomaže i prelazak na zdravu prehranu, redovna i raznovrsna prehrana prilagođena dobi, s puno svježeg voća i povrća, nezasićenih masnoća, umjerenom količinom soli, svježe pripremljenim obrocima i adekvatnim unosom vode, omogućavaju optimalno funkcioniranje organizma.

    – Brojna istraživanja potvrdila su pozitivan učinak i preventivnu ulogu mediteranske prehrane na pojavu kardiovaskularnih bolesti. Smanjenje ukupnog rizika za moždani udar zabilježeno je pri konzumiranju ribe jednom sedmično. Povećana sklonost mediteranskoj prehrani povezana je sa značajnim smanjenjem ukupne smrtnosti, smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara – ističe Kuduzović.

    Ono što je za sve važno je da se nauče znakovi moždanog udara i da se brzo djeluje, navode iz Instituta. Prepoznavanje znakova moždanog udara i brzi pristup liječenju spašava živote i poboljšava oporavak.

    – Ako mislite da neko ima moždani udar, učinite provjeru skraćeno nazvanu “B.R.Z.O.”: Zatražite da osoba B – brzo pokaže zube (Jedna strana visi?), R – da podigne ruke (Ruka pada?), Z – ako primijetite da čudno govori – O – odmah pozovite 124 – Službu Hitne pomoći – poručili su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

  • Direktor Međunarodne agencije za energiju smatra da će Rusija izgubiti energetsku borbu sa Zapadom.

    Direktor Međunarodne agencije za energiju smatra da će Rusija izgubiti energetsku borbu sa Zapadom.

    U intervjuu za Euronews je obrazložio zašto je takvog mišljenja.

    “Skoro 65 posto od ukupnog izvoza ruskog plina i 55 posto od ukupnog izvoza ruske nafte uoči invazije na Ukrajinu odnosilo se na izvoz u Evropu. Evropa je daleko bila najveće tržište, najveći kupac Rusije i Rusija je ovog kupca, najvećeg kupca zauvijek izgubila”, izjavio je Birol.

    Na pitanje da li Rusija može pronaći zamjenskog kupca u nekom drugom dijelu svijeta, odgovorio je da to neće biti lako, a kao razlog zašto je takvog mišljenja istakao je to što se “velika količina” plina plinovodima distribuira sa zapada Sibira do Evrope. Prema njegovoj procjeni, za izgradnju novog plinovoda do Kine i Indije bilo bi potrebno i do 10 godina, a što zahtijeva značajna tehnološka rješenja i investicije.

    “Ne prodajete luk, prodajete plin. To je sasvim drugačije. Kratkoročno gledano, za Rusiju je pravi san pronaći alternativu za izvoz u Evropu”, konstatovao je.

    Kako je kazao Birol, u sredini smo prve istinski globalne energetske krize.

    “Naš svijet nikada nije svjedočio ovako dubokoj i ovako kompleksnoj energetskoj krizi. Naftnu krizu smo imali 70-ih godina, ali je to bila samo naftna kriza. Sada imamo krizu u nafti, plinu, uglju, električnoj energiji. Razlog za to je jednostavan: Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu”, najveći je izvoznik energenata na svijetu”, dodaje.

    Predsjednik Međunarodne agencije za energiju je istakao da bi sljedeća zima (2023/2024) u kontekstu energetske krize mogla biti i teža.

    “U sljedećih nekoliko godina moramo biti spremni da se nosimo s nestabilnim i visokim cijenama energenata i moramo pronaći rješenja. Da budem iskren, zima pred nama bit će teška, a sljedeća zima bi mogla biti i teža”, upozorio je u intervjuu za Euronews.

    Među onima je koji su pri stavu da bi mogla biti dobra ideja da Evropska unija ograniči cijene uvoza ruskog plina, piše klix.ba.

  • Proglašen kraj mobilizacije u Rusiji

    Proglašen kraj mobilizacije u Rusiji

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu objavio je kako je završena “djelimična mobilizacija” 300.000 ruskih rezervista za borbu u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pak sumnja da je to to.

    Na sastanku sa Vladimirom Putinom, a što je prenosila državna televizija, Šojgu je rekao: “Zadatak koji ste postavili o (mobilizaciji) 300.000 ljudi je izvršen. Nisu planirane daljnje mjere”.

    Šojgu je rekao da je od 300.000 mobiliziranih, njih 218.000 ostalo na obuci, a 82.000 su raspoređene u zonu sukoba, od kojih 41.000 u njihove jedinice.

    On je rekao da ubuduće neće biti obavezne regrutacije nego će se zasnivati na dobrovoljcima i profesionalnim vojnicima. Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kako sumnja da je djelomična mobilizacija u Rusiji završena.

    Ističe da loš učinak promoskovskih snaga znači da bi moglo biti potrebno više ljudi.

    “Vrlo uskoro će Rusiji možda trebati novi val ljudi koje će poslati u rat”, rekao je Zelenski u videoobraćanju.

    Putin je proglasio “djelomičnu mobilizaciju” 300.000 rezervista 21. rujna, nakon niza vojnih poraza zbog kojih su ruske snage protjerane iz regije Harkov na istoku Ukrajine, a pritisnute u južnoj regiji Herson. Taj je potez pokrenuo egzodus vojno sposobnih muškaraca iz Rusije.

    Izvor: Klix.ba

  • Lovac iz BiH upucao rijetkog bijelog jelena, švicarski planinar zgrožen

    Lovac iz BiH upucao rijetkog bijelog jelena, švicarski planinar zgrožen

    Bijesni planinar se suočio s lovcem koji mu je na lošem njemačkom jeziku objasnio da ima potrebnu dozvolu i da smije loviti u toj šumi.

    U šumi švicarskog kantona Bern sve donedavno se mogao sresti bijeli jelen. Sada je životinju ustrijelio strani lovac. I to iz Bosne i Hercegovine.Rijetki albino jelen živio je između Konolfingena i Wichtracha posljednjih nekoliko mjeseci te je privukao pažnju mnogih znatiželjnih planinara. Sada je snježnobijela životinja mrtva, piše Berner Zeitung, prenosi Fenix magazin.

    Planinar je šetajući šumom naišao na automobil s registracijskim oznakama BiH: “Tada je pas pretrčao preko ceste, čuo se pucanj i nisam mogao vjerovati”, navodi muškarac.

    Nekoliko metara dalje bijeli jelen ležao je na tlu – ustrijeljen.

    Bijesni planinar se suočio s lovcem koji mu je na lošem njemačkom jeziku objasnio da ima potrebnu dozvolu i da smije loviti u toj šumi.

    Prema riječima lovočuvara Fritza Düriga, kanton Bern općenito priznaje lovačku dozvolu iz Bosne i Hercegovine.

    Čak i ako je albino jelen pravno jelen kao i svaki drugi, Dürig oštro osuđuje odstrjel: “Čovjeku je nedostajalo osjećaja i nije učinio nikakvu uslugu svijetu lova”, kaže Dürig. Već tijekom lovačke obuke naučite da se albino životinja ne smije ustrijeliti – “iz poštovanja prema ´hiru´ prirode”.

    Lokalni lovci nemaju puno razumijevanja za to što je napravio lovac iz BiH. “Možete, ali to ne činite”, sažima svoj stav Lorenz Hess, predsjednik Bernskog lovačkog saveza.

    S druge strane, staro narodno vjerovanje kaže da ubijanje bijelog jelena donosi nesreću. “Objektivno gledano, to je, naravno, više praznovjerje. Ali pokazuje da su i u pradavna vremena lovci smatrali da se bijeli jelen ne smije ubijati.”

    Lorenz Hess ne može prosuditi što je čovjeka iz Bosne i Hercegovine nagnalo da ga ubije. “Možda praksa poštede albino jelena nije uobičajena u svim kulturama. Ili je možda lovac mislio da je “cool” ustrijeliti tako rijetku životinju.”

    Izvor: Centralna.ba

  • CNN: Putin je mjesecima čekao ovaj trenutak

    CNN: Putin je mjesecima čekao ovaj trenutak

    Kako navode, ruski predsjednik Vladimir Putin mjesecima je čekao i posmatrao, nadajući se slamanju konsenzusa koji je izgradio predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) o potrebi da se učini sve što je moguće za obranu demokratije u Ukrajini.

    – Sada se pojavljuju prve pukotine – piše CNN.

    Nema znakova da je američki program vojne pomoći od 18 milijardi dolara Ukrajini u neposrednoj opasnosti. Ali sve je glasnije protivljenje ulozi SAD-a u ratu u Ukrajini.

    U onome što se može opisati samo kao politički debakl, progresivni demokrati su u utorak objavili, a zatim povukli, pismo potpisano u lipnju u kojem se Bijela kuća poziva da svoje napore da naoruža Ukrajinu uskladi sa snažnim diplomatskim naporima za prekid vatre. Nastojeći istaknuti predanost SAD-a i Zapada Ukrajini, Bajden je objavio novo upozorenje protiv upotrebe nuklearnog oružja u Ukrajini.

    – Dopustite mi samo da kažem: Rusija bi napravila nevjerojatno ozbiljnu pogrešku ako bi upotrijebila taktičko nuklearno oružje”, rekao je Biden novinarima nakon što su ga upitali sprema li se Rusija upotrijebiti prljavu bombu.

    – Bila bi to ozbiljna, ozbiljna pogreška – dodao je.

    Pitanja koja treba postaviti

    Pa ipak, neka od pitanja koja postavljaju oni koji su oprezni u pogledu stajališta SAD-a relevantna su i važna, piše CNN.

    Predsjednik mora stalno ocjenjivati ​​i opravdavati vanjskopolitičku operaciju koja Sjedinjene Države usmjerava protiv bivšeg hladnoratovskog neprijatelja i nuklearnog rivala Rusije.

    U vrijeme bijesne inflacije i ekonomskih poteškoća u Sjedinjenim Američkim Državama, dužnost je administracije i njenih pristaša da objasne američkim poreznim obveznicima zašto rat na rubu Evrope usisava milijarde javnog novca, piše CNN.

    Takve rasprave idu na ruku Putinu, koji je već pokazao svoju sposobnost iskorištavanja i širenja američkih političkih podjela miješanjem u izbore 2016. i utjecajem koji je imao nad Trampom.

    Podrška Ukrajini i dalje snažna

    Prije ili kasnije, političko nadmetanje u Vašingtonu oko toga koliko dugo bi SAD trebale ostati uključene u naoružavanje Ukrajine, i koliko će to koštati, ispreplest će se s važnim pitanjima koja bi mogla odlučiti rat. Je li Zapad posvećen pobjedi Ukrajine, kao što je Putin posvećen svojoj pobjedi? I je li Zapad doista spreman ući u opasan ciklus eskalacije koji bi mogao dovesti i do nuklearnog rata?

    U utorak se u SAD-u odvijala drama oko pisma koje je potpisalo 30 demokrata. Većina članova nije podržala objavu pisma, a neki su rekli da ga sada ne bi potpisali s obzirom na preokret koji se dogodio u ratu posljednjih dana. Ljutnja zbog pisma natjerala je zastupnicu Pramilu Jayapal, šeficu Kongresnog progresivnog kluba, da povuče pismo, rekavši da je napisano prije nekoliko mjeseci.

    Jedna stvar koju je drama oko demokratskog pisma o Ukrajini postigla jest to da je pokazala da, dok je podrška Ukrajini i dalje snažna, također postoji sve veća zabrinutost, iako su skeptici zasad manja skupina.

  • Filipini: U zemljotresu povrijeđeno 26 osoba, zatvoren aerodrom

    Filipini: U zemljotresu povrijeđeno 26 osoba, zatvoren aerodrom

    U snažnom zemljotresu koji je u utorak potresao sjever Filipina povrijeđeno je najmanje 26 osoba, dok su lokalne vlasti zatražile zatvaranje međunarodnog aerodroma zbog materijalne štete.

    Filipinski institut za vulkanologiju i seizmologiju saopštio je da je potres jačine 6,4 stepeni po Richteru u utorak naveče pogodio sjever zemlje, a da je epicentar potresa bio devet kilometara sjeverozapadno od grada Lagayan u provinciji Abra na dubini od 11 kilometara.

    Zvaničnici su naveli da nije bilo upozorenja na cunami nakon zemljotresa.

    Potres se osjetio na širokom području glavnog sjevernog regiona Luzona, uključujući i neke dijelove glavnog grada Manile, više od 400 kilometara južno od Abre.

    Najmanje 26 osoba je povrijeđeno u provinciji Ilocos Norte, gdje je međunarodnom aerodromu u gradu Laoagu naređeno da se privremeno zatvori u srijedu zbog štete izazvane potresom, saopštila je policija.

    U gradu Batac, takođe u Ilocos Norte, pacijenti su premješteni iz najveće bolnice u pokrajini nakon što su dijelovi plafona u jedinici intenzivne njege pali dok se zgrada ljuljala.

    Najmanje dva grada u provinciji Cagayan privremeno su ostala bez struje zbog oštećenih dalekovoda. Oštećeni su brojni mostovi i putevi u okolnim provincijama.

    Zemljotresi se dešavaju u Filipinima veoma često, budući ova zemlja leži duž pacifičkog Vatrenog prstena, koji je poznat po intenzivnoj seizmičkoj i vulkanskoj aktivnosti.