Category: Svijet

  • Šta ulazak Hrvatske u Šengen znači za BiH

    Šta ulazak Hrvatske u Šengen znači za BiH

    Hrvatska granična policija postaje odgovorna za čuvanje granice same Evropske unije, a zbog toga bi se prakse kontrole na graničnim prijelazima s BiH, Srbijom i Crnom Gorom mogle pooštriti. To može značiti više čekanja, pregleda i problema prilikom ulaska iz tih država u Hrvatsku.

    Hrvatska se sve više integrira u EU. Ulaskom u EU 2013. Hrvatska je postala dio kruga jednih od ekonomski i društveno najrazvijenijih država na svijetu. Sljedeći korak integracije je ulazak u eurozonu i ulazak u Schengenski prostor o čemu se odlučuje danas.

    Iako je svaka vlast od trenutka ulaska u EU naglašavala da je sljedeći cilj Hrvatske ulazak u Šengen, i on će se uskoro ispuniti, jako malo se truda posvetilo tome da se građanima Hrvatske objasni zašto je to uopće važno.

    Više čekanja, pregleda i problema

    Granica Hrvatske s BIH, Srbijom i Crnom Gorom će postati vanjska granica EU. U praksi već duže vremena granice Hrvatske prema tim državama funkcioniraju kao vanjska granica EU pa ne bi trebalo biti previše problema s prilagodbom nakon što Hrvatska uđe u Šengensku zonu.

    Već od prije je za putovanje državljana Hrvatske u Srbiju, BiH i Crnu goru bila dovoljna samo lična karta, i to se neće promijeniti. Isto je bilo moguće za putovanje državljana tih zemalja u Hrvatsku do trenutka kada Hrvatska nije postala dio EU. Ulaskom Hrvatske u Šengensko područje će biti posebno velika kontrola pasoša jer granice Hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnog Gori postaju vanjske granice EU.

    Hrvatska granična policija postaje odgovorna za čuvanje granice same EU, a zbog toga bi se prakse kontrole na graničnim prijelazima s BiH, Srbijom i Crnom Gorom mogle pooštriti. To može značiti više čekanja, pregleda i problema prilikom ulaska iz tih država u Hrvatsku.

    Dvojno državljanstvo

    Oni koji imaju dvojno državljanstvo, moći će putovati kao svi ostali građani Hrvatske širom EU i Schengena, s istim uvjetima ulaska/povratka u Srbiju, BiH i Crnu Goru kao ostali državljani Hrvatske.

    Iz Delegacije Evropske unije u Sarajevu i Evropske komisije su u avgustu ove godine najavili da će EU od maja 2023. uvesti automatizirani elektronski sistem pod nazivom “European Travel Information and Authorisation System” (ETIAS), koji će služiti za putovanja u Schengensko područje za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU. Taj sistem će vrijediti za sve države koje imaju bezvizni režim s EU, što uključuje BiH, Srbiju i Crnu Goru.

    ETIAS će služiti za brže i efikasnije procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevencija ilegalnih migracija, bolju kontrolu epidemijskih rizika te efikasnije procedure upravljanja granicama.

    Zračni prostor

    Posebne promjene će nastupiti po pitanju zračnog prijevoza, zbog čega je ulazak Hrvatske u Schengensko područje po pitanju zračnih luka odgođen za 26. marta. Morat će se prilagoditi brojni terminali jer će letovi koji su do sada bili međunarodni postati domaći, a tako će se tretirati i putnici iz ostalih zemalja Schengenskog područja.

    Time će se znatno smanjiti kontrole, što će dovesti do manje gužvi. Ujedno će se postrožiti kontrole za one koji dolaze iz zemalja koje nisu dio Schengenskog područja, i u njihovom slučaju će ulazak u Hrvatsku biti sporiji.

    izvor: avaz.ba

  • Televizija hrvatske dijaspore dobila zabranu emitiranja programa zbog ustaških pjesama

    Televizija hrvatske dijaspore dobila zabranu emitiranja programa zbog ustaških pjesama

     

    Vijeće za elektroničke medije (VEM) Hrvatske ukinulo je dopuštenje za emitiranje CROTV HD-u – Televiziji hrvatske dijaspore jer nije dostavila zatražene snimke emitiranog programa nakon, kako se neslužbeno doznaje, pritužbe građana zbog emitiranja ustaških pjesama.

    CRO TV HD – Televizija Hrvatske Dijaspore puni je naziv nakladnika – pružatelja medijske usluge satelitom kabelom, internetom i drugim dopuštenim oblicima prijenosa kojem se kao vlasnik navodi Dario Kozjak, prenose hrvatski mediji.

    Sjedište kompanije je u njemačkom gradu Hanauu, a osim televizijskog programa na internetu, taj nakladnik emitira program i na Hrvatskom radiju Frankfurt. Na službenim stranicama CROTV HD-a navodi se kako njihova ”koncesija za za Iptv kabel Satelitsku distribuciju vrijedi 10 godina od 17. juna 2021.” te da ju je izdala Agencija za elektroničke medije Zagreb.

    Navedeni pružatelj medijske usluge ima dopuštenje za emitiranje televizijskog programa putem kabela, satelita i interneta kao i dopuštenje za emitiranje radijskog programa putem satelita, kabela i interneta. U konkretnom predmetu vodi se postupak samo za televizijski program. Što se tiče područja, pružatelj je slobodan emitirati program u bilo kojoj zemlji EU, ističu u AEM-u.

    izvor: klix.ba

  • Zemljotres jačine 5,7 stepeni zatresao Italiju, osjetio se i u BiH

    Zemljotres jačine 5,7 stepeni zatresao Italiju, osjetio se i u BiH

    Zemljotres jačine 5,7 stepeni po Rihteru potresao je Italiju.

    Epicentar je bio 64 kilometra kod Riminija, u Jadranskom moru.

    • Jak zemljotres pogodio Italiju

      Jak zemljotres pogodio Italiju

      FOTO: EMSC


    Potres se osjetio i u Sloveniji, Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.

  • U susret Svjetskom prvenstvu: Pogledajte čarobna mjesta koja skrivaju Doha i Katar

    U susret Svjetskom prvenstvu: Pogledajte čarobna mjesta koja skrivaju Doha i Katar

    Ambasada Države Katar u Sarajevu pripremila je serijal posvećen Svjetskom fudbalskom prvenstvu koje se igra u toj zemlji i u okviru njega i promociju mjesta koje bi vrijedilo posjetiti u Dohi i Kataru.

    Ostalo je još 13 dana do početka Mundijala u Kataru, prvog koji će se igrati u arapskom svijetu i na Bliskom istoku.

    Ovo su fascinantna mjesta koje će svijet moći upoznati tokom održavanja Svjetskog prvenstva od 20. novembra do 18. decembra ove godine.

    Za ljude širom svijeta Doha, glavni grad Države Katar, jedan je od najljepših, najčišćih te najsigurnijih gradova na svijetu.

    U državi s gotovo tri miliona ljudi, ovaj biser Perzijskog zaljeva ima trenutno blizu 650.000 stanovnika.

    Uzmete li u obzir da je prije manje od 200 godina na tom području bila samo pustinja, nesumnjivo je da je priča o Dohi svjedočanstvo decenijskog razvoja, te ova metropola postaje veliko središte regije.

    Kada 20. novembra ove godine započne održavanje Svjetskog prvenstva u nogometu u Kataru, prvi put na Bliskom istoku, oni koji budu svjedočili tom historijskom događaju (što će trajati do 18. decembra i velikog finala na Nacionalni dan Države Katar) svakako bi trebali posjetiti neke od atrakcija koje jednostavno ne možete izostaviti, kako u Dohi, tako i u drugim dijelovima zemlje Arapskog zaljeva.

    1. Souq Waqif

    Gotovo svaki arapski grad ima zanimljive tržnice. Iako ih Katar ima mnogo, Souq Waqif je najpoznatije i nezaobilazno mjesto susreta sa Dohom. Ovdje možete uživati u mirisu Orijenta, lutati sokacima Souq Waqifa, kupiti odjeću, rukotvorine, začine, nakit i još mnogo toga.

    Ovaj dio Dohe je najstariji, stariji više od sto godina, a obnovljen je prije desetak godina. Nadasve je čisto, kulturno i fino mjesto za turistički obilazak.

    Inače, Souq Waqif je nevjerovatno mjesto za najbolje u autentičnoj arapskoj kuhinji. Ako vam nedostaje dom ili želite da probate nešto potpuno novo, ovo je idealno mjesto. Pronaći ćete tu tradicionalne katarske, iračke, sirijske, iranske i jemenske delicije – i još mnogo toga.

    Ovdje također možete pogledati ulični performans, posjetiti umjetničke galerije ili pokušati držati sokola, nacionalnu katarsku pticu, na tržnici sokolova.

    Blizu Souq Waqifa nalazi se i centar grada Msheireb Downtown, urbani projekt modernizacije “koji je ovaj kraj preobrazio u moderno naselje s trgovima, tržnicama, restoranima i galerijama”.

    Više informacija potražite na www.souq-waqif-doha.com.

    2. Katara Cultural Village

    Ovo je također mjesto u Kataru u kojem ćete osjetiti dašak historije. Riječ Katara do 18. stoljeća koristila se za označavanje područja na kojem se danas nalazi Država Katar. Upravo zbog toga je ime Katara odabrano za ovo kulturno selo. Zapravo, riječ je o dijelu grada koji predstavlja multidimenzionalni projekt Države Katar koji povezuje ljude širom svijeta.

    Jer Katara je mjesto na kojem se inače sreću ljudi različitih kultura kako bi promovirali razumijevanje i mir. U digitaliziranom modernom dobu cilj Katare je osigurati platformu za ljude iz svih dijelova svijeta da dođu i prezentiraju svoje, ali i uče o drugim kulturama, prihvaćaju razlike koje naš svijet čine jedinstvenim, te otkrivaju sličnosti koje nas povezuju.

    Ovdje se nalazi muzička akademijabrojne galerijemuzejiveliki otvoreni amfiteatar u kojem se organiziraju brojna događanja, regionalni i lokalni festivali, radionice, performansi, konvencije, predstave i izložbe. Tu su i kino, konferencijske dvorane te pomorski muzej, gdje možete saznati više o pomorskoj historiji države. U blizini je i predivna pješčana plaža, koja nije pristupačna za kupanje, no pruža predivnu šetnicu i pogled na grad.

    [instagram]https://www.instagram.com/reel/Ckfdq4YjqSH/?utm_source=ig_web_copy_link[/instagram]

    Više informacija potražite na www.katara.net.

    3. The Pearl – Srce Arapske rivijere

    Kada avionom pristižete u Dohu, imate priliku vidjeti fascinantan prizor. Svojevrstan je to vrhunac čovjekove sposobnosti i graditeljske nadahnutosti.

    Riječ je o Bisernom otoku (The Pearl) u Dohi, vještačkom otoku koji se prostire na skoro četiri kvadratna kilometra. Riječ je o kompleksu vrijednom više milijardi dolara i sastoji se od 12 okruga u kojem je svaki u zasebnom arhitektonskom stilu.

    Dizajn otoka je biserna ogrlica, što ima veze s historijom Katara. Naime, do otkrića naftnih polja glavna industrija u zemlji bili su upravo biseri koje su vrijedni Katarani sakupljali na dnu mora i prodavali kineskim i japanskim trgovcima.

    S marinom u mediteranskom stilu, gdje se nalaze luksuzne jahte, stambenim tornjevima, hotelima, vrhunskim buticima i izložbenim prostorima, modernim restoranima, luksuznim trgovinama i pješačkim zonama, ovaj dio Dohe će vas naprosto ostaviti bez daha.

    S Biserom Katara, Doha je grad s najdužom luksuznom šetnicom na svijetu. Biser je stoga popularna atrakcija za posjetitelje zbog svoje elegancije, te je ne slučajno nazivaju “srcem Arapske rivijere”.

    Više informacija potražite na www.thepearlqatar.com.

    4. Muzej islamske umjetnosti

    Smješten na umjetnom otoku, odmah nasuprot Cornicheu, Muzej islamske umjetnosti pravo je čudo arhitekture. Okružuje ga predivan vrt koji je jedan od najljepših parkova u Dohi.

    Muzej se prostire na više od 45.000 kvadratnih metara, a otvoren je 2008. godine.

    Dizajnirao ga je I. M. Pei, a sadrži neke od najraznolikijih kolekcija islamske umjetnosti na svijetu. Između ostalog, metalne predmete, tekstil, keramiku i rukopise koji obuhvaćaju 1400 godina islamske historije.

    Svaka je galerija pripremljena da istakne sličnosti između umjetničkih tradicija i svjetova iz kojih su došle. Podovi galerija uzdižu se oko atrija muzeja koji se penje prema kupoli, potpisu islamske arhitekture.

    Ova eminentna katarska institucija za umjetnost i kulturu posvećena je pružanju autentičnih kulturnih iskustava kroz rastuću mrežu muzeja, baštine, festivala, javne umjetnosti i programa.

    Njihova misija je sačuvati i proširiti kulturnu baštinu Katara, podijeliti njegovu umjetnost i kulturu sa svijetom i “obogatiti život svakog građanina kroz pristup lokalnim, regionalnim i globalnim perspektivama”.

    Više informacija potražite na www.mia.org.qa.

    5. Marsa Katara Restaurant

    Marsa Katara Restaurant je restoran smješten na molu dugačkom gotovo 200 metara, s kojeg se pruža pogled na sve strane grada. S desne strane vidjet ćete Pearl, dok će se s lijeve strane iz mora uzdizati neboderi Cornichea.

    Dođete li ovdje po danu, možete uživati u brojnim vodenim atrakcijama kao što je jet-ski, a svakako se zadržite do večeri, kada će vas orijentalna glazba, miris nargile i dobra hrana odvesti na nezaboravno putovanje uma.

    Više informacija potražite na www.marsakatara.com.

    6. Utrke deva

    Utrke deva su nacionalni sport u Kataru. Uglavnom se održavaju u Al-Shahaniya Camel Racetracku.

    Inače, utrke deva potječu još iz sedmog stoljeća i do danas su veoma popularna zabava. Historijski gledano, utrke deva bila je tradicija među beduinskim plemenima Katara i izvodili bi se u posebnim prilikama poput vjenčanja.

    Od 1972. godine, dakle godinu dana nakon stjecanja nezavisnosti Države Katar, utrke na devama počele su se trenirati na profesionalnoj razini, te organizirati profesionalna takmičenja. Ono što se nekada održavalo kao nadmetanje između plemena, danas su takmičenja sportskih federacija Zaljevskih zemalja s veoma bogatim fondom nagrada koje obezbjeđuju sponzori.

    Utrke se ne događaju svaki dan. Ali svakog jutra u 9:30 ujutro možete gledati mlade deve kako treniraju za buduće utrke.

    Tipično, sezona utrka deva odvija se od septembra do marta. Otprilike 22.000 trkaćih deva koristi se na natjecanjima. Prosječna udaljenost takvih utrka je 4 do 8 km, ovisno o uvjetima deva kojima se utrkuje.

    Utrkama prisustvuju i vladarske porodice zemalja regije, što dodatno promovira ovaj sport. Zanimljivo je da pobjednici ne dobijaju pobjednički pehar, već mač, koplje i bodeže, što je bila praksa i ranijih generacija.

    7. Katarski Ljubičasti otok

    Purple Island ili Ljubičasti otok je prirodni dragulj koji će vam zasigurno zadovoljiti čežnju za tišinom.

    Smješten je u Al Khoru, na sjeveroistočnoj obali Katara, a sam otok je poznat još i kao Jazirat bin Ghanim ili Al Khor Island.

    Uprkos svome imenu, Purple Island je iznenađujuće zelen i savršeno je odredište za ljubitelje prirode, posebno ako volite promatrati ribe, rakove, biljke, različite vrste cvijeća, fosile i divlje životinje dok šetate močvarnim područjima koja mirišu poput mora.

    Otok vjerovatno nikada nije bio stalno naseljen, ali je posjećivan iz određenih razloga u različitim razdobljima. Prema Katarskom muzeju, to je bilo tranzitno mjesto, privremeni kamp za trgovinu s Bahreinom, a koristili su ga ribari ili lovci na bisere prije više od dva milenija.

    Međutim, kasnije je otok bio mjesto proizvodnje crveno-ljubičaste boje od školjkaša tokom kasitskog razdoblja. Bio je to logor za ekspedicije bisera i ribarska predstraža u kasnom islamskom razdoblju. Otok se nalazi jako blizu Dohe. Udaljen je oko 50 kilometara, odnosno sat vremena vožnje. Cesta je pristupačna, pa se može doći i običnim osobnim automobilima.

    8. Krstarenje dhowom i šetnja Cornicheom

    Još prije nekoliko desetljeća Katarci su se, kako smo naveli, prehranjivali ribolovom i biserima. Ali to nikada ne biste saznali šetajući ispod palmi uzduž Cornichea kako biste otvorili pogled na Zaljev i dramatičan obzor središnje poslovne četvrti.

    Stoga, ako želite jedinstveno iskustvo pogleda na obzor Dohe, krenite na krstarenje tradicionalnim katarskim dhowom. Mnogi od ovih drvenih brodova dostupni su za krstarenja. Dhow će vas odvesti u Zaljev.

    Ako je vrijeme lijepo, Zaljev je savršeno mjesto za predvečer, kada sunce zalazi u žarkim bojama, temperature padnu i hladni vjetrić zapuše preko Zaljeva.

    9. Pustinja Mesaieed

    Jedna od zanimljivih opcija ako ste u Dohi jeste da krenete na izlet i posjetite pustinju Mesaieed u blizini Khor Al Adaida u općini Al Wakrah.

    Možete jahati na devi ako ste u potrazi za tradicionalnim pustinjskim iskustvom.

    Ali ako unajmite profesionalnog vozača, također možete “ploviti” strmim i pješčanim dinama uz adrenalinsko pumpanje, brzine i kutove koji udaraju srce.

    Iako nema znakova i cesta, iskusni vozači znaju put, čak i noću, pa čak i kad je pješčana oluja obrisala sve tragove. Ako želite ostati duže, rezervirajte kampiranje ili glamping (luksuzno kampiranje).

    10. Trgovački centri u Kataru

    Trgovački centri u Kataru nude obilje sadržaja. Neki od poznatijih centara su Villagio Mall, Mall of Qatar ili Doha Festival City.

    Zime u Kataru su blage, a ljeta vruća. Kako biste se sklonili od vrućine, mnoga druženja i obaveze mogu se obaviti u tržnim centrima, gdje za svakoga ima ponešto.

    Katarski mediji podsjećaju da većina tržnih centara ima zabavu za djecu, kina, restorane, kafiće i trgovačke radnje. Tamo ćete pronaći i supermarkete, provajdere mobilnih telefona, apoteke i mjenjačnice. Zvanični fiksni kurs u odnosu na dolar iznosi 3,64 katarska rijala (QAR).

    izvor: Radiosarajevo.ba

  • Drama u Dubaiju: Gorio neboder od 35 spratova

    Drama u Dubaiju: Gorio neboder od 35 spratova

    Vatrena stihija zahvatila je u ponedjeljak ujutro neboder Emaar u blizini Burj Khalife u Dubaiju.

    Na društvenim mrežama objavljene su snimke požara na neboderu Emaar koji broji 35 katova. Iako su vatrogasci uspješno obuzdali požar, fasada zgrade ostala je prekrivena crnim tragovima.

    Uprava Emaara još uvijek nije izdala priopćenje o požaru. Prema prvim informacijama, niko nije ozlijeđen u požaru, piše The Independent.

    “Moja majka se probudila u trenutku kada je izbila vatra, bila joj je osvijetljena cijela soba. Činilo se da je zgrada gorjela od vrha do dna. U jednom trenutku na tlo su padale krhotine, a na licu mjesta vidjeli smo vatrogasce i hitnu pomoć”, rekla je žena koja živi u blizini, prenosi dnevnik.hr.

  • Cijene nafte porasle treću sedmicu zaredom

    Cijene nafte porasle treću sedmicu zaredom

    Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošle sedmice, treću zaredom, jer se trgovci plaše slabosti ponude, premda bi zbog usporavanja rasta ekonomije mogla oslabiti i potražnja. .

    Tržišta su protekle sedmice balansirala između straha od recesije i slabije potražnje, nakon podizanja kamatnih stopa u SAD i eurozoni, i bojazni da će skori embargo EU na rusku naftu dodatno stanjiti ionako nedostatnu ponudu.

    Početkom decembra stupa na snagu zabrana uvoza ruske nafte u EU

    Zabrana uvoza ruske nafte u EU trebala bi stupiti na snagu 5. decembra, a grupa najrazvijenijih ekonomija svijeta G7 još raspravlja o limitu cijene ruske nafte koji bi ipak trebao ostaviti prostora za trgovinu ruskim barelima izvan EU.

    Komercijalne zalihe u SAD istodobno padaju, a Vašington je zaključio program prodaje nafte iz strateških rezervi. Dodatnu podršku cijenama pružio je i slabiji dolar, koji može dodatno potaknuti potražnju budući da jača kupovnu moć kupaca s drugim valutama.

    – Blaga slabost dolara i nadolazeća zabrana prodaje ruske nafte svakako podupiru cijene i fokus se pomiče sa straha od recesije na teškoće u opskrbi – rekao je analitičar PVM Oil Associatesa Tamas Varga.

    Kina i korona

    Podršku cijenama nafte pružile su i vijesti da bi Kina mogla ublažiti ograničenja povezana s politikom nulte tolerancije prema covidu, što bi potaknulo rast njene ekonomije, a time i potražnje za naftom.

    Broj slučajeva zaraze covidom-19 u Kini porastao je na najviši nivo od avgusta, ali bivši dužnosnik za kontrolu bolesti rekao je da će Peking uskoro značajno izmijeniti politiku prema virusu.

    S druge strane, proizvodnja članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pala je u oktobru prvi put od juna, a kartel već crpi 1.36 miliona barela dnevno manje nego što je zacrtao.

    Nakon što su prošle godine cijene nafte skočile više od 50 posto, zahvaljujući oporavku ekonomije od koronakrize, od početka ove godine porasle su više od 20 posto, što je ponajviše posljedica rata u Ukrajini.

    izvor: avaz.ba

  • Novopazarac Hazbo Mujković, uposlenik JKP Čistoća: Ručno iskopao više od 11 hiljada grobnih mjesta

    Novopazarac Hazbo Mujković, uposlenik JKP Čistoća: Ručno iskopao više od 11 hiljada grobnih mjesta

    Novopazarac Hazbo Mujković (64) je grobar i radi u Javnom komunalnom preduzeću Čistoća u ovom gradu. Tri pune decenije svakoga jutra on, zajedno sa svojim kolegama, kopa grobna mjesta za svoje sugrađane koji su preminuli prethodnog dana. Do sada je, kako kaže u razgovoru za Anadolu Agency (AA), ručno iskopao više od11 hiljada grobnih mjesta.

    “To mi je posao, šta da radim. Dođem odmah po svitanju, popijem čaj sa kolegama i onda uzmemo alat… Dnevno iskopam barem dvije grobnice. Mnogim sugrađanima, ali i rođacima i prijateljima, iskopao sam vječne kuće. Mnogi me pitaju kako to mogu da radim, ali šta ću, navikao sam”, kaže Hazbo za AA.

    Stegne me oko srca, uhvati me u grudima neki teret

    Ovaj čovjek u JKP Čistoća radi 38 godina, a posljednjih 30 je proveo na dva muslimanska mezarja u Novom Pazaru. Kopa i ljeti i zimi. Šibali su ga vjetrovi i oluje, kopao je po snijegu i kiši. Nikada se nije desilo da grobno mjesto nije spremno za ukop.

    “A to se stvarno nikada nije desilo. Uvijek smo sve na vrijeme završili. Jedno grobno mjesto ručno iskopam za oko četiri sata, a kada je potrebno iskopati više grobnica, onda dođe pojačanje, pa zajedno sa kolegama sve završim. Rake su dugačke oko 230 centimetara, pa ako se to pomnoži sa 11 hiljada, Koliko sam ih do sada iskopao, dolazimo do računice da sam prokopao kanal dugačak 25 kilometara. To je putanja odavde, od Novog Pazara, do Pešterske visoravni”, rekao je Hazbo i u šali kaže da se nada da će jednog dana i za sebe iskopati grobnicu.

    Nikada nije odbio zadatak koji je dobio od poslovođe, pa je grobnice kopao i za svoje rođake. Priznaje da mu je teško kada na nalogu vidi da je potrebno otkopati grobno mjesto za mlađu osobu ili dijete.

    “Uh, tada mi bude teško ali ne odbijam. Stegne me oko srca, uhvati me u grudima neki teret, stisak, uzmem krampu i lopatu i počnem da kopam. Nekada i zaplačem, nije mi lako da kopam grobnice za decu. Najviše posla grobari su imali kada nas je pogodila ona korona. Tada sam za mjesec dana iskopao oko 80 grobnica”, sjeća sa grobar u Novom Pazaru kojem je do penzije ostalo manje od godinu dana.

    On je najstariji grobar u Novom Pazaru, a pored sebe ima nekoliko mlađih kolega koje podučava ovom teškom poslu. Gotovo svakog dana Hazbu bole ruke i noge, nekada zbog toga teško zaspi. Kaže da mu je prije sna potreban odmor.

    U firmi ga svi poštuju i cijene. Sa poslovođama i direktorima nikada nije imao problema, niti je ikada zakasnio na posao. Hazbo Mujković ne zna šta je izostanak sa posla zbog bolesti.

    Grad Novi Pazar ima problema sa prostorom za muslimanska groblja

    “A ne, ja ta bolovanja nikada ne koristim. Dobrog sam zdravlja. Ovaj kolektiv je moja druga porodica. Nisu loši uslovi u kojima radimo, imamo novu kućicu, to je naša kancelarija u kojoj boravimo i gdje se odmaramo. Direktori i poslovođe nas obilaze, nekada nam donesu neko osveženje. Naš posao je da kopamo grobove i to radimo bez greške”, našalio se Hazbo.

    Grad Novi Pazar ima problema sa prostorom za muslimanska groblja pa je nedavno otkupljena parcela za tu namjenu. Novo groblje još uvijek nije otvoreno jer je u toku izrada neophodne dokumentacije.

    Hazbo i njegove kolege često kopajući naiđu na kosti osobe koja je tu davno sahranjena, a čije je grobno obilježje nestalo decenijama unazad.

    “Pažljivo postupamo sa ljudskim ostacima na koja naiđemo, postoje procedure koje poštujemo. Na Velikom groblju postoje grobovi koji su stari, vjerovali ili ne, i po nekoliko vijekova”, priča Mujković.

    Izvor: Dnevni avaz

  • Džanan Musa MVP sedmice u Euroligi

    Džanan Musa MVP sedmice u Euroligi

    Reprezentativac Bosne i Hercegovine i košarkaš Real Madrida Džanan Musa proglašen je najkorisnijim igračem sedmice (MVP) u Euroligi.

    U saopćenju na veb stranici Eurolige navedeno je da je Musa postigao 31 bod produktivnosti u utakmicama 6. kola te postao je MVP sedmice po prvi put u karijeri.

    23-godišnji igrač upisao je 25 poena, pet skokova i pet asistencija na gostovanju EA7 Emporio Armani Milanu, gdje je njegova ekipa slavila 83-77.

    Izvor: BHRT

  • Cijene zlata u najdužem padu još od 1869. godine: Šta je razlog?

    Cijene zlata u najdužem padu još od 1869. godine: Šta je razlog?

    Prema analizama Deutsche Banke, pad cijena zlata ujedno je i najduži još od 1869. godine. Samo u oktobru, cijene zlata pale su za 1,6 posto, dok je od početka godine pad cijene ovog plemenitog metala iznosio 11 posto.

    “Cijene zlata bilježe najduži pad od 1869. godine uz nagli rast prinosa na obveznice. Također, kao faktor se navodi i kombinacija s povećanjem kamatnih stopa američkog Sistema federalnih rezervi (Fed) i drugih centralnih banaka širom svijeta”, navodi se.

    Kada je riječ o prinosima na obveznice, u bilješci Deutsche Banke se navodi kako su oni porasli s -0,49 posto u martu na 1,54 posto u oktobru što je umanjilo atraktivnost zlata, iako je inflacija ostala visoka.

    Zbog situacije na tržištu i mjera koje donose centralne banke širom Evrope i svijeta, očekuje se kako će situacija s cijenom zlata i dalje varirati.

    Pitanje cijena zlata nedavno je u svoj fokus stavila i Centralna banka Bosne i Hercegovine koja je prodala 40.000 unci zlata, što je više od jedne tone deviznih rezervi.

    To je učinjeno zbog tržišnih kretanja, odnosno pada vrijednosti zlata i jačanja dolara.

    Iz Centralne banke su ranije za Klix.ba potvrdili da su prodali određeni dio zlata.

    “Tačno ste informisani da je CBBiH prodala jedan dio zlata koji smo imali u portfoliju. To je urađeno u skladu sa mandatom definisanim Zakonom i u najboljem interesu CBBiH na bazi detaljnih analiza i projekcija. CBBiH je u periodu 2009. do 2022. godine poduzimala niz transakcija kupovine i prodaje zlata, kao i transakcija kupovine i prodaje vrijednosnih papira, te oročavanja depozita, sve u cilju diversifikacije portfolija deviznih rezervi i očuvanja aranžmana valutnog odbora. CBBiH prati tržišna kretanja na bazi kojih donosi investicione odluke”, rečeno nam je iz ove institucije.

    Izvor: Klix.ba

  • SAD tajno pozvale Ukrajinu da bude otvorena za razgovore s Rusijom jer saveznici trpe

    SAD tajno pozvale Ukrajinu da bude otvorena za razgovore s Rusijom jer saveznici trpe

    Sjedinjene Američke Države privatno ohrabruju Ukrajinu da signalizira otvorenost za pregovore s Rusijom, objavio je Washington Post. S druge strane iz State Department su javno kazali da Moskva eskalira rat i da ne želi ozbiljno da se uključi u mirovne razgovore.

    List je citirao neimenovane izvore koji su rekli da zahtjev američkih zvaničnika nije imao za cilj gurnuti Ukrajinu za pregovarački sto, već proračunati pokušaj da se osigura da Kijev zadrži podršku drugih nacija.

    Američki i ukrajinski zvaničnici priznali su da je zabrana razgovora ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom izazvala zabrinutost u dijelovima Evrope, Afrike i Latinske Amerike, gdje se posljedice rata na troškove hrane i goriva najviše osjećaju, navodi Post.

    “Umor od Ukrajine je stvarnost za neke od naših partnera,” citira neimenovani američki zvaničnik.

    Zelenski je 4. oktobra potpisao dekret kojim se formalno proglašava mogućnost bilo kakvog ukrajinskog razgovora s Putinom “nemogućim”, ali ipak ostavlja otvorena vrata za razgovore s Rusijom.

    Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće nije odmah komentarisalo tačnost izvještaja.

    Glasnogovornik State Departmenta je odgovorio.

    “Rekli smo to ranije i ponovit ćemo: djela govore više od riječi. Ako je Rusija spremna za pregovore, trebala bi zaustaviti svoje bombe i projektile i povući svoje snage iz Ukrajine”, kazali su iz State Departmenta.

    “Kremlj nastavlja da eskalira ovaj rat. Kremlj je pokazao svoju nespremnost da se ozbiljno uključi u pregovore još prije nego što je započeo svoju invaziju na Ukrajinu u punom obimu”, dodali su.

    Izvor: Klix.ba