Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski očekuje se danas u Vašingtonu na svom prvom međunarodnom putovanju od početka rata 24. februara, objavile su svjetske agencije, dodajući da bi se mogao obratiti Kongresu i sastati se s Džoom Bajdenom (Joe Biden) u Bijeloj kući.
Čelnica Zastupničkog doma Nensi Pelosi (Nancy) objavila je pisanu izjavu u kojoj “ohrabruje” parlamentarce da budu “fizički prisutni” u srijedu navečer na sjednici “posebno posvećenoj demokratiji”. Ovaj posjet dolazi u trenutku kada se američki parlamentarci pripremaju glasati o novom velikom paketu pomoći Ukrajini, objavila je agencija AFP.
Posjetit će Bijelu kuću i Kapitol
Američki predsjednik bi sa svoje strane trebao dati zeleno svjetlo za slanje raketa Patriot, posebno sofisticiranog sistema protuzračne odbrane, u Ukrajinu.
Očekuje se da će ukrajinski predsjednik posjetiti Bijelu kuću i američki Kapitol u srijedu, iako bi sigurnosni problemi mogli promijeniti te planove, objavio je Reuters pozivajući se na dva izvora upoznata s planiranjem tog posjeta.
Punchbowl News prvi je izvijestio o mogućem dolasku Zelenskog u Vašington, navodeći devet izvora upoznatih s tim putovanjem. Objavio je kako se očekuje da će se Zelenski sastati s vodstvom Kongresa i šefovima odbora za nacionalnu sigurnost iz Republikanske i Demokratske stranke te bi se mogao obratiti na zajedničkoj sjednici Kongresa.
Jučer se nenajavljeno pojavio u Bahmutu
Ukrajinski predsjednik jučer se nenajavljeno pojavio u Bahmutu, gradu na prvoj liniji bojišnice, na kojoj se mjesecima vode najkrvavije borbe između ruskih i ukrajinskih vojnika. Obišao je trupe i predao nagrade vojnicima, naveo je njegov ured.
– Situacija ovdje je teška. Neprijatelja je sve više, ali naši dečki su hrabriji. Treba nam moćnije oružje – rekao je Zelenski prilikom susreta s braniteljima Bahmuta. Potom je jedan od branitelja Bahmuta rekao Zelenskom:
– Vojnici koje ste danas odlikovali napisali su divno pismo zahvale našoj braći u Americi. Molimo vas da ga prenesete Amerikancima ako je moguće.
– Prenijet ćemo zahvalu Kongresu i predsjedniku SAD za njihovu podršku. Ali to nije dovoljno – odgovorio je Zelenski, dodavši da je Bahmut trenutno najvažniji položaj Ukrajinaca jer sprečava daljnji ruski prodor u Donjecku.
Savezni radni sud (BAG) u Erfurtu objavio je svoju presudu u tri tužbe zbog zastare prava na godišnji odmor. Već sada je jasno da je postojeća zastara barem djelomično oborena. Tužbe stare desetljećima mogle bi ponovno postati aktualne, čak i protiv bivših poslodavaca.
Šta će promijeniti presuda BAG za preostali odmor?
Najvažnija posljedica presude BAG-a je, da preostalo vrijeme godišnjeg odmora zastarjeva samo ako poslodavci unaprijed zatraže od zaposlenika da uzmu ovaj godišnji odmor, daju im priliku da to učine i ukažu na neposredno ograničenje njihovog prava na godišnji odmor. Ako niste ispunili te uvjete, preostali odmor nikada ne istječe.
Do sada je Savezni zakon o praznicima zahtijevao da se prava na godišnji odmor iskoriste u tekućoj kalendarskoj godini. Dopust za godišnji odmor može se prenijeti u prva tri mjeseca sljedeće kalendarske godine samo ako postoje hitni operativni ili lični razlozi zbog kojih zaposlenik to opravdava. Odmor konačno ističe 15 mjeseci nakon završetka godine godišnjeg odmora.
Ako BAG ukine 15-mjesečno razdoblje u mnogim slučajevima, zaposlenici bi mogli tražiti preostale dane godišnjeg odmora desetljećima kasnije ili zahtijevati isplatu.
Zašto se mijenja pravilo o preostalom dopustu?
Promjena se događa tokom prilagodbe njemačkog zakona zahtjevima Evropskog suda pravde (ECJ). ECJ želi ojačati prava zaposlenika kada su u pitanju prava godišnjeg odmora, zbog čega je BAG prvo od ECJ-a zatražio preliminarnu odluku o spomenutim pritužbama. Naglasio je da godišnji odmor ističe samo pod određenim uvjetima, a BAG je to prepoznao. Stručnjaci su stoga sigurni da će Radni sud 20. decembra presuditi prema smjernicama EU.
ECJ svoj stav opravdava da su zaposlenici ionako u slabijem položaju u odnosu na poslodavce. Poslodavci stoga ne bi trebali biti nagrađivani ako prekrše svoje obaveze informiranja ili ne omoguće zaposlenicima da stvarno odu na godišnji odmor.
Kako presuda donosi finansijsku korist radnicima?
Primjer jedne od tužbi zbog koje se BAG žalio ECJ-u pokazuje koliko bi se novca mogao uliti u džepove zaposlenika. Prema saopćenju Radnog suda, tužiteljica je radila kao porezna službenica od novembra 1996. do jula 2017., skupivši 101 preostali dan godišnjeg odmora. Prema specifikacijama ECJ-a, vjerovatno će joj nakon toga biti isplaćeno oko pola godišnje plate.
Koliko svaki zaposlenik prima može se izračunati: vrijednost dana godišnjeg odmora ovisi o dnevnoj zaradi. Svako ko zarađuje 3.000 eura mjesečno (36.000 eura godišnje) i radi puno radno vrijeme (oko 200 dana godišnje) zarađuje oko 180 eura dnevno. Ako još uvijek može dobiti deset dana godišnjeg odmora od starog poslodavca, dobit će oko 1.800 eura bruto. Sa 100 dana godišnjeg odmora to bi bilo oko 18.000 eura, dakle oko pola godišnje plate.
Kako dokazati da vas poslodavac nije obavijestio da je godišnji odmor zastario?
To je pitanje koje BAG mora razjasniti svojom presudom od 20. decembra.
Porezna službenica, koja će vjerovatno dobiti 101 dan godišnjeg odmora, poduzela je mjere predostrožnosti: prema BAG-u, dala je pismenu potvrdu svom poslodavcu da je akumulirala preostalo vrijeme godišnjeg odmora zbog velikog opterećenja, koje ne bi trebalo isteći. To omogućuje zaposleniku da pruži nedvosmislen dokaz o naplati godišnjeg odmora.
Većini zaposlenika vjerovatno nedostaju takvi jasni dokazi. Za učinke presude odlučujuće je, dakle, utvrđivanje ko mora dokazati je li poslodavac od radnika zatražio godišnji odmor i obavijestio ga o nadolazećoj zastari.
Još uvijek nije jasno kako će sud odlučiti o tom pitanju. Međutim, obično je teret dokazivanja na poslodavcu u sličnim scenarijima.
Primjenjuje li se tužba i retroaktivno i protiv bivših poslodavaca?
Čak i ako preostalo vrijeme godišnjeg odmora više neće zastarjevati u budućnosti, još uvijek nije jasno primjenjuje li se ovo pravilo i na sve preostalo vrijeme godišnjeg odmora u prošlosti. Advokat Majkl Fulrot (Michael Fuhlrott) vjeruje da će zaposlenici uskoro moći ostvariti pravo na godišnji odmor koji je ostvaren već duže vrijeme. Rekao je za “Bild” da nakon presude “zaposlenici mogu ostvariti prava na godišnji odmor iz posljednjih nekoliko desetljeća – čak i protiv bivšeg poslodavca”.
Međutim, 2018. će vjerovatno igrati odlučujuću ulogu: ove godine Evropski sud pravde prvi se put posvetio sudskoj praksi koja je pokrenula trenutnu raspravu.
Zaposlenici bi trebali moći lakše tražiti dane godišnjeg odmora koji su istekli na taj datum nego dane koji su istekli prije toga.
Čini se mogućim, primjerice, da će poslodavci tek od 2018. morati dokazivati da su zaposlenike obavijestili da im istječu godišnji odmori.
– Samo oni koji mogu pružiti dokaz da su kompanija od 2018. mogu se pozvati na zastaru – prosuđuje pravni portal Legal Tribune Online (LTO).
Kreće li se sada biti val tužbi protiv kompanija?
Prema LTO-u, hoće li val tužbi oko isplate godišnjeg odmora uskoro zahvatiti Njemačku ovisi o tome na koga BAG stavlja teret dokazivanja za obavještavanje o zastari godišnjeg odmora.
Ako se teret dokazivanja pripiše poslodavcu, mnogi bi zaposlenici zapravo mogli zakonski zatražiti dodatni godišnji odmor.
Ako to pripišu zaposlenicima, većina njih teško da će moći dokazati da poslodavac nikada nije istaknuo zastaru.
Budući da će teret dokazivanja vjerovatno pasti na poslodavca, a zaposlenici mogu podnijeti tvrdnje stare desetljećima, poslodavci će vjerovatno iznijeti zahtjeve od zaposlenika koji su odavno napustili kompaniju. U tim slučajevima često im je teško podnijeti teret dokazivanja. Val tužbi zaposlenika koji to žele iskoristiti ne čini se malo vjerovatnim.
Prema LTO-u, također će biti zanimljivo vidjeti ograničavaju li razdoblja isključenja u ugovorima o radu zahtjeve za naknadu. Ako pravila o plaćanju za godišnji odmor izgube svoju valjanost kao rezultat presude, druga isključenja naknade također bi mogla postati nevažeća. Čini se zamislivim da prekovremeni rad više ne ide u zastaru ili samo pod određenim uvjetima. Takvi će detalji vjerovatno neko vrijeme zaokupljati sudove.
Koji se posebni propisi primjenjuju
Ako se zaposlenici dugoročno razbole, godišnji odmor će ubuduće istjecati 15 mjeseci nakon završetka godine umjesto tri godine kao prije. Prema ECJ-u, moraju se prepoznati poteškoće koje nastaju za poslodavca ako su zaposlenici odsutni dulje vrijeme: akumuliraju se duga razdoblja i prava na godišnji odmor. Stoga je načelno ispravno da se u slučaju bolesti pravo na godišnji odmor može prenositi samo 15 mjeseci i tada istječe. No, to se ne odnosi na tražbine iz razdoblja prije ili nakon bolesti u kojem je zaposlenik stvarno radio.
Jedan od trojice tužitelja stoga vjerovatno neće uspjeti pred BAG-om: On traži pravo na godišnji odmor koji nije iskoristio zbog dugotrajne bolesti. Zaposlenici moraju raditi u godini od koje imaju godišnji odmor.
Može li BAG drugačije presuditi?
Teoretski, BAG bi također mogao utvrditi u svojoj presudi da se specifikacije ne mogu usvojiti u njemački zakon. Tada bi sve ostalo isto s prazničnim pravilima, ali bi EU mogla pokrenuti prekršajni postupak. Međutim, stručnjaci poput LTO-a smatraju da je ovaj rezultat malo vjerovatan. Zahtjevi bi se svakako mogli ugraditi u njemački zakon, piše Fenix magazin.
Obilne snježne padavine pogodile su u nedjelju glavni grad Rusije, praveći probleme u saobraćaju, odgađajući letove i ostavljajući trotoare zatrpane snijegom.
U dijelovima Moskve snijeg je visine više od 30 centimetara, što obično nije prizor koji se vidi prije kraja zime u februaru, javio je meteorološki centar Fobos.
Posljednji put slična visina snijega u Moskvi zabilježena je sredinom decembra 1989. i 1993. godine, dodao je Fobos.
Blizu 119.000 ljudi i više od 12.500 vozila angažirano je na čišćenju snijega, navode moskovske gradske vlasti, a predviđa se da će snijeg padati do večeri, javio je AFP.
– Ovo je snježni Armagedon. U Moskvi je takva oluja da se ne može ni hodati ni voziti – javio je državni Channel One.
Pločnici u nekim dijelovima glavnog grada ostali su potpuno prekriveni snijegom, a oprema za čišćenje snijega najviše je angažirana na cestama kako bi se olakšao saobraćaj.
Snijeg je stvorio probleme i u zračnom saobraćaju te je više od 50 letova odgođeno ili otkazano na moskovskim aerodromima.
Ceremonija uručivanja nagrada organizovana je u Vatikanu, dok su u odvojenoj audijenciji rimski bogoslovi poklonili papi tortu.
Papa Franjo obilježio je danas 86. rođendan nagradivši tri osobe zbog njihovog humanitarnog rada, uključujući jednog beskućnika koji je drugim beskućnicima dijelio milostinju koju bi dobio.
Papa im je uručio nagradu “Majka Tereza” kao priznanje za njihove različite oblike humanitarnog rada.
Ceremonija uručivanja nagrada organizovana je u Vatikanu, dok su u odvojenoj audijenciji rimski bogoslovi poklonili papi tortu.
Nisu planirane druge posebne proslave rođendana katoličkog poglavara. Papa Franjo je rođen kao Horhe Mario Bergoljo (Jorge Mario Bergoglio) u Buenos Airesu 1936. godine.
On će u martu 2023. godine obilježiti deset godina od postavljenja na mjesto poglavara Rimokatoličke crkve.
Japan je u petak najavio historijsku promjenu u sigurnosnoj politici, s planovima masovne mobilizacije i udvostručenja vojnog proračuna zbog sve većih ambicija Kine i Sjeverne Koreje u regiji.
Revidirana sigurnosna strategija, objavljena u dokumentu vlade premijera Fumija Kišide, odmak je od pacifističke sigurnosne doktrine nakon Drugog svjetskog rata koju je Japanu nametnuo SAD. Odbrambeni proračun će u idućih pet godina narasti gotovo dvostruko, na dva posto BDP-a, što će ga učiniti trećim najvećim na svijetu, nakon SAD-a i Kine.
Plan za pet godina
Prema planu, piše BBC, Tokio će kupiti američke rakete dugog dometa koje su sposobne uništiti neprijatelja ako dođe do napada. Također će povećati svoje sposobnosti cyber ratovanja. Ranije ove sedmice, Peking je pozvao Tokio da njihov odnos posmatra kao partnersku saradnju.
– Nažalost, u blizini naše zemlje postoje druge zemlje koje provode aktivnosti poput jačanja nuklearnih sposobnosti, brzog vojnog naoružanja i jednostranih pokušaja da se silom promijeni status quo. Kako bismo ojačali našu odbranu, u sljedećih pet godina implementirat ćemo obrambeni program vrijedan 314 milijardi dolara – rekao je premijer Fumio Kišida (Kishida).
Japan današnje sigurnosno okruženje smatra „najozbiljnijim i najkompliciranijim“ od Drugog svjetskog rata.
Uzdrmani temelji
Kineska vojna prisutnost u regiji predstavlja „najveći strateški izazov“ svih vremena, stoji u dokumentu, što odgovara i riječima savezničkog SAD.
Japan strahuje da bi Kina jednog dana mogla napasti Tajvan, kao što je Rusija napala Ukrajinu, prenosi agencija dpa. Kinesko veleposlanstvo u Japanu odgovorilo je optuživši Tokio za iznošenje lažnih tvrdnji o njihovim vojnim aktivnostima.
Službeni Tokio brine i zbog prisutnosti kineskih plovila u blizini arhipelaga Senkaku u Istočnom kineskom moru. Japan kontrolira to otočje, no svojataju ga i Kina i Tajvan.
Kišida je „dajući, jasnu, nedvosmislenu stratešku izjavu o ulozi Japana kao jamca sigurnosti u Indo-Pacifiku” pokrenuo „novu eru u obrani demokracije“, napisao je u petak američki veleposlanik Rahm Emanuel.
No, u Japanu postoji zabrinutost i oko raketnih sposobnosti Sjeverne Koreje. Pjongjang je u posljednja tri mjeseca ispalio više od 50 projektila, uključujući balistički projektil iznad Japana u oktobru – prvi put nakon pet godina.
U japanskim dokumentima također se spominje i zabrinjavajuća ruska invazija na Ukrajinu, koju opisuju kao ‘ozbiljno kršenje zakona koji zabranjuju upotrebu sile‘, a koje je ‘uzdrmalo temelje međunarodnog poretka‘. U dokumentu o nacionalnoj sigurnosti iz 2013. Kina i Rusija opisane su kao strateški partneri.
Politika samoodbrane
natoč tome, Japan je poručio da se želi držati politike “isključivo usmjerene na samoobranu”, ističući da ne želi postati vojna sila.
Tokio je u petak objavio i plan povratka nuklearnoj energiji, postepeno napuštanoj nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi 2011. godine, zbog rasta cijene energenata.
Ankete provedene među građanima Japana pokazuju da oni uglavnom podržavaju neki oblik daljnje vojne ekspanzije.
Zanimljivo je i da se Kišidina brojka od dva posto BDP-a podudara s dugoročnim ciljem koji su 2006. postavili japanski saveznici u NATO-u. Naime, dok mnoge zemlje NATO-a još uvijek nisu ispunile cilj, Njemačka se nada da će ga postići u sljedećih nekoliko godina. Velika Britanija ga je pak premašila i namjerava trošiti tri posto BDP-a na obranu do 2030. godine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin možda planira svoj bijeg iz Rusije u slučaju poraza, tvrde brojni izvori. Teorija o mogućem bijegu pojavila se nakon što je otkazana Putinova tradicionalna konferencija za medije kao i njegovi ‘razgovori s ljudima’, koji mogu potrajati i više od četiri sata, piše britanski portal Express.
Ruska državna televizija inače prenosi oba događaja uživo i smatraju se ključnim elementima prikaza Vladimira Putina kao svemoćnog, oca nacije. “Sve ovo je dokle sumnjivo”, izjavila je ruska politologinja Jekaterina Schulmann i potom objasnila: “Ti događaji su ključni za osjećaj stabilnosti. Ljudi su već očajni.”
Neuspjesi ruske vojske u Ukrajini znače da je Kremlj već počeo pripremati planove za sigurno utočište za Putina u slučaju da Rusija doživi ponižavajući poraz i da on bude prisiljen pobjeći iz zemlje, tvrdi Putinov bivši tekstopisac Abas Galjamov.
Galjamov, koji sada radi kao politički analitičar citirao je izvor iz Kremlja koji mu je kazao da bi Putin pobjegao u Argentinu ili Venezuelu, u slučaju da bi mogao biti srušen s vlasti. Vjeruje se da je ime to plana ‘Noina arka’ .
“Putinovi suradnici nisu isključili mogućnost da će on izgubiti rat, biti smijenjen i morati se hitno evakuirati”, napisao je Galjamov na Telegramu.
Čelnik državne naftne kompanije Rosnefta Igor Sečin navodno nadzire planove za mogući bijeg Putina u Venezuelu. On je jedan od Putinovih najbližih saveznika i smatra se da ima blizak odnos s venezuelskim predsjednikom Nicolasom Madurom. Malo detalja je poznato o navodnom planu za evakuaciju Putina u Argentinu, ako dođe do rušenja njegova režima, piše britanski portal Express, prenosi Večernji list.
Divovski akvarij s milion litara vode u predvorju hotela Radisson Blu u Berlinu je pukao, poplavivši hotel i obližnje ulice.
“AquaDom” – dom za 1.500 tropskih riba – visok je 14 metara i opisan je kao najveći samostojeći cilindrični akvarij na svijetu.
Policija je rekla da je došlo do “nevjerovatne štete” i da su dvije osobe povrijeđene krhotinama stakla. Slike na društvenim mrežama pokazuju ogromnu štetu u predvorju hotela.
Pričinjena ogromna šteta (Foto: EPA-EFE)Krhotine su razbacane i po ulici ispred zgrade koja je bila zatvorena zbog poplave. Gosti su iseljeni iz hotela.
Sud u Istanbulu donio je presudu kojom je na dvije godine, sedam mjeseci i 15 dana zatvorske kazne osuđen gradonačelnik tog grada Ekrem Imamoglu, koji je procesuiran u slučaju “vrijeđanja članova Vrhovne izborne komisije Turske (YSK)”, javlja Anadolu Agency (AA).
Današnjem ročištu na kojem je izrečena presuda prisustvovao je advokat Imamoglua Kemal Polat, dok su ročištu kao posmatrači prisustvovali brojni članovi opozicionih Republikanske narodne partije (CHP) i Partije IYI.
Sudsko vijeće je na današnjem ročištu saopćilo odluku kojom je Imamoglu oglašen krivim po optužbi za “javno vrijeđanje državnih službenika u obnašanju službe zbog njihovih javnih funkcija”, i to zbog javnog vrijeđanja tadašnjeg predsjednika YSK-a Sadija Guvena i još deset članova komisije.
Sud je odlučio i primijeniti član 53 Krivičnog zakona Turske, prema Imamogluu, koji se odnosi na “oduzimanje određenih prava” koja osuđeni trenutno uživa.
Goražde je tokom opsade u potpunosti bilo bez električne energije i neophodnih uvjeta za život. U troipogodišnjoj opsadi grada, Goraždani su stvarali nove načine kako bi olakšali sebi život. Danas sa tim inovacijama, pomažu drugima u potrebi.
U velikoj borbi za egzistenciju, poznato je da su građani ovog grada napravili arhitektonsko čudo – most ispod mosta koji je služio za siguran prelazak sa jedne strane rijeke na drugu.
Jedna od inovativnih ideja bile su mini centrale koje su Goraždani pravili kako bi obezbijedili sebi i drugima struju.
Aziz Lepenica, penzionisani profesor goraždanske stručne škole, koji je bio jedan od učesnika u pravljenju centrala, za N1 je pojasnio:
“Mi smo se snalazili mnogim stvarima da napravimo centralu. Nije bilo materijala mnogo, pravili smo u radionicama koje smo napravili, tražili smo materijal u otpadima, auta koja su razbijena skidali smo diferencijale, motore, od mašina i sklapali smo centrale“.
Ističe kako je struja iz centrala imala dobar učinak: uspjeli su koristiti mašine, bušilice i druge uređaje, ali bilo je izuzetno opasno to raditi.
“Mnogi su ljudi platili nekako skupu cijenu: Bilo ih je koji su svoje živote dali. Drina je velika, nadođe Drina, sajle se stežu za centralu, ona pukne, i ode onda i centrala i sve ode. Bilo je opasno ali smo izdržali sve. Sve”, rekao je Lepenica.
Rad na centralama se odvijao noću jer je, kako navodi, “danju je pucalo”, što je stvaralo težu situaciju za hrabre građane. Koristili su baterije, snalazili se u mraku i pokušavali namjestiti ranije oštećene centrale. I u svemu tome pronalazili su sreću.
“Što se tiče centrala i toga-mi smo radili ko jedan. Ovaj tim je radio kao jedan čovjek. Imali smo puno elana da dobijemo struju i da slušamo neke vijesti, muziku i tako. I to je bilo zabavno! Sve ono što je bio rat – zabavno je bilo raditi to“, pojašnjva bivši profesor.
Novi premijer vlade Bosansko-podrinjskog kantona, Edin Ćulov, i sam je učestvovao u izradi centrala tokom rata.
Sa N1 je podijelio svoja iskustva iz rata i objasnio kako će herojski čin građana Goražda iz rata pretvoriti u dobro djelo za svijet danas.
Kontaktiran od Europske Unije, premijer Ćulov je napravio prvi projekat u svom mandatu u kojem oštećenom narodu Ukrajine poslao skice, crteže, i videomaterijale kako bi i oni napravili centrale na svojim rijekama.
“Naši prijatelji, dobronamjerni ljudi, obično porijeklom iz Goražda, a rade u međunarodnim organizacijama su došli na ideju da prvi projekat bude pomoć BPK narodu Ukrajine“, izjavio je Ćulov i dodao kako je narod Ukrajine u sličnoj situaciji kakva je bila kod nas i da je potrebno na bilo koji način da imaju elektrifikaciju.
Ćulov je bio dio ratnih dešavanja u Goraždu i podsjetio nas je kako je bilo raditi na tim centralama: “Zamislite sada kada su najduže noći od 21. decembra, cijelu noć biti bez struje. Bez ikakve svjetlosti, ne možete ništa čitati, ne možete ništa gledati, nema rasvjete na ulici. To je nepojmljivo. Teško je opisati onome ko nije doživio. Baš na ovom mjestu na kojem se nalazimo bilo je stotine centrala.”
N1 BiH/Arhiv BPK
Nadalje se prisjetio: “Sjećam se kada je bila noć sa ‘93. na ‘94. Ljudi su se pripremali za novu godinu onoliko koliko su mogli i pravili su centrale. Pripremalo se da uživaju za novu godinu, da imaju svjetlo, male televizorčiće i da uživaju. Međutim, tada je bilo puno kiše, loše je vrijeme bilo i zaista, odjednom, Drina je nadošla i više od polovine centrala je uništeno ili je voda odnijela“.
Pored mosta ispod mosta i improvizovanih centrala, građani Goražda su napravili oklopni kombi “OPRES”, ručno rađen od strane pripadnika Teritorijalne odbrane Goražda koji se u najtežim ratnim okolnostima koristio za potrebe prevoza ranjenika, ljekara ili lijekova.
Danas u Omladinskoj ulici u Goraždu, u “muzeju na otvorenom”, postoji replika oklopnog vozila i centrale koje su izradili učenici i nastavnici Srednje Stručne Škole “Džemal Bijedić” za Dan grada Goražda. Oni su ti koji će praviti nacrte i replike centrala te slati u Ukrajinu.
“Ove godine, premijer nas je pozvao da izradimo projekat ove centrale koji će se preko EU poslati u Ukrajinu za snadbijevanje strujom. Imamo pet inžinjera mašinske struke i naši učenici mašinstva zajedno sa profesorima rade na svim ovim projektima. Profesori prave skice, a učenici ih implementiraju“, izjavio je Sedin Hadžimusić, direktor SSŠ “Džemal Bijedić”.
Goražde još nikada nije posustalo kada je bilo potrebno iskazati hrabrost. Plahovita rijeka postaje resurs, a decenijama poslije, kreativne ideje nesebično se šalju u svijet. Humani zadatak koji se prenosi na mlade generacije ostaje zapečačen u naravi grada na istoku Bosne i Hercegovine.
Za kraj, premijer Ćulov je dodao: “Ratna dešavanja, ta teška vremena nam daju dodatnu energiju da se što više borimo za dobrobit cjelokupnog naroda, kako ovog prostora i šire. Zaista, to je osnovna snaga i energija koja nam se ukazuje da nešto uradimo“.
Snimke iz zraka prikazuju gigantsku rupu koja se formirala blizu ceste i kuća
Golema, 30 metara široka rupa u tlu otvorila se u blizini popularnog skijaškog odmarališta Šeregeš u Rusiji, u rudniku željezne rude koji je navodno u vlasništvu sankcionirane firme povezane s Romanom Abramovičem, piše Jutarnji.hr.
Stanovnici su ranije evakuirani iz mjesta zbog straha od urušavanja te nije bilo ozlijeđenih kada su se otvorila ‘vrata pakla‘.
Snimke iz zraka prikazuju gigantsku rupu koja se formirala blizu ceste i kuća. Drugi video snimljen s tla prikazuje pak automobile koji i nakon urušavanja prolaze pokraj vrtače.
Jedna kuća se klati tačno na rubu ponora i odaje samu veličinu golemog kratera.
‘Slijeganje zemljine površine u granicama rudarske parcele bilo je predvidljivo. Stanovnici kuća br. 14, 16, 18 i 20 u ulici Pervomajskaja preseljeni su prije urušavanja‘, kazao je glasnogovornik okruga Taštagol i dodao kako su radovi u rudniku obustavljeni.
