Povratak klimatskog fenomena El Niño kasnije ove godine uzrokovat će porast globalnih temperatura “izvan grafikona” i dovesti do neviđenih toplotnih valova, upozorili su naučnici.
Prve prognoze sugeriraju da će se El Niño vratiti kasnije 2023. godine, pogoršavajući ekstremne vremenske prilike širom svijeta i čineći “vrlo vjerovatnim” da će svijet premašiti zagrijavanje od 1,5C. Najtopliju godinu zabilježenu u historiji, 2016., potaknuo je veliki El Niño.
To je dio prirodne oscilacije potaknute temperaturom okeana i vjetrovima u Pacifiku, koji se mijenja između El Niña, njegovog hladnijeg pandana La Niñe i neutralnih uslova. Posljednje tri godine vidjeli smo neobičan niz uzastopnih događaja La Niñe.
Već se predviđa da će ova godina biti toplija od 2022., koju globalni skupovi podataka rangiraju kao petu ili šestu najtopliju godinu u historiji. Ali El Niño se javlja tokom zime na sjevernoj hemisferi i potrebno je nekoliko mjeseci da se osjeti njegov učinak zagrijavanja, što znači da je vjerovatnije da će 2024. postaviti novi globalni temperaturni rekord.
Staklenički plinovi koje emitiraju ljudske aktivnosti do danas su povisili prosječnu globalnu temperaturu za oko 1,2C. To je već dovelo do katastrofalnih učinaka širom svijeta, od velikih toplotnih udara u SAD-u i Evropi do razornih poplava u Pakistanu i Nigeriji, koje su pogodile milione ljudi.
“Vrlo je vjerovatno da bi nas sljedeći veliki El Niño mogao odnijeti preko 1,5C”, rekao je profesor Adam Scaife, voditelj dalekosežnog predviđanja u UK Met Officeu. “Vjerovatnost da će prva godina biti na 1,5C u sljedećem petogodišnjem razdoblju sada je oko 50:50.”
“Znamo da će pod klimatskim promjenama utjecaji El Niño događaja postati jači, a to morate dodati učincima samih klimatskih promjena, koji neprestano rastu”, rekao je. “Ako spojite te dvije stvari zajedno, vjerovatno ćemo vidjeti neviđene toplotne valove tokom sljedećeg El Niña.”
Fluktuirajući utjecaji ciklusa El Niño-La Niña mogu se vidjeti u mnogim regijama svijeta, rekao je Scaife. “Nauka nam sada može reći kada će se te stvari dogoditi mjesecima unaprijed. Stoga ga doista trebamo koristiti i biti spremniji, od spremnosti hitnih službi do toga koje usjeve saditi.”
Profesor James Hansen sa Univerziteta Columbia u New Yorku i njegove kolege nedavno su izjavili: “Predlažemo da će 2024. vjerovatno biti izvan popisa kao najtoplija godina u historiji. Malo je vjerovatno da će se trenutna La Niña nastaviti i četvrtu godinu. Čak bi i mali ritam El Niña trebao biti dovoljan za rekordnu globalnu temperaturu.”
Smanjenje onečišćenja zraka u Kini, koje blokira sunce, također povećava zagrijavanje, rekao je. Iako bi El Niño pojačao ekstremne vremenske uslove, naučnici su raspravljali o stepenu pogoršanja.
Profesor Bill McGuire sa Univerziteta u Londonu, UK, rekao je: “Kada El Niño stigne, ekstremno vrijeme koje je haralo našom planetom 2021. i 2022. izblijedit će u beznačajnost.” Dok je profesor Tim Palmer sa Univerziteta u Oxfordu rekao: “Korelacija između ekstremnog vremena i globalne prosječne temperature nije toliko jaka ali termodinamički učinci klimatskih promjena učinit će anomalije koje dobijamo od godine El Niña ekstremnijim.”
Rezultati klimatskog modeliranja koje je početkom januara objavio Australski ured za meteorologiju pokazali su da bi zemlja mogla preći s tri godine natprosječne količine oborina na jedno od najtoplijih, najsuših razdoblja El Niña dosad, povećavajući rizik od jakih toplotnih udara, suša i požara. U decembru je američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu procijenila izglede da će se El Niño formirati do augusta i oktobra na 66%.
Razmjeri vjerovatnog El Niña još su bili nejasni. Profesor Andy Turner sa Univerziteta Reading rekao je: “Mnogi modeli sezonske prognoze sugeriraju dolazak umjerenih El Niño uslova od ljeta 2023.” Slika će biti puno jasnija do juna, rekli su naučnici.
Fenomen El Niño-La Niña najveći je uzrok razlika u vremenu iz godine u godinu u mnogim regijama. U godinama La Niñe, pacifički pasati od istoka prema zapadu su jači, guraju tople površinske vode prema zapadu i povlače dublju, hladniju vodu na istoku. Događaji El Niño događaju se kada pasati oslabe, dopuštajući toplim vodama da se šire natrag prema istoku, gušeći hladnije vode i dovodeći do porasta globalne temperature.
Zemlje koje graniče sa zapadnim Pacifikom, uključujući Indoneziju i Australiju, doživljavaju toplije i suše uslove. “Obično tada imate mnogo suša, mnogo šumskih požara”, rekao je Scaife, iako bi Kina mogla pretrpjeti poplave u slivu Yangtzea nakon velikog El Niña.
Indijski monsuni i kiše u južnoj Africi također se mogu suzbiti. Druge regije, poput istočne Afrike i juga SAD-a, koje su nedavno pretrpjele suše, mogle bi imati više kiše i poplava. U Južnoj Americi, južne regije su vlažnije, ali Amazon, koji se već približava opasnoj prelomnoj točki, je sušniji.
“Učinci El Niña mogli bi se osjetiti i do srednjih geografskih širina sjeverne hemisfere, s vjerovatnošću vlažnijih uslova u Španiji od ljeta nadalje i sušnijih uslova na istočnoj obali SAD-a sljedeće zime i proljeća”, rekao je Turner.
Palmer je rekao da je najveće pitanje bez odgovora bilo pogoduju li klimatske promjene većem broju događaja El Niño ili La Niña: “To je od presudne važnosti za zemlje koje gledaju na dugoročnu prilagodbu i trebat će klimatske modele mnogo veće rezolucije. To se može postići samo s većim kompjuterima.” Palmer i kolege pozvali su na uspostavu međunarodnog centra za klimatsko modeliranje vrijednog milijardu dolara, sličnog Velikom hadronskom sudaraču koji omogućuje međunarodnim fizičarima čestica da rade zajedno ono što niti jedna nacija ne može sama.
federalna
