Category: Svijet

  • Ko je u utrci za predsjednika Crne Gore

    Ko je u utrci za predsjednika Crne Gore

    U Crnoj Gori će se 19. marta održati predsjednički izbori. Do sad je Državna izborna komisija DIK potvrdila dvije predsjedničke kandidature i to jednog od lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića i poslanice Socijaldemokratske partije Draginje Vuksanović-Stanković, prenosi CDM.

    Mandić i Vuksanović-Stanković. CDM

    Demokratska partija socijalista je jučer odlučila da će njihov kandidat za predsjednika Crne Gore biti aktuelni šef države i lider partije Milo Đukanović. Iz DPS-a je najavljeno da će kandidaturu Đukanovića predati danas DIK-u.

    Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić bit će predsjednički kanidadat te stranke, odlučio je juče Glavni odbor Demokrata.

    Đukanović i Bečić. CDM

    Zamjenik Pokreta Evropa sad Jakov Milatović ući će u predsjedničku trku ispred te partije. Demohrišćanska partija odnosno njen zamjenik Dejan Vukšić je odustao od predsjedničke kandidature i saopšteno je da će taj pokret podržati Milatovića.

    Kanidaturu za predsjednika Crne Gore predao je i lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović ali je DIK nije potvrdio njegovu kandidaturu jer nije bila kompletna. Daniloviću je dat rok da kanidaduturu kompletira, prenosi CDM.

    Milatović i Matijašević. Vijesit.me

    Nikšićanin Željko Matijašević kanadidat je grupe građana za predsjednika Crne Gore i on je juče Državnoj izbornoj komisiji DIK predao potpise.

    I Crnogorski influenser Jovan Jodžir Radulović najavio je prije nekoliko dana da će se kandidovati za predsjednika Crne Gore i da će početi da prikuplja potpise za svoju kandidaturu.

    Iz SD-a i Bošnjačke stranke je najavljeno da će njihovi organi partija danas odlučivati o nastupu na predsjedničkim izborima.

    Za predsjedničku kandidaturu potrebno 8101 potpis podrške. Rok za predaju predsjedničkih kandidatura ističe 26. februara u ponoć, piše CDM.

     

  • “Misteriozna” kugla uklonjena s plaže u Japanu, otkriveno za šta se koristi

    “Misteriozna” kugla uklonjena s plaže u Japanu, otkriveno za šta se koristi

    Zvaničnici iz grada Hamamatsua su rekli da će kugla biti u skladištu određeno vrijeme, nakon čega će biti uništena. Mnogi su se pitali o čemu je zapravo riječ i zašto vlasti ne daju neko objašnjenje. U međuvremenu je kugla dobila različita imena među kojima je i “Godzillino jaje”.Kuglu su pronašli lokalni stanovnici koji su pozvali policiju. Vlasti su zatvorile okolno područje kako bi se izvršila provjera, a čak su na teren izašli eksperti za eksploziv te je urađen rendgenski snimak kako bi se provjerilo da li je sigurna.

    Kugla je sada konačno uklonjena, a stiglo je i objašnjenje o čemu se zapravo radi.

    “Ne mogu da vjerujem da zemlja okružena okeanom ne prepoznaje o čemu je riječ. To je obična bova”, napisao je jedan korisnik Twittera.

    “To je čelična bova za privezivanje. Sram me je što sam Japanac”, naveo je drugi.

    Lokalne vlasti vjeruju da je riječ o bovi koja je napravljena u inostranstvu, međutim, okeanograf i profesor Mark Inall ponudio je konkretno objašnjenje.

    “Lako ju je prepoznati. Koristimo ih kako bi različiti instrumenti plutali u okeanu. Često ih izbaci more u Škotskoj”, kazao je Inall.

    On je također iznenađen što Japanci nisu odmah shvatili o čemu je zapravo riječ.

    “Neko bi mogao pomisliti da se radi o mini iz Drugog svjetskog rata, no one su imale šiljke”, dodao je je profesor.

    Prema njegovim riječima, ovakve kugle mogu plutati okeanima desetljećima te ostati bez svojih oznaka prije nego ih izbaci more na obalu. Također, mogu se otkačiti od sidra tokom snažnih oluja ili ih mogu povući veliki ribarski brodovi.

    Pojava kugle je samo naglasila nervozu u Japanu zbog trenutne situacije. U ponedjeljak je Sjeverna Koreja ispalila dva balistička projektila u Japansko more nakon zajedničkih vojnih vježbi SAD-a i azijskih saveznika. Kineski špijunski baloni su se pojavili iznad SAD-a i Kanade, a japanska vlada je saopćila da je uočila najmanje tri leteća neidentifikovana objekta na nebu između 2019. i 2021. godine te da vjeruje da su kineski.

    Peking odbacuje optužbe za špijunažu te poziva Tokio da prestane slijediti Washington u pretjerivanju.

    Klix.ba

  • Ledena oluja stigla u SAD: Blizu milion ljudi bez struje, snijeg moguć i u Kaliforniji

    Ledena oluja stigla u SAD: Blizu milion ljudi bez struje, snijeg moguć i u Kaliforniji

    Gotovo milion ljudi širom SAD-a ostalo je bez struje u četvrtak poslijepodne jer je snažna zimska oluja donijela jaku hladnoću, potaknula olujne vjetrove i pogodila nekoliko država mećavama.

    Michigan je u četvrtak podnio najveći teret nestanka struje s više od 820.000 domova i poslovnih prostora koji su ostali hladni do večeri, dok se država suočavala s jednom od najgorih ledenih oluja viđenih desetljećima. DTE, jedan od najvećih dobavljača električne energije u državi, izvijestio je o “ekstremnim količinama štete” na energetskoj infrastrukturi nakon što se u nekim područjima nakupio led debljine otprilike dva centimetra. 

    “To je razina koju nismo vidjeli gotovo 50 godina”, rekao je Matt Paul, izvršni potpredsjednik distribucijskih operacija u DTE-u, na konferenciji za novinare u četvrtak ujutro, dodajući da je ekstremno vrijeme srušilo više od 2000 dalekovoda.

    Foto: Twitter

    Foto: TwitterNejasno je koliko se brzo može riješiti opasna situacija. Uz opasnosti izloženosti onima koji su ostali bez osnovnih energetskih izvora tokom oluja, oboreni vodovi stvaraju opasnosti sami za sebe.

    Poručnik Ethan Quillen, 28-godišnji vatrogasac iz Dobrovoljne vatrogasne jedinice Paw Paw, poginuo je nakon što su ga pogodile žice pod naponom dok je odgovarao na poziv u srijedu navečer, rekli su dužnosnici državne policije Michigana na konferenciji za novinare.

    Screenshoot: Twitter

    Screenshoot: TwitterOpasni olujni sistem potakao je Nacionalnu meteorološku službu da izda upozorenja o zimskim vremenskim prilikama za dijelove zemlje, pokrivajući područja u kojima živi više od 13 miliona ljudi.

    Snažna zimska oluja zahvatit će Kaliforniju do rane subote. U petak je moguća jaka kiša u i oko Los Angelesa. Jak planinski snijeg s uvjetima mećave može učiniti putovanje gotovo nemogućim, uključujući neke prijevoje, naveli su iz nacionalnog meteorološkog centra.

    klix.ba
  • Noć koja je promijenila svijet: Na današnji dan prošle godine Putin objavio rat Ukrajini

    Noć koja je promijenila svijet: Na današnji dan prošle godine Putin objavio rat Ukrajini

    Sa 23. na 24. februar prošle godine dogodila se noć koja je promijenila svijet. Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je početak invazije na susjednu Ukrajinu.

    Putin je prethodno 21. februara 2022. godine objavio kako Rusija priznaje nezavisnost dva otcjepljena regiona, samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike.

    Bio je to potez koji su osudile Ukrajina, NATO i zapadne zemlje, ali je to omogućilo Putinu da pošalje trupe u zemlju.

    Ruske trupe su krenule na Ukrajinu iz deset pravaca s namjerom da sruše vlast u Kijevu.

    Svijet bi vjerovatno bio drugačiji da Ukrajinci nisu spremno dočekali ruski napad. I prvi čovjek Ukrajine Volodimir Zelenski će od tog 24. februara pa do danas postati heroj o kojem će svijet pisati.

    Zelenski odbio napustiti Kijev

    Već prvog dana oduševio je sve u svojoj domovini kada je odbio američku ponudu za evakuaciju.

    – Borba je ovdje, trebam municiju, a ne prijevoz – poručio je Zelenski.

    Predviđao se pad Kijeva za 72 sati, ali su ruske trupe polomile zube na snažnom ukrajinskom otporu. Napadom na susjednu zemlju Vladimir Putin ujedinio je Zapad koji je odlučno, kao nikad dosad, stao uz Ukrajinu.

    Sankcije za Rusiju

    Moskvi su uvedene sankcije, a u Kijev je stigalo naoružanje sa svih strana. Rusi su silovito napali na Harkov i Mariupolj. U narednom mjesecu su uspjeli zauzeti Izjum i Sumi, a u Buči je načinjen genocid.

    Nešto više od mjesec rata bilo je potrebno ruskoj vojsci da zauzme Mariupolj. Rusi su bilježili gubitke, ali je uprkos objavama iz Kijeva bilo i velikog ruskog napretka na terenu.

    Onda je u septembru Ukrajina krenula u protuofanzivu. Oslobođen je Liman, a Rusi su se povukli i iz Hersona. U međuvremenu se na ruskoj strani sve više angažovala zloglasna grupa plaćenika Wagner, koja je osvojila Soledar.

    Posjeta Bajdena

    Uoči godišnjice agresije na Ukrajinu u Kijevu je boravio američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) koji je održao govor u kojem je sažeo kušnju pred kojom se svijet našao.

    – Da, zauzeli bismo se za suverenitet. I jesmo. Da, zauzeli bismo se za pravo ljudi da žive bez agresije. I jesmo. I zauzeli bismo se za demokratiju. I jesmo. A jučer sam imao čast stajati s predsjednikom Zelenskim u Kijevu kako bih izjavio da ćemo se nastaviti zalagati za iste stvari bez obzira na sve – poručio je Bajden.

    Prema podacima UN-ovih agencija u ratu u Ukrajini stradalo je više od 7.000 civila. Milioni Ukrajinaca ostali su bez svojih domova i odlučili su pobjeći iz svoje domovine. U ovom ratu prema podacima svjetskih medija stradalo je na desetine hiljada vojnika na obje strane.

    avaz.ba
  • Planirali vjenčanje pa završili na ratištu: Prošla godina nas je promijenila

    Planirali vjenčanje pa završili na ratištu: Prošla godina nas je promijenila

    Yaryna Arieva i Sviatoslav Fursin neće proslaviti svoju prvu godišnjicu braka u petak. Ukrajinski par se vjenčao na dan kada je Rusija pokrenula invaziju na njihovu zemlju, a godinu kasnije rat i dalje traje. Ruski projektili i dalje padaju s neba, a ljudi i dalje umiru.

    Nema mnogo razloga za slavlje, kažu Yaryna i Sviatoslav. Prosla je jedna godine, i sve uspomene sada polako naviru, pričaju za CNN iz svog doma u Kijevu.

    To nisu sjećanja koje želite imati u mislima cijelo vrijeme”, dodaje Yaryna.

    22-godišnja Yaryna i 25-godišnji Sviatoslav položili su zavjete u lokalnom manastiru Svetog Mihovila 24. februara, mjesecima ranije nego što je vjenčanje bilo planirano. Željeli su biti zajedno, bez obzira šta da se desi kasnije. Od početka rata ovo mjesto postalo veoma popularno za strane posjetitelje, pa čak se i američki predsjednik prilikom nedavne posjete ukrjainskoj prijestolnici fotografisao ispred nje u društvu predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.

    “Sjećam se naše ceremonije vjenčanja i tog osjećaja da ništa ne znaš. Ta nepredvidiva i uistinu zastrašujuća budućnost”, dodaje Yaryna.

    Ratno iskustvo nakon vjenčanja

    Istog dana pokupili su svoje oružje i pridružili se lokalnoj jedinici teritorijalne odbrane kao dobrovoljci, u namjeri da zaštite svoj grad. Inače, Arieva je izabrana vijećnica Grada Kijeva, a ova honorarna neplaćena pozicija joj daje mogućnost da nosi oružje.

    Fursin je odmah krenuo u borbu. U izjavi za CNN, rekao je kako je vidio autobus pun dobrovoljaca i jednostavno je uskočio na njega, ne znavši tačno kud ide.

    On i ostali dobrovoljci su formirali drugu liniku odbrane sjeverno od Kijeva, u Irpinu, Hostomelu i drugim područjima koji su postali ključna bojna polja.

    Prvu noć uošte nismo bili spremni. Nismo imali rovove, ništa”, prepričava Ukrajinac, koji je bio zadužen za grupu od deset mladića, a kada su u pitanju sposobnosti, on je bio jedini od njih 11 koji je prethodno u ruci držao automatsku pušku.

    Komandant je posmatrao kako rukujem oružjem i rekao: Povedi ove ljude i napravite zaklone i zasjede i razmislite na koju ćete stranu bježati”, priča Fursin, i dodaje kako je kopanje rovova trajalo cijelu noć.

    Arieva je u međuvremenu boravila u bazi njihove jedinice teritorijalne obrane u Kijevu, pokušavajući biti od pomoći.

    Prve noći kada sam čekala svog muža, kada je otišao u svoju prvu bitku, mislim da je to bila najstrašnija noć u mom životu, jer naravno, nisam ga mogla nazvati jer je morao isključiti telefon,”, kazala je.

    Screenshot (CNN)

    Screenshot (CNN)

    Sljedećih mjesec i pol Fursin je konstantno išao u misije, koje su se sastojale iz toga da opslužuje kontakte punktove i formira druge linije odbrane, ali nekoliko puta se našao “licem u lice” s ruskim trupama. Nije htio govoriti o detaljima tih trenutaka kada je morao upotrijebiti oružje, kazavši: “Rečeno nam je da ne govorimo o tome”.

    Tokom tog istog perioda Arieva je radila u malenom uredu s još osam drugih osoba od 7 ujutro do 10 sati navečer. U prostoriji su bila nagurana tri stola i jedva je bilo mjesta za kompjutere, kamoli za ljude. Oboje se slažu kako je to jako teško iskustvo.

    Kada smo maštali o tome, bili smo jaki i osjećali se kao heroji. A u stvarnosti smo se prali jednom sedmično, jer nije bilo tuševa i bilo je jako neugodno uz nedostatak sna, a ponekad i hrane”, priča Arieva.

    Zajedništvo u teškim trenucima

    Ipak, tog perioda se prisjećaju s ponosom i ljubavlju.

    Svi su zaboravljali ko su ustvari, da li su poznati ili vrlo, vrlo bogati ili (utjecajni) političari, svi su pomagali jedni drugima, zajedno izlazili na cigaretu i nisu znali šta se dešava”, dodaje Ukrajinka, koja je prestala konzumirati cigarete samo par dana prije početka rata, ali njena odlučnost nije potrajala.

    “Rekla sam da ću prestati na dan pobjede, ali mogla bih pokušati i ranije”, zaključuje.

    Kada su se ruske trupe povukle iz kijevske regije rano u aprilu, Arieva i Fursin su okončali svoju misiju u terirotijalnoj odbrani. Vojska je odlučila kako se jedinice dobrovoljaca trebaju profesionalizirati, a samo oni s prethodnim vojnim iskustvom su mogli ostati.

    “Bilo je teško opet postati civil, jer nismo htjeli da budemo zaštićeni, htjeli smo učiniti nešto”, ističe Arieva.

    Trudili su se da uživaju u malim stvarima, kao što je prvi kapučino od početka rata.

    “Bila je to najukusnija stvar. Taj kapučino s pjenom, ta ljepota, taj ukus, rat nas je stvarno naučio da stvari cijenimo više”, kaže Yaryna.

    Njezin suprug je rat iskusio i ranije. Odrastao je na Krimu i živio na ukrajinskom poluotoku kada ga je Rusija silom anektirala 2014. godine. Njegova baka je bila suviše bolesna da putuje, tako da su odlučili da ostanu.

    “Sjećam se kako se mjesto promijenilo nakon toga. Šalili smo se da idemo spavati u jednoj zemlji, a budimo se u drugoj”, dodaje Fursin.

    Kada su konačno napustili Krim, skrasili su se u Irpinu. Tri godine kasnije njihov dom je još jednom napadaju ruske trupe.

    ‘Povratak u civilni svijet’

    Ovaj par je opisao šok pri povratku u Irpin nakon što je oslobođen početkom prošlog aprila. Grad sjeverno od Kijeva postao je linija ratišta tokom bitke za glavni grad. Tu su ukrajinske snage uspjele odbiti napad.

    Porodična kuća još je tu, ali teško oštećena, s razbijenim su prozorima i izgorjelim dijelom objekta.

    S povratkom u civilni svijet, par je počeo volontirati, donoseći hranu i osnovne potrepštine u oslobođena naselja sjeverno od Kijeva. Potražnja je bila toliko velika da su ponekad morali ići više puta dnevno.

    Sjećam se Katyuzhanke, jer smo donijeli puno kruha i makarona i malo umaka za tjesteninu i baterije i bilo je jako puno ljudi koji su čekali. Dali smo sve što smo imali i morali smo se vratiti i donijeti još kruha jer više od pola njih nije dobilo ništa i nisu imali krišku kruha u tom gradu”, kazala je Arieva.

    Još se sjeća kako su ljudi pričali zastrašujuće priče o životu pod okupacijom i plakali bi kad bi čuli strance koji govore ukrajinski jezik.

    “Bilo je stvarno teško čak i slušati te priče, boli”, rekla je.

    Život se polako počeo vraćati u normalu. Bilo je proljeće, a Kijev je bio u punom cvatu.

    Službeno vjenčanje u gradskoj vijećnici i malu proslavu imali su u maju, kad je vjenčanje i bilo prvpbitno planirano, najviše zato što je polog bio plaćen i nepovratan. Arieva je konačno uspjela upoznati svog muža sa svojom 97-godišnjom prabakom.

    Screenshot (CNN)

    Oboje su izgubili posao odmah na početku invazije. Arieva je radila za Odbor birača Ukrajine, promatračku organizaciju, a Fursin za stambenu zadrugu u Irpinu.

    Kako im je počelo ponestajati novca, odlučili su se fokusirati na posao i učenje.

    Fursin je tokom ljeta konačno diplomirao na univerzitetu. Studij je započeo na Krimu, ali kada je njegova porodica pobjegla s okupiranog poluotoka 2019., morao je početi ispočetka. Sada radi na projektima razvoja softvera.

    Arieva se u međuvremenu odlučila usredotočiti na učenje kodiranja. Tehnologija je jedini sektor koji još uvijek raste u Ukrajini, jer omogućuje ljudima da rade na daljinu.

    No njihov plan da rade i studiraju na daljinu propao je kada je Rusija u jesen pokrenula val napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Rad je brzo postajao nemoguć.

    “Imali bismo dva sata struje, zatim pet sati bez struje, zatim tri sata struje, bilo je stvarno demoralizirajuće”, rekla je Arieva.

    U jesen su usvojili mačka i nazvali ga Kus, što na ukrajinskom znači “ugriz”. Čak i sada, mjesecima kasnije, ruke su im prekrivene mačjim ogrebotinama.

    Kako se približavao Božić, par je zajedno s porodicama odlučio da promijeni datum kad obilježavaju ovaj praznik.

    Umjesto 7. januara, koji se obilježava po Julijanskom kalendaru, koji još koristi Ruska pravoslavna crkva, slavili su 24. decembra, koji se obilježava po Gregorijanskom kalendaru.

    Inače, Ukrajinska pravoslavna crkva objavila je u jesen da će dopustiti svojim crkvama da slave Božić u decembru.

    “Ima više smisla. Bilo je više simbolično i jako mi se svidjelo. Također je dobar osjećaj što više ne slavimo s Rusima”. rekla je Arieva.

    Kako se približava prva godišnjica rata, ali i njihovog vjenčanj, Arieva i Fursin razmišljaju o tome kako ih je godina promijenila.

    Postala sam manje naivna i manje djetinjasta. I možda me to učinilo malo jačom. Jer ono što nas ne ubije, ojača nas, naravno”, naglasila je Arieva.

    Njen suprug se složio i dodao:

    Tek kad ovo vidite, shvatite vrijednost života. A za mene je to sto posto. Ono što smo prošli zajedno, razumijem da [smo] potpuno različiti. A to što [i dalje] volimo jedno drugo, to je za mene možda najveći znak da je to prava ljubav”.

    Program N1 

  • Zbog niske stope vakcinacije protiv morbila Evropa strahuje od nove epidemije, opasnost je i za BiH

    Zbog niske stope vakcinacije protiv morbila Evropa strahuje od nove epidemije, opasnost je i za BiH

    Iako prije covida vakcinacija u evropskim zemljama je bila zadovoljavajuća, zbog posljednje pandemije ona je opala i broj slučajeva morbila, zarazne bolesti koju uglavnom dobiju djeca, počeo naglo rasti. U BiH još uvijek nema prijavljenih slučajeva, ali epidemija se može brzo proširiti.

    Nakon perioda registriranog vrlo malog broja slučajeva morbila u evropskoj regiji WHO-a (Svjetska zdravstvena organizacija) 2021. godine, broj slučajeva od početka 2022. godine raste. Stalni padovi u stopama imunizacije i propuštene doze vakcinacija zbog pandemije COVID-19 ostavili su mnoge ljude u Evropi, ali i u Bosni i Hercegovini, osjetljive na ovu potencijalno smrtonosnu bolest.

    Među njima je i povećani broj djece.

    Nakon velikih epidemija morbila 2018. i 2019. godine, s gotovo 200.000 prijavljenih slučajeva, broj prijavljenih slučajeva u regiji je pao 2020. godine na nešto više od 12.000. Tokom 2021. godine prijavljeno je samo 159 slučajeva morbila u 22 zemlje; međutim, taj broj se povećao u 2022. godine, s 904 prijavljena slučaja do danas u 27 zemalja, navode iz WHO-a.

    Infektolog u Općoj bolnici “Abdulah Nakaš” Ednan Drljević je za Klix.ba rekao da u Bosni i Hercegovini još uvijek nema registrovanih slučajeva morbila, ali da se može očekivati nagli rast nakon pojavljivanja malog broja slučajeva zaraze zbog jako niske stope vakcinacije.

    “Prva histerija antivaksera počela je daleko prije korone. Ona se zapravo pojavila tokom vakcinacije od morbila sedamdesetih godina kada je u jednoj od novina objavljen članak doktora koji je tvrdio da vakcina izaziva kod djece autizam. Dokazano je da informacije nisu tačne, tom doktoru je oduzeta licenca, ali histerija se već proširila”, rekao je infektolog.

    Ednan Drljević (Foto: E. M./Klix.ba)

    Ednan Drljević (Foto: E. M./Klix.ba)

    Upravo zbog tog straha od vakcinacije, sada imamo jako velik broj nevakcinisane djece.

    “Prije 7-8 godina imali smo epidemiju morbile koja se, pretpostavlja se, proširila iz Sarajeva, a najviše je pogodila Srednjobosanski Kanton gdje je umrlo puno djece. Tada je ponovo pokrenuta masovna vakcinacija djece. Iako je u Bosni i Hercegovini vakcinacija zakonski obavezna, roditelji često odbijaju vakcinisati svoju djecu zbog antivaksera. Tokom epidemije nismo mogli da ne primimo nove medicinske radnike, ali smo imali pravo da odbijemo zahtjev ukoliko nema potvrdu o vakcinaciji”, rekao je.

    Doktor Drljević je pojasnio da morbile je osipna dječija bolest koja se uglavnom pojavljuje kod manje djece i često može da ide sa upalama pluća, uha, mozga i nisu rijetki smrtni slučajevi. To je bolest koja se jako brzo širi.

    “Imunitet za ovu bolest je na svu sreću dugotrajan, neko ko je prebolio morbile neće ih dobiti ponovo. Puno je lakše raditi u poređenju sa koronom s obzirom na to da osoblje koje je vakcinisano sigurno neće dobiti nijedan oblik morbila. Ali problem stvaraju djeca koja nisu vakcinisana, a kojih sada ima jako puno”, pojasnio je doktor.

    Iz Svjetske zdravstvene organizacije su poručili da održavanje najmanje 95% rutinske pokrivenosti s 2 doze vakcina protiv morbila prekinut će prenos virusa i spriječiti ponovno izbijanje velikih epidemija. Također je ključno povećati svijest zdravstvenih radnika i javnosti o rizicima bolesti.

    Pored toga, WHO poziva sve zemlje da osiguraju da nadzor nad pojavom morbila bude dovoljno čvrst kako bi detektovao i istražio sumnjive slučajeve bez odlaganja. Kako bi se spriječio daljnji prenos, zemlje moraju biti spremne odgovoriti brzo i učinkovito u slučaju izbijanja morbila.

    Ednan Drljević naglašava da u zemljama gdje je vakcinacija obavezna te epidemije su praktično nestale jer je neophodno da 70 posto djece bude vakcinisano.

    “Kod nas je taj broj puno manji i dovoljno da dođe samo jedan slučaj morbila da bi nastao veliki problem. Zapad se davno prebacio na neobaveznu vakcinaciju, stoga i u tim zemljama sada vidimo porast slučajeva zaraze”, rekao je infektolog.

    Poručio je da se ta vakcina proizvodi u Hrvatskoj i da se može vrlo lako nabaviti te ukoliko već vidimo da je širenje bolesti problem u Evropi, možemo reagovati preventivno.

    klix.ba

  • Snimci snažnog zemljotresa u Tadžikistanu: Panika na aerodromu i urušene zgrade

    Snimci snažnog zemljotresa u Tadžikistanu: Panika na aerodromu i urušene zgrade

    Nekoliko zemljotresa jačine oko sedam stepeni prema Richteru potresao je jutros rano istok Tadžikistana u blizini granice s Kinom. Na društvenim mrežama je moguće vidjeti snimke koji prikazuju štetu od potresa.

    Epicentar prvog zemljotresa jačine 6,8 stepeni prema Richteru dogodio se oko 67 kilometara od malog planinskog grada Murghob.

    To je oko 82 kilometra od najbliže granice s Kinom i snažno se osjetio u nekim područjima u zapadnoj kineskoj regiji Xinjiang, uključujući Kašgar i Artux, javila je CCTV. Potres su osjetili i stanovnici Pakistana, Uzbekistana, Afganistana i Kirgistana.

    Nakon prvog potresa su navodno uslijedila nova podrhtavanja tla jačine 6.8, 7.3, 5.0, 4.6, 4.9 prema Richteru.

    Još uvijek nema službenih izvješća o žrtvama niti o materijalnoj šteti, međutim videosnimci na društvenim mrežama koje su podijelili novinari i mediji govore o tome da ima urušavanja objekata.

    Također se navodi da je riječ o slabije naseljenoj teritoriji sa populacijom od nekoliko hiljada ljudi visoko u planinama Pamir.Međutim, strahuje se da ima stradalih stanovnika Gorno-Badakhshan-a, poluautonomne istočne regije u Tadžikistanu.

    Na videosnimcima je moguće vidjeti ljude na aerodromima u panici, pomjeranje lustera i drugih predmeta unutar prostorija, ali i oštećene i srušene objekte.Novinar Al Jazeere Sead Abedine objavio je jedan takav snimak.

    Tadžikistan je inače, kao i veći dio ostatka Centralne Azije, sklon prirodnim katastrofama i ima dugu historiju poplava, zemljotresa, klizišta, lavina i obilnih snježnih padavina.

    Klix.ba
  • Morski led na Antarktiku dosegao rekordno nizak nivo, naučnici zabrinuti

    Morski led na Antarktiku dosegao rekordno nizak nivo, naučnici zabrinuti

    Morski led na Antarktiku dostigao je rekordno nizak nivo po drugi put u dvije godine, a neki naučnici su zabrinuti da su dramatična smanjenja signal da bi klimatska kriza sada mogla jasnije uticati na ovu ogromnu, složenu i izoliranu regiju.

    Nivo morskog leda koji okružuje Antarktik pao je na samo 1,91 miliona kvadratnih kilometara 13. februara, prema Nacionalnom centru podataka o snijegu i ledu, ili NSIDC, što je ispod prethodnog rekorda od 1,92 miliona kvadratnih kilometara koji je postavljen 25. februara prošle godine.

    Morski led bi se još mogao dodatno smanjiti.

    Posljednje dvije godine označavaju jedini period kada je nivo morskog leda pao ispod dva miliona kvadratnih kilometara otkako su ga sateliti počeli pratiti 1978. godine.

    Za razliku od Arktika, gdje je stopa gubitka morskog leda pratila prilično dosljednu silaznu putanju kako se klimatske promjene ubrzavaju, obim antarktičkog morskog leda se pomjerao gore-dole. Stručnjaci navode da to otežava otkrivanje kako kontinent i okolni okean reaguju na globalno zagrijavanje.

    Dvije polarne regije su veoma različite. Dok je Arktik okean okružen kontinentima, Antarktik je kontinent okružen okeanom – to znači da njegov morski led može rasti prema van, nesputan kopnom. Antarktički led obično je tanji od arktičkog leda, s većim rastom zimi i strmijim smanjenjem ljeti.

  • Objavljena lista najboljih vozača na svijetu, pogledajte gdje se nalazi BiH

    Objavljena lista najboljih vozača na svijetu, pogledajte gdje se nalazi BiH

    Stručnjaci za osiguranje automobila Compare the Market objavili su listu zemalja iz kojih dolaze najbolji i najgori vozači. Na listi se našlo 50 zemalja, a svijest o saobraćaju, opasnosti u saobraćaju, kvaliteta cesta i vožnja u alkoholiziranom stanju neki su od kriterijuma prema kojima se vodilo istraživanje.

    Prema listi, najbolji vozači na svijetu su u Japanu. Granica alkohola u krvi je prilično niska, 0.03 g/dl, a Japan je takođe na četvrtom mjestu u kategoriji najkvalitetnijih cesta, što znači da je sigurna zemlja ne samo za vožnju, nego i za pješake.

    Zanimljivo, čak osam od 10 najsigurnijih zemalja za vožnju nalazi se u Evropi. Nizozemci su najbolji vozači u Evropi sa visokim drugim mjestom na listi najboljih vozača na svijetu.

    Takođe, Nizozemska je na drugom mjestu u kategoriji najkvalitetnijih cesta, odmah iza Singapura, te ima jedan od najnižih nivoa smrtnih slučajeva u saobraćaju u svijetu, samo četiri na 100.000 stanovnika.

    Bosanci i Hercegovci zauzeli su 38. mjesto sa jednim od najnižih koeficijenata kvaliteta cesta. Lošije od bh. cesta su, po istraživanju, samo one u Libanu.

    Što se tiče okolnih zemalja, Slovenci se nalaze na 16. mjestu, a odmah iza njih je Mađarska. Srbija je na 27. mjestu, Italija na 37., a Hrvati su se našli na 22. mjestu liste sa osam smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika i nešto višom granica alkohola u krvi od Japanaca, 0.05 g/dl.

    Tajland je proglašen zemljom s najgorim vozačima na svijetu, sa daleko najvećim brojem tragičnih smrtnih slučajeva u saobraćaju, čak 32 na 100.000 ljudi. Iza njega je Peru, a zatim slijede Liban, Indija i Malezija.

    Cijelu listu možete pogledati OVDJE.

  • Zabilježeno više od 7.000 naknadnih zemljotresa u Turske

    Zabilježeno više od 7.000 naknadnih zemljotresa u Turske

    Iz Uprave za vanredne situacije Republike Turske (AFAD) u utorak je saopšteno da je nakon zemljotresa 6. februara s epicentrom u Kahramanmarasu i Hatayu došlo do 7.242 naknadna podrhtavanja tla. Prema podacima AFAD-a, 41 naknadni zemljotres bio je magnitude između 5 i 6, dok je 450 zemljotresa imalo magnitudu između 4 i 5 stepeni po Richteru.

    Najmanje 42.310 ljudi je poginulo, a 105.505 povrijeđeno u dva snažna zemljotresa koja su potresla južnu Tursku 6. februara.

    Zemljotresi magnitude 7,8 i 7,6 stepeni Richterove skale, s epicentrom u provinciji Kahramanmaras, pogodili su više od 13 miliona ljudi u 11 provincija.

    Zemljotresi su se osjetili i u regionu, a u Siriji je poginulo više hiljada ljudi.

    “Više od 250.000 ljudi za traganje i spašavanje trenutno radi na terenu”, rekao je šef AFAD-a Yunus Sezer na konferenciji za novinare.

     

    federalna