Category: Svijet

  • Budućnost transporta: Putovanje kroz cijevi brzinom od 1.200 kilometara na sat

    Budućnost transporta: Putovanje kroz cijevi brzinom od 1.200 kilometara na sat

    Veoma smo uzbuđeni što naš drugi trup kapsule u prirodnoj veličini možemo da predstavimo na MWC-u u Barseloni, rekao je de Leon

    Kompanija HyperloopTT u Barseloni je predstavila kapsulu koja će moći da dosegne nezamislive brzine.

    Nakon što je šef Twittera Ilon Mask (Elon Musk) prije oko 10 godina svijetu predstavio svoju ideju o putovanju kroz vakuumske cijevi velikim brzinama, dodjelivši ovakvoj vrsti transporta naziv Hyperloop, mnogi su počeli da ozbiljnije shvataju potencijal komercijalizacije ove tehnologije, piše Smartlife.

     

    Ideja razvoja

    Uprkos tome što postoje brojne kompanije koje koketiraju sa idejom razvoja Hyperloop sistema, industriju trenutno predvode dvije kompanije – Virgin Hyperloop i HyperloopTT.

    Cijeli koncept američke kompanije HyperloopTT je zasnovan na mreži cijevi u kojima bi levitirali mali magnetni vozovi, sposobni da dostignu brzinu do 1.200 km/h, prevozeći između 25 i 48 putnika po kapusli.

    Ova brzina je ne samo veća od najbržeg voza na planeti, već i od današnjih najsavremenijih komercijalnih aviona. Poređenja radi, Boeing 787-9 Dreamliner ima brzinu krstarenja od 912 km/h, dok Airbus A350 dostiže 903 km/h.

     

    Dužina kapsule

    Kapsula koju je kompanija izložila u Barseloni je dugačka nešto više od 32 metra, što je približno dužini dva autobusa. Ona je napravljena od ugljeničnih vlakana, a po svom dizajnu je slična tankom avionu bez krila.

    Ova brzina je ne samo veća od najbržeg voza na planeti, već i od današnjih najsavremenijih komercijalnih aviona. Poređenja radi, Boeing 787-9 Dreamliner ima brzinu krstarenja od 912 km/h, dok Airbus A350 dostiže 903 km/h.

    – Veoma smo uzbuđeni što naš drugi trup kapsule u prirodnoj veličini možemo da predstavimo na MWC-u u Barseloni. Ovaj događaj pruža odličnu priliku da svetu pokažemo našu tehnologiju i demonstriramo našu posvećenost održivosti, inovaciji i saradnji – rekao je izvršni direktor kompanije HyperloopTT, Andres de Leon.

     

    Značajna prekretnica

    Prisustvo na MWC 2023 sajmu označava značajnu prekretnicu za HyperloopTT dok se kompanije približava realizaciji svoje vizije revolucije transporta. Hyperloop sistem je dizajniran da bude brz, bezbjedan i održiv način prijevoza koji može da poveže gradove i regione širom svijeta, smanjujući vrijeme putovanja i gužve, istovremeno minimizirajući uticaj na životnu sredinu.

    Kompanija ima globalnu radnu snagu koja broji više od 800 ljudi, podjeljenih u 52 multidisciplinarna tima. Izgradila prototipove svog sistema u Francuskoj, Njemačkoj, kao i na Bliskom istoku, a njen najambiciozniji projekat je u SAD – 300 milja dug Hyperloop sistem koji povezuje Čikago, Klivlend i Pitsburg.

    Projekat u SAD je prošao studiju izvodljivosti 2019. godine, ali se mučio da napreduje zbog finansijskih izazova.

     

    Iznos projekta

    Prema studiji, projekat će koštati između 25 i 30 milijardi dolara, a HyperloopTT se nada da će pronaći investitore koji će finansirati izgradnju.

    Iako se činilo da će HyperloopTT riješiti većinu svojih problema spajanjem sa kompanijom SPAC, koju mnogi nazivaju “blanko ček kompanijom”, posao je prije manje od mjesec dana propao, što je realizaciju HyperloopTT projekata dovelo u pitanje.

     

    avaz

  • Italija: Obalna straža spasila preko 1000 migranata

    Italija: Obalna straža spasila preko 1000 migranata

    Više od 1000 migranata je u subotu prebačeno na obalu južne Italije nakon što je obalna straža pokrenula više spasilačkih akcija vezano uz tri migrantska broda u nemirnim vodama nedaleko obale Kalabrije.

    Brod talijanske obalne straže prevezao je 584 ljudi u obalni grad Reggio Calabria dok je drugi brod obalne stražio dopratio prepuni ribarski brod s 487 migranata u luku Crotone.

    U blizini Sicilije je potom spašeno oko 200 migranata koji će tijekom dana biti prevezeni u Cataniju.

    Od srijede je u Italiji spašeno preko 4000 migranata, dok je prošle godine tijekom cijelog mjeseca ožujka spašeno 1300 migranata.

    U četvrtak je samo na Lampedusu u 41. plovilu stiglo čak 1869 migranata, objavila je novinska agencija ANSA, komentirajući da je riječ o rekordnom broju iskrcanih migranata u jednom danu.

    Talijanska vlada, usprkos obećanjima, ne uspjeva zaustaviti priljev migranata, a samo u petak se u spasilačke akcije uputilo osam brodova.

    U subotu je pronađeno tijelo djevojke iz brodoloma 26. veljače kod Kalabrije pa je broj mrtvih porastao na 74, a mnogi se migranti još vode kao nestali.

    Državno tužiteljstvo istražuje jesu li vlasti sve poduzele u sprečavanju te katastrofe.

    Premijerka Giorgia Meloni odbacuje sve optužbe i prst krivnje upire na krijumčare ljudima.

    Njezina vlada zaprijetila je u četvrtak strožim zatvorskim kaznama krijumčarima migranata te je obećala da će spriječiti i obustaviti njihovo protuzakonito prebacivanje plovilima, istodobno otvarajući legalne migracijske kanale.

    Brodove nevladanih udruga je Meloni nazvala taksi službom za prijevoz migranata.

    Od početka ove godine je u Italiju ušlo oko 17.000 migranata, za razliku od 6000 u istom razdoblju prošle godine.

  • Stvari po Ruse izgledaju očajno: Propala je jedna od glavnih Putinovih taktika?

    Stvari po Ruse izgledaju očajno: Propala je jedna od glavnih Putinovih taktika?

    Ukrajinci uživaju u početku proljeća. Noći su još uvijek hladne, ali izlaze iz zime pune ruskih raketnih napada koji su im prekinuli opskrbu strujom, grijanjem i vodom. “Zima je bila vrlo teška, ali sada je gotova”, izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski. Ukrajina još ima žara i zemlja je nesalomljiva, bila je poruka.

    Do četvrtka, Ukrajina je upravo bila više od tri sedmice zaredom bez prekida struje i čak je imala višak u sistemu, piše BBC u tekstu o ukrajinskoj energetskoj mreži i obnovi iste. Napadi na infrastrukturu od jeseni su jedna od glavnih taktika Rusije da se Ukrajina prisili na poraz. Ali zima je pri kraju, a Ukrajinci su se, kako izgleda, odbranili.

    Ni ruskih napada nije bilo tri sedmice i izgledalo je kao da je bitka Vladimira Putina da smanji opskrbu Ukrajine gotova. “Da, radimo to, ali ko je to započeo?” rekao je u decembru svaljujući krivnju na Kijev.

    STVARI SU DONEDAVNO IZGLEDALE OČAJNO
    Prije samo koji tjedan, priča je izgledala očajno. Čak polovina energetske infrastrukture je oštećena, a ukrajinski stručnjaci za nuklearnu sigurnost upozoravali su da je situacija blizu kritične.

    Tokom tih tjedana tišine, Rusija je gomilala oružje. U ranim jutarnjim satima u četvrtak ispaljen je 81 projektil, a diljem zemlje je nestalo struje. Do petka pola milijuna ljudi još nije imalo struje u Harkivu, drugom po veličini gradu u Ukrajini.

    “Sada je potpuno hladno. Imamo hrane, ali samo je dio skuhan”, rekao je Oleksij dok je gledao kako baterija njegovog mobitela pada na 14%. U stambenom bloku s njim živi još 500 ljudi. Kad je otišao u lokalni centar napuniti mobitel, ondje je bio ogroman red. Mnogi su imali istu ideju.

    “UKRAJINA JE POBIJEDILA NA ENERGETSKOM FRONTU”
    Još 150.000 ljudi ostalo je bez struje u Žitomiru, dva sata vožnje južno od granice s Bjelorusijom. Gradonačelnik je rekao da će sljedećih nekoliko tjedana biti kritični i da prijete nestanci struje za ovaj grad zapadno od Kijeva.

    “Imali smo tri tjedna bez napada i imali smo električnu energiju”, rekao je Eugen Herajšmčuk. “A energija u sistemu omogućila je lokalnim vlastima da pokrenu trolejbuse i tramvaje. To je bio veliki korak jer je prije toga javni prijevoz bio u pauzi.”

    Pogođen je i Kijev, a jedna bolnica u kojoj se liječi 700 ljudi nekoliko je sati ostala bez grijanja i tople vode. Ali za mnoge Ukrajince nije prošlo dugo prije nego što su se vratili na električnu mrežu.

    “Sa sigurnošću se može reći da je Ukrajina pobijedila na energetskom frontu”, rekla je Tetjana Bojko iz građanske mreže Opora pohvalivši flotu energetskih radnika i međunarodnu pomoć. “Pomolimo se, ali mislim da je najgori mogući scenarij prošao”, dodaje.

    Zima je možda gotova, ali Oleksij vjeruje da će se bitka za spašavanje opskrbe Ukrajine električnom energijom od projektila Vladimira Putina nastaviti sve dok Rusija ima sposobnost da je napadne.

    UNIŠTENE TRAFOSTANICE
    Sve ukrajinske termo i hidroelektrane oštećene su otkako je Rusija započela svoj napad na energetsku infrastrukturu prošlog oktobra. Kijev je već izgubio mogućnost da koristi najveću evropsku nuklearnu elektranu Zaporižju, koja je u rukama Rusije.

    Trafostanice su svedene na komade uvrnutog metala, mnoge nisu više sposobne transformirati električnu energiju u energiju za domove i firme. Dv u jeku zime BBC je pratio timove inženjera i tehničara koji su žurili popraviti štetu koju su projektili napravili.

    Jedna je trafostanica šest puta pogođena projektilima ili bespilotnim letjelicama i zamjena ovih oštećenih transformatora će potrajati.

    Transformatori su uskoro postali zahtjev broj jedan u Ukrajini. Trebalo ih je više nego što svijet može proizvesti u godinu dana i dosad je poslan samo jedan visokonaponski transformator, a stiglo je na desetke strojeva manje snage.

    NAJVEĆI POSAO RADE PREOSTALE TRI NUKLEARKE
    Kako je zima odmicala, ukrajinske oružane snage postajale su sve vještije u obaranju ruskih projektila i dronova. Ali ove su sedmice uništene samo 34 rakete jer je Rusija koristila drugačija, brza oružja. Ovosedmični napad uključivao je hipersonične projektile Kh-47 Kindžal kao i protubrodske i protuzračne projektile.

    Sve do početka rata Rusije protiv Ukrajine u februaru 2022. u pogonu je bilo 15 nuklearnih reaktora u četiri elektrane. Šest od tih reaktora bilo je u Zaporižji, koju je okupacijska vojska zauzela u prvim danima invazije.

    Mjesecima je elektrana bila u središtu nuklearnog spora zbog optužbi da je Moskva želi spojiti na rusku elektroenergetsku mrežu. Ostale tri elektrane su Južna Ukrajina te Rivne i Hmjelnicki na zapadu. One sada proizvode pola ukrajinske snage.

    STIŽE PROLJEĆE, TROŠIT ĆE SE MANJE ENERGIJE
    To možda zvuči turobno, ali kombinacija neuobičajeno blage zime i napornog rada učinila je da se Ukrajina odmaknula od ruba i da je osjećaj optimizma opipljiv. Elektrane su obnovljene i popravljene. Jedan izvor iz industrije rekao je za BBC da će, kako dani budu postajali sunčaniji i topliji, ruskoj vojsci biti sve teže i teže terorizirati njegovu zemlju.

    Grad Dnjipro pretrpio je nekoliko smrtonosnih raketnih napada tokom zime, a ni ove sedmice nije bilo drugačije. Ali već sedmicama nema problema s opskrbom energijom.

    “Grad se promijenio. Konačno su se vratila ulična svjetla i više nije strašno šetati gradskim ulicama”, rekla je Ina Štanko, mlada majka sa sinom mlađim od dvije godine. Kuhanje i tuširanje toplom vodom za njezinu su porodicu ponovo postali dio svakodnevice. “Naše se psihičko stanje znatno popravilo”, kaže.

    Postoji slična priča u Hersonu, koji su okupirale ruske snage dok se nisu povukle preko rijeke Dnjepar prošlog novembra. Život je bio težak nekoliko tjedana nakon što su Rusi napustili grad ostavivši ga bez osnovnih komunalija.

    “Nismo imali struje oko mjesec i sedam dana, onda smo je imali dva sata dnevno”, rekao je lokalni poduzetnik Aleksej Sandakov. Sada se može pohvaliti redovnom opskrbom strujom. Pritisak na sistem daleko je manji nego prije rata jer je broj stanovnika spao na 55.000, daleko manje nego prije rata.

    Broj stanovnika u Ukrajini je pao. Više od osam milijuna izbjeglica otišlo je izvan njenih granica, a to je također rasteretilo energetsku infrastrukturu. Potrošnja je smanjena, a izbjeglice se još nisu vratili, kako je primijetio jedan dužnosnik.

    “TO JE POPUT TAKMIČENJA. I MI POBJEĐUJEMO”
    Prevladavajući osjećaj je da će se šteta uzrokovana ovim posljednjim napadom brzo popraviti. Bilo je znatne štete, ali inženjeri su postali vrlo vješti u vraćanju struje u roku od nekoliko dana, čak i nakon velikog napada.

    “To je poput takmičenja: koliko brzo nam mogu prouzročiti štetu i koliko brzo mi to možemo popraviti. I mi pobjeđujemo u tom natjecanju”, rekao je Oleksandr Harčenko, direktor kijevskog Centra za istraživanje energetske industrije.

    U Žitomiru, Eugen Herajšmčuk vjeruje da stvari idu nabolje. “Mnogi Ukrajinci kažu da je bolje imati jednu hladnu i jednu mračnu zimu nego biti 100 godina s Rusijom – pa mislim da možemo ovo podnijeti.”

    Ukrajinci sada, prema Harčenku, imaju sve na svojoj strani, od poboljšanja vremena do potpore međunarodnih donatora i stručnog osoblja u energetskoj industriji. Ali je oprezan u pogledu budućnosti. “Ne kažem da smo dobili energetski rat, ali mogu reći da smo dobili energetsku bitku ove zime”, prenosi Index.

  • Spojen omiški most – Impresivan video o gradnji jednog od najfascinantnijih mostova u Hrvatskoj

    Spojen omiški most – Impresivan video o gradnji jednog od najfascinantnijih mostova u Hrvatskoj

    Uz vatromet i dim, svečano je obilježeno spajanje mosta Cetina koji spaja Komornjak i Omiš.

    Most je dužine 224,45 metra i izvodi se u sklopu projekta izgradnje obilaznice Omiša. Nadsvođuje Cetinu čeličnim lukom čiji su krajevi učvršćeni u tunelima s obje strane mosta, pa je njegova duljina veća od vidljive konstrukcije.

    Nalazi se na 70 metara visine u kanjonu rijeke Cetine. Vrijedan je 23,19 miliona eura, dio je omiške obilaznice koji je nakon Pelješkog mosta proglašen nacionalnim prioritetom. Obilaznica bi trebala biti gotova do 2025. godine. Izgledno je da će biti jedan od rijetkih financiran iz europskih fondova u idućem proračunskom razdoblju, između ostalog, zbog nove trajektne luke koja je planirana u mjestu Krilo Jesenice.

    Spajanju Omiškog mosta nazočio je i hrvatski premijer Andrej Plenković.

    Nakon uvodnih zahvala zaduženima za ovaj projekt, Plenković je poručio:

    “Ovo je dobra vijest za Omiš,ali i za cijelu Dalmaciju. Vjerujemo da će obilaznica biti dovršena tijekom jeseni i da će se nakon toga moći voziti ovim mostom”, rekao je dodajući da se nastavljaju radovi na D8.

    Centralna.ba

  • Kadirovu ukraden konj vrijedan 20.000 dolara, on za sve okrivio Zapad

    Kadirovu ukraden konj vrijedan 20.000 dolara, on za sve okrivio Zapad

    Apelovali su na javnost za bilo kakve informacije o tome gdje se Zazou nalazi, naglasivši da je 16-godišnji konj imao prepoznatljivu nepravilnu bijelu zvijezdu na čelu

    Češka policija traži informacije o ukradenom trkaćem konju koji navodno pripada čečenskom vođi Ramzanu Kadirovu. Zazou, čistokrvni konj vrijedan oko 20.000 dolara, nestao je između petka navečer i subote ujutro. Drugi konj koji pripada Kadirovu je još uvijek u štali u Češkoj.

    Konji su zadržani u Češkoj zbog sankcija nametnutih nakon nezakonite ruske aneksije Krima 2014. godine. Ramzan Kadirov je snažan saveznik Vladimira Putina, iako je nedavno kritikovao rusko vojno vodstvo zbog strategije u Ukrajini. Prošle godine je Češki radio izvijestio da je ergela trkaćih konja čečenskog vođe registrirana u organizaciji češkog džokejskog kluba od 2012. godine.

    Zazou je nestao iz ergele Darhorse u blizini grada Roudnice nad Labem, 50 km sjeverno od glavnog grada Praga, naveli su iz policije. U saopćenju se navodi da je lanac koji je pričvršćivao klizna vrata konjušnice uklonjen i da je konj odveden, vjerovatno pod okriljem mraka, piše BBC.

    Apelovali su na javnost za bilo kakve informacije o tome gdje se Zazou nalazi, naglasivši da je 16-godišnji konj imao prepoznatljivu nepravilnu bijelu zvijezdu na čelu. Češki radio je izvijestio kako su već u januaru prošle godine dva muškarca pokušala odvesti dva konja, Zazoua i drugog čistokrvnog konja nazvanog po ruskom kompozitoru Mihailu Glinki.

    Samo nekoliko sedmica prije početka ruske invazije na Ukrajinu, muškarci koji govore ruski su stigli u ergelu tvrdeći da imaju upute da odvedu konje u Poljsku. Zahtjev su opravdavali tvrdnjom da se životinje pod sankcijama mogu premještati preko granica, pod uvjetom da ne napuste prostor Europske unije.

    Vlasnik ergele je tada zaključao štale kako bi spriječio odvođenje konja. Kaže da je par proveo pet dana sjedeći u kombiju parkiranom ispred ulaza, prije nego što su konačno otišli. U sklopu sankcija, sav novac dobiven nagradama od konjskih utrka je trebao ići za održavanje konja, dok je ostatak zamrznut, što je razbjesnilo Kadirova.

    “Što reći o ljudskim pravima na Zapadu, ako grubo krše prava konja, najmiroljubivijih, najljubaznijih i najnježnijih životinja na svijetu?” pitao je Kadirov nakon toga poteza na Facebooku.

  • Avio kompanija u SAD izvela prvi regionalni testni let avionom na hidrogenski pogon

    Avio kompanija u SAD izvela prvi regionalni testni let avionom na hidrogenski pogon

    Američka kompanija za nove energije Universal Hydrogen koja želi razviti prvi avion s nultom emisijom ugljika upravo je napravila velik iskorak predstavivši prvi regionalni let aviona kojeg u najvećoj mjeri pokreću motori na hidrogen, piše Businesswire magazin, prenosi Fox News.

    Avion sa 40 sjedišta poletio je u 8.41 ujutro po lokanom vremenu sa međunarodnog aerodroma Grant County u saveznoj državi New Mexico i letio je 15 minuta dostigavši visinu od 3.500 metara.

    Let je izveden prema posebnim certifikatima Federalne uprave za avijaciju (FAA) i bio je prvi u dvogodišnjoj kampanji testiranja koja bi trebala kulminirati 2025. godine ulaskom u komercijalnu funkciju aviona ATR 72, predviđen inače za regionalne letove, kojem su motori rekonstruirani da rade na hidrogen.

    Predstavnici novoosnovane kompanije Connect Airlines želi razviti pametnije iskustvo putovanja i bili su također prisutni kako bi pratili testni let svog aviona.

    Spomenuti avio prevoznik Connect Airlines nedavno je potpisao kupoprodajni ugovor s Universal Hydrogenom za 75 hidrogenskh pogonskih sklopova za njihove putničke avione.

    “Današnji dan će ući u historiju kao pravi početak dekarbonizacije globalne avio industrije i mi u Connect Airlinesu smo jako ponosni na ulogu predvodnika koju ćemo imati kao prvi američki operater, zajedno s Universal Hydrogenom”, rekao je John Thomas, direktor Connect Airlinesa.

    Radi sigurnosti, samo je jedan od motora ATR 72-600 zamijenjen pogonskim sklopom na hidrogenske ćelije Universal Hydrogena.

    Tehnologija nije prilagođena, već namjenski izrađena za avio industriju. Energija nastala izgaranjem hidrogena dovodi se ddirektno u električni motor. To znači da nema potrebe za ugradnjom baterija, što drastično smanjuje troškove i težinu samog aviona.

    “Naš poslovni model rješava problem kokoši i jajeta između aviona na hidrogen i infrastrukture samog motora paralelnim razvojem i uz jedinstveno jeftinij pristup”, rekao je Paul Eremenko, suosnivač i direktor Universal Hydrogena.

    Zračni saobraćaj širom svijeta čini oko 2,8 posto globalnih emisija stakleničkih plinova. Hidrogensko gorivo jedan je od dva moguća načina dekarbonizacije, a drugi su biogoriva.

    radiosarajevo

  • Čeka se ogromna odluka: Hoće li Facebook biti ugašen u Evropi?

    Čeka se ogromna odluka: Hoće li Facebook biti ugašen u Evropi?

    Čelnica irske Komisije za zaštitu podataka (DPC) Helen Dixon za Politico kaže kako će vrlo vjerojatno donijeti finalnu presudu u posljednjem zakonskom instrumentu kojim Facebook želi odobrenje za slanje privatnih podataka u SAD prije nego EU i SAD uspiju dogovoriti novi dogovor o transferu podataka. DPC je prošlog srpnja objavio nacrt odluke o obustavljanju ovog instrumenta, koji sad čeka na odobrenje od strane regulatora u Europi. Mogao bi biti finaliziran sredinom svibnja.

    To znači da bi američki tech gigant Meta, vlasnik Facebooka, mogao ostati bez alata da legalno prebacuje osobne podatke poput onih o lokaciji ili obiteljskih fotografija u SAD za potrebe svoje Facebook usluge, piše Politico.

    Iz Mete je ranije rečeno da bi takva odluka mogla dovesti do gašenja usluga u Europi, što uključuje i Instagram. Nedavno je Meta upozorila: “Ako Europska komisija ne donese adekvatnu odluku i ne budemo se mogli oslanjati na standardne ugovorne klauzule ili alternativne načine transfera podataka iz Europske unije u SAD, vjerojatno nećemo moći nuditi niz svojih najvećih usluga, uključujući Facebook i Instagram, u Europi.”

    Irska odluka mogla bi donijeti nevolje i drugim kompanijama koje koriste ovaj instrument za transfere podataka u SAD.

    Europska mreža nacionalnih tijela za zaštitu podataka do 14. travnja će odlučiti o tome hoće li potvrditi raniju irsku odluku o suspenziji ovog instrumenta koji koriste kompanije, uključujući Metu, za transfer osobnih podataka u SAD. Irski regulator, glavni europski regulator za Metu i druge tehnološke gigante sa sjedištem u Irskoj, tada će imati mjesec dana da donese finalnu odluku.

    Istovremeno, Europska komisija želi finalizirati potpuno novi sporazum o podacima s SAD-om do srpnja, nakon što je Europski sud pravde poništio dva prethodna dogovora zbog straha od praćenja od strane SAD-a.

    Dixon je izjavila da ne planira odustati od primjene europskog zakona o privatnosti i zaštiti podataka, GDPR-a. “Slijedit ćemo postupke o implementaciji koje smo postavili,” rekla je u intervjuu.

    “Naravno, postoje potencijalni legalni putevi za koje bi se neka kompanija mogla odlučiti, ali tada bi se postavilo vrlo vrlo nejasno i nesigurno pitanje bi li ta kompanija mogla dobiti odgodu, u uvjetima ovog slučaja, za provođenje naredbe koju donesemo,” dodala je.

    Glasnogovornik Mete je izjavio: “Ovaj slučaj povezan je s povijesnim sukobom zakona EU-a s jedne i SAD-a s druge strane, koji se trenutno rješava putem novog okvira za privatnost podataka EU-a i SAD-a. Podržavamo napredak političara prema osiguravanju nastavka transfera podataka preko granica i čekamo finalnu odluku regulatora.”

     

    N1

  • Kći Billa Gatesa rodila prvo dijete: Milijarderova unuka neće živjeti raskošnim životom

    Kći Billa Gatesa rodila prvo dijete: Milijarderova unuka neće živjeti raskošnim životom

    Najstarija kći milijardera Billa Gatesa nedavno je rodila svoje prvo dijete, no uprkos tome što se rodila u jednoj od najbogatijih porodica na svijetu, milijarederova unuka možda neće imati raskošan životni stil koji bi se mogao očekivati.

    Preko vikenda je 26-godišnja Jennifer objavila dolazak svoje prve bebe – djevojčice čije ime još nije otkriveno. Jennifer je u braku sa džokejom Nayelom Nassarom.

    Iako Bill Gates ima ogromno bogatstvo od 107 milijardi dolara, najnovija pridošlica u porodici Gates vjerojatno neće dobiti puno novca od djeda, koji je često izražavao strahove da njegova djeca ne postanu “iskvarena” zbog bogatstva. Gates je obećao da će svoju zaradu koristiti za “pomoć siromašnima”, a ne svojoj djeci.

    Bill se sa bivšom suprugom Melindom Gates razveo u maju 2021. godine nakon 27 godina braka. Bivši bračni par je činio sve bi njihovo troje djece, Jennifer, Rory i Phoebe, živjeli normalnim životom, što je mnoge potaknulo da se pitaju hoće li Jennifer primijeniti isti pristup sa svojom kćerkom.

    Iako su Gatesovi pokušali odgajati svoju djecu skromno, njihov životni standard bio je sve samo ne skroman – porodica je odrastala u kući vrijednoj 131 milion dolara, koja je imala sedam kupaonica, 24 kupaonice i šest kuhinja, kao i vlastitu umjetno napravljenu plažu, kućno kino, teretanu i sobu za trampolin.

    Iako je Bill prepustio djeci da “stvore svoj put”, te se očekuje da im neće pripasti značajan dio njegovih milijardi, razumljivo je da su ipak imali koristi što su dio bogate porodice, prenosi Daily Mail.

     

  • Širom svijeta obilježava se 8. mart, Međunarodni dan žena

    Širom svijeta obilježava se 8. mart, Međunarodni dan žena

    Izvor: BHRT/Agencije (S.M.)

    Osmi mart, Međunarodni dan žena, obilježava se širom svijeta kao dio borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca. Međunarodni dan žena također je prilika da se prisjetimo važnosti žena u našem društvu, kao i brojnih izazova s kojima se suočavaju. Nastao je kao inicijativa socijalističkih organizacija u razdoblju prije Prvog svjetskog rata u borbi za jednakost, pravo glasa, kao i emancipaciju žena.

    Dan žena prvi put je obilježen 28. februara 1909. godine u Sjedinjenim Državama, deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike.

    Ideja za obilježavanje Međunarodnog dana žena pojavila se početkom 20. vijeka u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije, koja je često dovodila do protesta zbog loših uslova rada.

    Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno su protestovale prvi put 8. marta 1857. u New Yorku, zbog loših uslova rada i niskih plata. Demonstracije je rastjerala policija, a žene su dva mjeseca kasnije osnovale sindikat.

    Osmomartovski protesti u narednim godinama su postali tradicionalni. Najmasovniji su bili 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo ulicama New Yorka tražeći kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa.

    Prva međunarodna ženska konferencija održana je 1910. godine u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke internacionale, kada je ustanovljen Međunarodni dan žena, na prijedlog Klare Cetkin, koja je bila članica Njemačke socijalističke partije.

    Naredne godine, Međunarodni dan žena obilježen je u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

    Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadijum ruske revolucije.

    Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Vladimira Iljiča Lenjina da 8. mart postane državni praznik i tokom sovjetskog razdoblja koristio se za obilježavanje “herojstva radnica”.

    U brojnim zemljama taj praznik je izgubio svoju ideološku osnovu i postao je prilika muškarcima da iskažu ljubav i poštovanje prema ženama.

    Ujedinjeni narodi su 1975. godine, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žene, zvanično počele da obilježavaju ovaj praznik pod nazivom Međunarodni dan žena.

    Dvije godine kasnije, Generalna skupština Ujedinjenih naroda je rezolucijom proglasila 8. mart Danom ženskih prava i međunarodnog mira.

  • Zelenski smijenio pet visokorangiranih dužnosnika u ukrajinskoj tajnoj službi

    Zelenski smijenio pet visokorangiranih dužnosnika u ukrajinskoj tajnoj službi

     

    UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski jučer je predsjedničkim dekretima smijenio zamjenika šefa ukrajinske sigurnosne službe (SBU) Oleksandra Jakuševa, upravitelje dvaju odjela i šefove SBU-a u dvije ukrajinske regije. Smijenjeni dužnosnici su voditelj Odjela za gospodarsku potporu Oleksandr Provotorov, voditelj Odjela za zaštitu državnih tajni i izdavanje dozvola Ihor Nosko, šef SBU-a u Zaporiškoj oblasti Boris Bezrukji i šef SBU-a u Sumskoj oblasti Eduard Fedorov.

    Zelenski je već imenovao nove ljude na dvije od ukupno pet upražnjenih pozicija, piše Kyiv Independent. Ovo nisu prve smjene u ukrajinskoj tajnoj službi od početka ruske invazije jer je u srpnju prošle godine smijenjen šef SBU-a Ivan Bakanov. Ukrajinski parlament je 7. veljače za novog šefa imenovao Vasilija Maliuka.

    Početkom februara pokrenuta velika antikorupcijska akcija

    Antikorupcijski aktivisti navode kako je Maliuk blizak Olehu Tatarovu, ozloglašenom zamjeniku šefa kabineta ukrajinskog predsjednika. Tatarov je 2020. optužen za podmićivanje, ali je u konačnici slučaj odbačen, pri čemu su neki nagađali da je do odbacivanja slučaja došlo jer Tatarov ima ogroman utjecaj u policiji i pravosuđu.

    Maliuk je imenovan za novog šefa samo nekoliko dana nakon antikorupcijske akcije, u kojoj su pretreseni domovi moćnog oligarha Ihora Kolomoiskog i bivšeg ministra unutarnjih poslova Arsena Avakova. Ova akcija velikih razmjera bila je dio napora ukrajinske vlade da dokaže Zapadu kako se istinski bori s korupcijom