Category: Svijet

Predstavnici osam civilnih udruga na Trgu bana Jelačića u Zagrebu razvili su transparente “Ne u naše ime – 30 godina od ratnog zločina u Ahmićima” te imena žrtava stradalih u ahmićkom zločinu kako bi upozorili hrvatsko državno vodstvo i javnost kako se ovaj zločin zataškava i negira, javlja Anadolija.

U ime dvadesetak prosvjednika okupljenih na glavnom zagrebačkom trgu, javnosti se obratila Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata – ROSA koja je podsjetila kako je prije 30 godina u Ahmićima pored Viteza, u Bosni i Hercegovini, počinjen jedan od najokrutnijih ratnih zločina na prostorima nekadašnje Jugoslavije.

U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993, napad na selo Ahmiće izvele su lokalne postrojbe Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu navodi da je u Ahmićima ubijeno 116 ljudi, 24 je ranjeno, uništeno 169 kuća, te dvije džamije, podsjetila je Pamuković, kao i da je za zločin protiv čovječnosti u Ahmićima MKSJ sudio 13 Hrvata iz srednje Bosne.

Za sudjelovanje u donošenju odluke o napadu na Ahmiće, potpredsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, a osuđeni su i Drago Josipović, Vladimir Šantić, Miroslav Bralo i Paško Ljubičić.

“Haški sud je ustanovio da je zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba u koji je bila umiješana Republika Hrvatska, preko kontrole nad HDZ-om BiH i HVO-om. Pravosnažno je potvrđeno da je ‘Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om’, te ‘rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a.’ Zločin u Ahmićima sudski je procesuiran. Sudilo se organizatorima, zapovjednicima i neposrednim počiniocima, no on ostaje trajna mrlja i sramota Republike Hrvatske. Hrvatska treba pokazati spremnost da se iskreno i bez ostatka suoči sa počinjenim zločinima, te preuzme odgovornost za prošlost. Samo činovima solidarnosti kroz jasne inicijative koji imaju za cilj razumijevanja uloge Republike Hrvatske u ratu protiv Bosne i Hercegovine, moći ćemo reći da se Hrvatska konačno distancira od imperijalne politike Franje Tuđmane“, kazala je Pamuković i nastavila:

“Zato zahtijevamo od predsjednika Republike Hrvatske i predsjednika Vlade Republike Hrvatske da se javno distanciraju od ratnih zločina počinjenih u naše ime te prekinu sustavnu politiku relativizacije, negiranja i umanjenja ratnih zločina. Tražimo jasno formulirano izvinjenje i imenovanje jedne ulice ili trga u Zagrebu po žrtvama Ahmića. Tek kad činjenice o ratnom zločinu u Ahmićima postanu dijelom hrvatskog obrazovnog sistema, bit ćemo u mogućnosti reći da smo na tragu pravde, odgovornosti i izgradnje mira. Krivica za zločin je individualna, ali istina o ratnim zločinima kolektivna je, naša, odgovornost.”

Danas će u zagrebačkom Kulturno-informativno centru (KIC) biti organizirano prikazivanje video dokumentacije koja je dio interaktivnog narativa “Ahmići – 48 sati pepela i krvi“, produkcija SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu.

Okupljanje su organizirale udruge: Centar za žene žrtve rata – ROSA, Centar za građansku hrabrost, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Regionalna adresa za nenasilno djelovanje (RAND), SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu iz Pule, Centar za ženske studije i Ženska mreža Hrvatske.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron potpisao je zakon o vrlo nepopularnoj mirovinskoj reformi, kojom se dobna granica umirovljenja podiže sa 62 na 64 godine, javlja BBC u subotu.

Svoj potpis na zakon stavio je nekoliko sati nakon što je najviše francusko ustavno tijelo odobrilo reformu.

Ustavno vijeće odbilo je pozive oporbe na raspisivanje referenduma, no također je izbacilo neke dijelove reforme, pozivajući se na pravne manjkavosti. Prosvjednici su nakon odluke vijeća diljem francuskog glavnog grada Pariza zapalili vatre i 112 ljudi je uhapšeno.

Dvanaest dana demonstracija protiv reforme održano je od siječnja. Sindikati su obećali da će se nastaviti protiviti reformi i pozvali su radnike u Francuskoj da se vrate na ulice 1. maja.

Predsjednik Macron tvrdi da su reforme nužne kako bi se spriječilo urušavanje mirovinskog sustava.

Vlada je u martu iskoristila posebne ustavne ovlasti da bez glasanja uvede izmjene. Macron je zakon potpisao dans rano ujutro. Ministar rada Olivier Dussopt je rekao da očekuje da će reforme stupiti na snagu početkom septembra.

Zima se vratila u više predjele sjeverne i sjeverozapadne Slovenije.

Na prijevoju Predel između Slovenije i Italije u manje od 24 sata palo je 44 centimetra snijega. Ponegdje se snježna granica spustila do nizina. Krajem sedmice bit će nešto ljepše vrijeme, iako povremene oborine u obliku lokalnih pljuskova i pojedinih manjih nevremena neće biti moguće.

Iako meteorološko proljeće ove sedmice već prelazi u drugu polovicu, zima još nije rekla zadnju riječ. Osobito u višim mjestima, a i ponegdje u nizinama probudilo ih se u posve zimsko jutro. Snijeg je zabijelio dijelove Koruške, Gorenjske i Notranjske., piše 24ur.com.

U Bohinjskim je palo gotovo 10 centimetara snijega. Snijeg još uvijek pada u Mežici, gdje je u sedam sati ujutro izmjereno šest centimetara snijega. Granica snijega najniže je pala u Idrijskom, gdje je snijeg padao do 300 metara nadmorske visine.

Dok je snijeg ponegdje padao vrlo nisko, drugdje na znatno višim nadmorskim visinama uglavnom je padala kiša. Na Korenskom sedlu palo je čak 40 centimetara snijega, ali samo jedan centimetar na Miklavžu na Gorjancima na sličnoj nadmorskoj visini. Najviše snijega palo je u gorju Julijskih Alpa.

Više od stotinu kineskih naučnika i istraživača nedavno se sastalo na konferenciji u središnjem kineskom gradu Wuhanu kako bi raspravljali o mogućnostima izgradnje na Mjesecu, prenose kineski mediji.

Ding Lieyun, stručnjak kineske Akademije inženjerstva, rekao je da razvijaju robote naziva “kineski superzidari”, koji bi mogli proizvoditi cigle od mjesečevog tla, piše Changjiang Daily.

“Izgradnja staništa na Mjesecu potrebna je za dugoročna istraživanja koja će zasigurno biti realizirana u budućnosti”, kazao je Ding priznavši kratkoročne teškoće s tim projektom.

Robot sa zadatkom proizvodnje “Mjesečevih cigli” bit će lansiran s kineskom misijom Chang’e-8 oko 2028. godine, najavio je kineski stručnjak.

Dodao je da je cilj donijeti prvi uzorak tla s dalje strane Mjeseca do 2025. godine.

Kina je ranije u misiji Chang’e-5 iz 2020. donijela uzorak tla s bliže strane Zemljinog satelita. Peking želi da kineski astronauti provedu dulje vrijeme na Mjesecu kad ondje uspostave bazu.

Godišnja stopa inflacije u Njemačkoj je u martu iznosila 7,4 posto, pokazuju zvanični podaci. Cijene hrane su u martu porasle za 22,3 posto na godišnjem nivou.

Ruth Brand, šefica Federalnog zavoda za statistiku (Destatis) u saopštenju za javnost objavila je da je godišnja stopa inflacije u januaru i februaru iznosila 8,7 posto.

Brand je istakla da je, uprkos smanjenju stope, inflacija i dalje visoka.

“Domaćinstva su posebno osjetila utjecaj još jednog rasta cijena hrane u martu”, dodala je.

Cijene hrane su u martu porasle za 22,3 posto na godišnjem nivou, čak i više nego u januaru i februaru, i tri puta su više od ukupne stope inflacije.

Kako se navodi, jaja su poskupjela za 34,6 posto, povrće za 27,3 posto, hljeb i žitarice za 23,8 posto, a riblji proizvodi i morski plodovi za 22,2 posto.

Destatis je objavio da je zabilježen veoma visok rast cijena pojedinih namirnica, pa su potrošači morali izdvojiti 70,9 posto više za šećer u martu u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Poskupljenje energenata iznosilo je 3,5 posto u martu, a 19,1 posto u februaru i 23,1 posto u januaru.

Vlasti očekuju da će u sada već 12. danu protesta učestvovati između 400 i 600 hiljada ljudi. Planirano je angažovanje 11.500 policajaca, od čega 4.200 u Parizu.

Očekuje se da će Ustavno veće u petak objaviti rezultate razmatranja predloga reforme.

Penzionu reformu može poništiti delimično ili u celosti, ili je može proglasiti ustavnom, prenosi Hina.

Protesti su usmereni protiv postepenog povećanja starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine. Vlada desnog centra želi reformom zatvoriti preteći jaz u penzionom fondu.

Spor se zaoštrio jer je vlada progurala tekst kroz Narodnu skupštinu bez glasanja. Proteste, koji su nedeljama bili mirni, u međuvremenu je zasenilo masovno nasilje.

Makron želi da reforma stupi na snagu do kraja godine.

Uskoro će uslijediti prvi sudski procesi: U Njemačkoj je podneseno skoro 200 građanskih tužbi protiv proizvođača vakcina protiv korone, poput BioNTech-a. Podnosioci tužbi tvrde da su oštećeni vakcinacijom.

Širom Njemačke, prema podacima advokata, podneseno je najmanje 185 građanskih tužbi usljed navodne štete uzrokovane vakcinacijom protiv korona-virusa. Dvije advokatske kancelarije u Düsseldorfu i Wiesbadenu, prema njihovim vlastitim izjavama, zastupaju 135, odnosno 50 tih predmeta. Tužbe su podnesene protiv četiri glavna proizvođača vakcina protiv korona-virusa: BioNTech-a, Moderne, AstraZenece i Johnson & Johnsona, prenosi Deutsche Welle.

Prvo suđenje bi, kako se pretpostavlja, trebalo početi 28. aprila u Okružnom sudu u Frankfurtu. Na optuženičkoj klupi će se naći proizvođač vakcina BioNTech iz Mainza. Tužiteljika je žena koja tvrdi da je pretrpjela oštećenje srca kao posljedicu vakcinacije protiv Covida-19. Žena, koja se, prema riječima njenog advokata, i sama bavi medicinskom profesijom, želi ostati anonimna. Svaka tužba će se obrađivati pojedinačno ili će uslijediti nagodba.

Ključni problem: Veza između vakcinacije i oštećenja

Prema mišljenju pravnika i medicinara, o ovom pitanju će na kraju odlučiti stručnjaci. Advokatska kancelarija iz Düsseldorfa, kako je navedeno, imala je oko 3.000 sličnih upita, koji su rezultirali sa 810 mandata, a od toga je njih 135 rezultiralo tužbama. Iz advokatske kancelarije iz Wiesbadena kažu da su imali 850 mandata i 50 tužbi. I ovaj advokatski ured je odbacio stotine slučajeva, ocijenivši ih neosnovanim. Prema mišljenju stručnjaka iz ove oblasti, ove dvije advokatske kancelarije zastupaju većinu onih koji su spremni da podnesu tužbu. Ključni problem u svim tim tužbama je pitanje uzročno-posljedične veze: postoji li veza između vakcinacije i štete?

Za vakcine protiv korona-virusa principijelno vrijede ista pravila o odgovornosti kao i za druge lijekove, prema Zakonu o lijekovima ili Zakonu o odgovornosti za proizvode. Proizvođač se može smatrati odgovornim ako je došlo do greške u proizvodnji. No, ako je došlo do greške u davanju lijeka, onda je odgovorna osoba koja je vršila vakcinaciju. Düsseldorfski advokat Tobias Ulbrich očekuje “bitku sudskih vještaka” – ako sudovi odmah na početku ne donesu „presudu koja će zastrašiti” podnosioce tužbi, rekao je on novinskoj agenciji dpa.

BioNTech: Pažljivo provjeriti svaki slučaj

Iz BioNTech-a naglašavaju da “do sada ni u jednom od slučajeva koje je BioNTech ispitao nije dokazana uzročna veza između opisanih zdravstvenih oštećenja i vakcinacije”. “Mi svoju odgovornost kao proizvođača vakcina shvatamo veoma ozbiljno”, rekla je portparolka ove firme.

BioNTech, kako je pojasnila, pažljivo ispituje svaki slučaj u kojem su podnesene tužbe protiv te kompanije. Preduslov je, međutim, da advokati dostave dovoljno dokumenata. “Kada procjenjujemo slučaj, možemo se osloniti isključivo na medicinske činjenice da bismo ocijenili postoji li uzročno-posljedična veza ili ne. Nažalost, upravo tu veoma često nedostaju dokumenti.”