Radio Donji Vakuf

Category: Svijet

  • Rusija izvela jedan od najžešćih napada na Kijev: Poljska digla ratne avione

    Rusija izvela jedan od najžešćih napada na Kijev: Poljska digla ratne avione

    Rusija je tokom noći pokrenula jedan od najvećih zračnih napada u posljednje vrijeme, koristeći projektile i dronove protiv Kijeva i drugih gradova u Ukrajini.

    Zračne uzbune čule su širom zemlje, uključujući i područja udaljena od prve linije fronta.

    Pet bombardera

    Oko 1:45 s aerodroma Olenja u Murmanskoj oblasti poletjelo je pet bombardera Tu-95, dok je nešto kasnije, u 2:25, Kijevska vojna uprava upozorila na lansiranje MiG-31K, što je dovelo do masovnih upozorenja u cijeloj zemlji, prenosi Kyiv Independent.

     

    Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo izvijestilo je da su u 3:52 polijetanja zabilježena i sa zračne baze Engels. Tokom noći napadi su uključivali i brojne rojeve dronova Shahed, a eksplozije su potresle Kijev, Zaporožje, Hmeljnicku oblast i Sumi.

    Razaranja u Kijevu i Zaporožju

    Najveća razaranja zabilježena su u Kijevu i Zaporožju. U glavnom gradu djelimično je uništena peterokatnica, a štete su nastale i na drugim stambenim i nestambenim zgradama te vozilima.

    Gradonačelnik Vitalij Kličko (Klichko) potvrdio je najmanje pet povrijeđenih osoba koje su hospitalizirane, upozoravajući pritom da napadi i dalje traju. U okolici Kijeva izbili su požari u više objekata, a u Fastivu je u požaru u pekari povrijeđeno pet zaposlenika.

    Zaporožje je također pretrpjelo žestoke udare – oštećeno je devet kuća, 14 višespratnica, jedna škola i industrijski pogoni. Prema riječima guvernera Ivana Fedorova, u dvama napadima povrijeđeno je pet civila.

    – Gore lične stvari, dječje igračke i knjige – ljudi ponovno prolaze kroz istu patnju – poručila je Regina Karčenko (Kharchenko) iz Gradskog vijeća Zaporožja.

    Bez žrtava

    U Hmeljnickoj oblasti također su odjeknule eksplozije, ali prema prvim informacijama nije bilo žrtava. Poljska je, zbog blizine napada zapadnim dijelovima Ukrajine, podignula svoje borbene avione, a zračni prostor iznad Lublina i Rzeszowa privremeno je zatvoren zbog neplaniranih vojnih aktivnosti.

    Ovi događaji dodatno pojačavaju napetosti, jer se sve češće bilježe incidenti s ruskim letjelicama u zračnom prostoru NATO-a.

    Dužnosnici upozoravaju da Moskva intenzivira zračne udare s približavanjem zime, a glavna meta sve češće postaje energetska infrastruktura.

    Ovi napadi uslijedili su neposredno nakon sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog (Volodymyr Zelensky) i američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) na marginama Opće skupštine UN-a u Njujorku (New Yorku). Tramp je tada izjavio kako Ukrajina uz potporu EU-a ima mogućnost vratiti cijeli svoj teritorij, te je uputio otvorenu kritiku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu: „Ne sviđa mi se ono što radi. Ubijaju ljude bez razloga.“

    Uprkos oštroj retorici, Vašington (Washington) još uvijek nije uveo nove sankcije protiv Moskve. U isto vrijeme, ponovno se raspravlja o prijedlogu „zatvaranja neba“ nad Ukrajinom, a NATO je aktivirao misiju Istočna straža kako bi pojačao sigurnosne mjere u regiji.

    avaz.ba

  • Makron otkrio: Izraelski pokušaj aneksije Gaze je crvena linija za SAD

    Makron otkrio: Izraelski pokušaj aneksije Gaze je crvena linija za SAD

    Emanuel Makron (Emmanuel Macron), predsjednik Francuske govorio je na France 24 i otkrio da mu je Donald Tramp (Trump) rekao da bi svaki pokušaj Izraela da anektira dijelove Zapadne obale bio crvena linija za SAD.

    – To bi predstavljalo i kraj arapsko-izraelske diplomatske normalizacije – rekao je Makron.

    Također je kazao da je američkom lideru predstavio plan od tri stranice o budućnosti Palestine, zasnovan na Njujorškoj deklaraciji, dokumentu koji je podržalo više od 143 države, a koji predlaže isključenje Hamasa iz buduće vlasti u Gazi i na Zapadnoj obali.

    Govoreći na France 24, Makron je rekao da je cilj njegovog sastanka s Trampom u utorak bio da se Amerika, Evropa i arapske države dovedu na istu stranu.

    Na pitanje o izraelskim planovima za proširenje naselja na Zapadnoj obali, uključujući koridor E1 koji bi uključivao izgradnju 3.400 novih kuća, rekao je: “O toj temi, Evropljani i Amerikanci su vrlo jasno na istoj strani.”

    Britanski zvaničnici izrazili su zabrinutost da bi Donald Tramp mogao priznati izraelski suverenitet nad ilegalnim naseljima na Zapadnoj obali kao odmazdu za odluku Velike Britanije, Australije, Francuske i drugih da priznaju Palestinu. Takav potez bio bi ozbiljan udarac svakom rješenju o dvije države.

     

    Međutim Makron je rekao da bi svaki pokušaj aneksije Zapadne obale “bio kraj Abrahamovog sporazuma, koji je bio jedna od uspješnih priča iz prve Trampove administracije. Ujedinjeni Arapski Emirati su bili vrlo jasni po tom pitanju.”

    – Mislim da je to crvena linija za SAD – dodao je.

    Makronovi komentari pružili su do sada najjasniji uvid u zakulisne diplomatske pregovore o planovima za “dan poslije” sukoba u Gazi.

    Potpisivanje Abrahamovog sporazuma iz 2020. godine, kojim su normalizirani odnosi između Izraela i grupe arapskih država, uključujući UAE, Tramp cijeni kao jedno od najvećih diplomatskih dostignuća svog prvog mandata.

    Ako Tramp zaista bude insistirao da se aneksija ne smije dogoditi, izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) će se naći u ozbiljnim političkim problemima, jer dijelovi njegove ekstremno desničarske vladine koalicije zahtijevaju da Izrael djelimično ili u potpunosti zauzme Zapadnu obalu.

    avaz.ba

  • Supertajfun Ragasa poharao Hong Kong i Tajvan

    Supertajfun Ragasa poharao Hong Kong i Tajvan

    Najjača oluja godine – supertajfun Ragasa kreće se prema južnoj Kini nakon što je u utorak prošao kroz sjeverne Filipine.

    Na Filipinima najmanje jedna osoba je poginula nakon što je Ragasa u ponedjeljak protutnjala kroz udaljena sjeverna ostrva i poplavila gradove.

    Obilne kiše iz Ragase uzrokovale su izlijevanje jezera na istoku Tajvana, usmrtivši najmanje 14 ljudi i ostavivši 120 nestalih, izvijestili su lokalni mediji. Jezero je nastalo od klizišta u julu koje je izazvao tajfun Wipha.

    Neki geolozi su opisali probijanje kao “tsunami s planina”, jer je procijenjeno da je ispušteno 15,4 miliona tona vode – što je ekvivalentno 6.000 olimpijskih bazena.

    Međunarodni aerodrom i škole u gradu zatvoreni su u iščekivanju oluje. Opservatorija Hong Konga izdala je najviše upozorenje na oluju, pozivajući ljude da ostanu u svojim domovima.

    Škole su obustavljene u Hong Kongu i drugim gradovima u Kini. U Hong Kongu su police supermarketa potpuno prazne, a stakleni prozori su zalijepljeni trakom kako bi se smanjila šteta od nadolazeće oluje. Očekuje se da će stotine letova biti otkazano.

    Više od milion ljudi evakuisano je iz južne kineske provincije Guangdong, gdje se očekuje da će Ragasa stići na kopno.

    Južni kineski gradovi Zhuhai, Shenzhen i Guangzhou – svi smješteni u provinciji Guangdong – pripremaju se za prodor morske vode oko podneva po lokalnom vremenu.

    U Zhuhaiju policija patrolira ulicama s megafonima, govoreći ljudima da ostanu kod kuće – iako se njihova upozorenja jedva čuju od zavijanja vjetrova i kiše

    Maksimalni udari vjetra od 206 km/h zabilježeni su na visoravni Ngong Ping, popularnoj turističkoj destinaciji.

    Klix.ba

  • Nova obećana zemlja za Balkance: Prosječna plata 4.500 eura

    Nova obećana zemlja za Balkance: Prosječna plata 4.500 eura

    Prema novom velikom istraživanju, Island je proglašen najboljom državom za ljude koji žele da započnu život na novom mjestu u 2025. godini.

    Ova nordijska zemlja zauzela je prvo mjesto sa ukupnim rezultatom 58,4 od mogućih 100 poena.

    Osim što je poznat po prirodnim čudima poput ledenjaka, gejzira i polarne svjetlosti, Island se ističe visokim životnim standardom, bezbjednošću i srećom svojih građana. Nedavne rang-liste dodatno potvrđuju njegov status: proglašen je najsigurnijom zemljom na svijetu i trećom najsrećnijom.

    Glavni grad Rejkjavik, iako sa tek oko 140.000 stanovnika, odiše kosmopolitskom atmosferom. Grad nudi bogatu kulturnu i gastronomsku scenu, festivale i urbani stil života, a istovremeno zadržava toplinu zajednice i kompaktnost koja omogućava da se gotovo sve može obići pješke, prenose Nezavisne novine.

    Plata 4.500 eura

    Ekonomski pokazatelji dodatno privlače nove stanovnike. Prosječna plata na Islandu iznosi oko 4.500 eura, a stabilna ekonomija i visok nivo zdravstvene zaštite čine ga jednom od najpoželjnijih zemalja za život i rad u Evropi.

    Na listi deset najprivlačnijih država za imigraciju dominiraju evropske zemlje poput Švajcarske, Luksemburga, Norveške, Irske, Danske i Holandije. Sjedinjene Američke Države zauzele su sedmo mjesto, dok se Velika Britanija našla tek na 19. poziciji.

    U pojedinim kategorijama posebno su se istakle druge zemlje: Južna Koreja po kvalitetu zdravstvene zaštite, Australija odmah iza nje, a Šri Lanka po obrazovanju zahvaljujući izuzetno niskim troškovima brige o djeci. Luksemburg je ocijenjen najboljim po javnom prevozu, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati proglašeni najsigurnijom zemljom.

    Gdje je najgore?

    U zasebnom istraživanju o sreći građana, nordijske zemlje i dalje dominiraju: Finska je osmu godinu zaredom proglašena najsrećnijom nacijom, Danska je druga, Island treći, a Švedska četvrta.

    Suprotno tome, SAD su pale na historijski nisko 24. mjesto, dok je Velika Britanija na 23. mjestu, obje ispod Izraela koji se, uprkos ratnim okolnostima, nalazi na osmom mjestu.

    Na dnu liste i dalje ostaje Avganistan, a među pet najmanje srećnih zemalja nalaze se još Sijera Leone, Liban, Malavi i Zimbabve.

    N1

  • Hiljade ljudi na udaru superoluje

    Hiljade ljudi na udaru superoluje

    Hiljade ljudi evakuirano je na Filipinima dok se zemlja priprema za udar supertajfuna Ragasa, koji meteorolozi opisuju kao potencijalno katastrofalan.

    Prema prognozama, Ragasa, s udarima vjetra i do 230 kilometara na sat, u ponedjeljak će pogoditi rijetko naseljene sjeverne otoke, a zatim nastaviti prema zapadu, u pravcu južne Kine. Filipinski meteorološki ured upozorio je na po život opasan olujni udar, uz valove koji bi mogli prelaziti tri metra visine.

    Zbog opasnosti, škole i vladini uredi u velikom dijelu zemlje, uključujući i glavni grad Manilu, zatvoreni su. Vlasti upozoravaju na moguće raširene poplave, klizišta i veliku štetu na kućama i infrastrukturi.

    Najugroženiji sjeverni otoci

    Najveći udar očekuje se na otocima Batanes i Babuyan, gdje živi oko 20.000 ljudi. Ti se otoci nalaze 740 kilometara od Tajvana, gdje su vlasti već evakuirale oko 300 ljudi iz regije Hualien.

     

    Iako se ne predviđa da će Ragasa direktno pogoditi Tajvan, očekuju se jake kiše i poplave na istočnoj obali. Zatvorena su šumska područja i pješačke staze, a obustavljene i trajektne linije, piše BBC.

    Kina i Hong Kong u pripravnosti

    U kineskoj provinciji Guangdong stanovnici su upozoreni da se pripreme na “katastrofalnu nesreću velikih razmjera”. Obilne padavine i olujni vjetrovi očekuju se već u utorak, dva dana prije dolaska oluje na kopno.

    U Hong Kongu vlasti također upozoravaju na brzo pogoršanje vremena već u utorak, a razmatra se i zatvaranje škola.

    Ragasa nakon monsuna

    Supertajfun dolazi u trenutku kada se Filipini još uvijek oporavljaju od višesedmičnih poplava izazvanih neuobičajeno snažnim monsunskim kišama. Stručnjaci upozoravaju da bi kombinacija monsuna i supertajfuna mogla izazvati katastrofalne posljedice za milione ljudi u jugoistočnoj Aziji.

    Radiosarajevo.ba

  • Evropska komesarka Marta Kos u posjeti Bosni i Hercegovini

    Evropska komesarka Marta Kos u posjeti Bosni i Hercegovini

    Evropska komesarka za proširenje, Marta Kos, boravit će u Bosni i Hercegovini od 21. do 24. septembra, s ciljem da istakne podršku Evropske unije za budućnost zemlje kao EU članice. Posjeta dolazi u svjetlu odluke Evropskog vijeća iz marta 2024. godine, kojom je dato zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o pristupanju BiH.

    Tokom posjete, komesarka Kos će se sastati s članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućom Vijeća ministara, predstavnicima Parlamenta, Centralne izborne komisije, organizacija civilnog društva, medija, lokalnih zajednica, mladih i žena u biznisu.

    Pored sastanaka s vlastima, Marta Kos će obići projekte finansirane sredstvima EU, uključujući zdravstvene i sportske objekte, kulturne inicijative poput izgradnje novog muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, te lokalne zajednice uključene u projekte jačanja povjerenja i kohezije.

    Posjeta također uključuje susrete s mladima i sportistima, među kojima je i poznati atletičar Amel Tuka, u okviru 10. Evropske sedmice sporta, te ceremonije potpisivanja ugovora i otvaranja konferencija o važnim društvenim pitanjima.

    Cilj posjete je da ohrabri vlasti da poduzmu sve relevantne korake u procesu EU integracija, prateći napredak BiH i jačajući suradnju na projektima koji doprinose razvoju zemlje i lokalnih zajednica.

    Infomracije https://www.fena.ba/

  • Velika Kladuša domaćin 16. Međunarodnog festivala folklora “KUD Biser 2025”

    Velika Kladuša domaćin 16. Međunarodnog festivala folklora “KUD Biser 2025”

    Velika Kladuša, ove godine, po šesnaesti put zaredom organizuje Međunarodni festival folklornih igara “KUD Biser 2025.” Manifestacija je započela svečanim defileom učesnika ulicama grada, a festivalski program, nastavljen je  u Gradskoj sportskoj dvorani. Na festivalu su nastupila kulturno-umjetnička društva iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Slovenije, među kojima su KUD “Biser” (domaćin), KUD “Vrnograč”, KUD “14. februar” iz Banje Luke, KUD “Hasan Mujezinović” iz Cazina, KUD “Carza” iz Poličnika (Hrvatska), ansambl narodnih igara i pjesama iz Vojnića, te KUD “Kočevje.” Organizatori ističu da je cilj festivala očuvanje kulturne baštine, njegovanje folklorne tradicije i stvaranje prijateljskih veza među učesnicima iz različitih zemalja. Festival je prepoznatljiv događaj u regiji i svake godine okuplja ljubitelje folklorne umjetnosti i kulture.

    Preuzeto https://avaz.ba/vijesti

  • Haos na istoku Evrope: Ruski dronovi ušli u zračni prostor Poljske, NATO avioni poletjeli

    Haos na istoku Evrope: Ruski dronovi ušli u zračni prostor Poljske, NATO avioni poletjeli

    Poljska vojska je u srijedu ujutro izjavila da je oborila dronove koji su narušili njen zračni prostor tokom ruskog napada na susjednu Ukrajinu, što je potencijalno velika provokacija za Evropu.

    “Oružje je aktivirano, a službe aktivno rade na lociranju oborenih objekata“, navodi se u izjavi poljske Operativne komande objavljenoj na X.

    U izjavi se navodi da je u toku vojna operacija i pozivaju se stanovnici da ostanu u svojim domovima. Dodatne informacije o “objektima tipa dronova” nisu dane.

    Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je za CNN da je obaviješten o izvještajima o ruskim dronovima iznad Poljske.

    “Da”, rekao je na pitanje CNN-a je li primio brifing, dok je u utorak navečer napuštao večeru s predsjednikom Donaldom Trumpom.

    Ranije su poljske vlasti zatvorile Međunarodnu zračnu luku Varšava, a vojska je izjavila da su poljski i NATO avioni podignuti u zrak nakon što su se pojavili izvještaji o ruskim dronovima iznad zemlje.

    Operativna komanda poljske vojske izjavila je da su “sistemi protuzračne odbrane na kopnu i radarskog izviđanja dosegli najvišu razinu pripravnosti” nakon što je Rusija pokrenula masovne zračne napade na ukrajinski teritorij.

    “Kako bi se osigurala sigurnost poljskog zračnog prostora, operativni komandant poljskih oružanih snaga aktivirao je sve potrebne postupke”, navodi se u izjavi, dodajući da je poljska vojska “u potpunosti spremna za trenutni odgovor”.

    Obavijest avijatičarima (NOTAM) objavljena na web stranici američke Federalne uprave za avijaciju navodi da su varšavski aerodrom Chopin i najmanje dva druga aerodroma u Poljskoj nedostupni “zbog neplaniranih vojnih aktivnosti povezanih s osiguravanjem državne sigurnosti”.

    Ranije su ukrajinske zračne snage putem aplikacije za razmjenu poruka Telegram izjavile da se dronovi kreću prema zapadu i prijete gradu Zamosc u Poljskoj, ali je izjava u međuvremenu izbrisana, izvijestio je Reuters.

    Nije odmah bilo jasno koliko se dronova nalazi u poljskom zračnom prostoru. Ukrajinski mediji izvijestili su da se barem jedan dron kretao prema zapadnopoljskom gradu Rzeszowu.

    Aerodrom Rzeszow–Jasionka, na jugoistoku Poljske, također je zatvoren, prema NOTAM-u. Aerodrom je bio logističko središte za NATO-ovu pomoć Ukrajini, iako su Sjedinjene Američke Države povukle svoje snage iz baze ranije ove godine.

    Aerodrom u Lublinu, u Poljskoj, jugoistočno od Varšave, također nije bio dostupan zbog vojnih aktivnosti, navodi se u drugom NOTAM-u.

    Poljska je ranije objavila da zatvara svoju istočnu granicu s ruskim saveznikom Bjelorusijom zbog zajedničkih rusko-bjeloruskih vojnih vježbi koje počinju u petak, izvijestio je Reuters.

    Velike vježbe Zapad 25, koje će se održati u zapadnoj Rusiji i Bjelorusiji, izazvale su sigurnosnu zabrinutost ne samo u Poljskoj već i u susjednim zemljama NATO-a, Litvaniji i Latviji, prema Reutersu.

    http://Klix

  • Paklena noć za Ukrajinu: Rusi izveli najveći napad dronovima u historiji

    Paklena noć za Ukrajinu: Rusi izveli najveći napad dronovima u historiji

    Ruske snage izvele su tokom noći 7. septembra jedan od najmasovnijih kombinovanih napada na Ukrajinu, pogodivši glavni grad Kijev i više drugih regija širom zemlje.

    Prema informacijama gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička, tokom noći je na Ukrajinu lansirano oko 1.000 dronova, što bi moglo predstavljati novi rekord po intenzitetu napada. U glavnom gradu mete su bili stambeni objekti, skladišta i državne institucije, a došlo je i do više požara.

    U centralnom kijevskom okrugu Pečerski, u zgradi Vlade Ukrajine izbio je požar nakon što je, prema prvim procjenama, oboreni dron pao na objekat. Na terenu su odmah intervenisale vatrogasne ekipe. Istovremeno, u okrugu Svjatošin ponovo su gorjela skladišta.

    Tokom višesatnog napada pogođeni su stambeni neboderi, automobili i druga imovina građana. Ukrajinske vlasti potvrdile su da je u napadima stradao veći broj civila, dok je desetine povrijeđeno. Među poginulim žrtvama je i jednogodišnje dijete, što je izazvalo snažnu osudu javnosti.

    Kako se približavalo jutro, Rusija je na Kijev lansirala i krstareće rakete. Gradom su odjekivale snažne eksplozije, ali zasad nije potvrđeno koliko je meta uspješno presretnuto i uništeno od strane ukrajinske PVO.

    Osim Kijeva, tokom iste noći pod udarom su se našli i drugi gradovi – Odesa, Kremenčuk, Krivi Rih i Zaporožje. Iz ovih područja također pristižu izvještaji o šteti i mogućim žrtvama.

    Ovo je jedan od najsnažnijih i najrazornijih napada na Ukrajinu u posljednjim mjesecima, a kijevske vlasti naglašavaju da je cilj Rusije izazvati što veću paniku među civilima i uništiti ključnu infrastrukturu zemlje.

    Izvor: Klix

  • Još sedam Palestinaca u Gazi umrlo od gladi

    Još sedam Palestinaca u Gazi umrlo od gladi

    Još sedam Palestinaca umrlo je od pothranjenosti uzrokovanom izraelskom blokadom Pojasa Gaze u posljednja 24 sata, saopćilo je danas Ministarstvo zdravstva.

    Ministarstvo je navelo da su novi smrtni slučajevi povećali broj umrlih od gladi od oktobra 2023. na 339, uključujući 124 djece.

    Glad je potvrđena u sjevernoj Gazi, a predviđa se da će se do kraja septembra proširiti na Deir al-Balah i Khan Younis u centralnoj i južnoj Gazi, prema Integrisanoj klasifikaciji faza sigurnosti hrane (IPC).

    Nakon 22 mjeseca nemilosrdnog sukoba, IPC je saopćio da se više od pola miliona ljudi u Gazi suočava sa glađu, siromaštvom i smrću. Dodatnih 1,07 miliona ljudi, preko polovine stanovništva, suočava se sa vanrednim nivoima akutne nesigurnosti hrane.

    Izrael od 2. marta drži sve prelaze u Gazi zatvorenima, blokirajući ulazak humanitarne pomoći uprkos hiljadama kamiona s pomoći koji čekaju na granici.

    Posljednjih sedmica, Tel Aviv je dozvolio samo ograničene količine pomoći, za koje zvaničnici kažu da ne pokrivaju ni minimalne potrebe 2,4 miliona stanovnika te teritorije.

    Izrael je od oktobra 2023. u Gazi ubio skoro 63.400 Palestinaca. Vojna kampanja je devastirala enklavu, koja se suočava s glađu.

    U novembru prošle godine, Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

    Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog rata u enklavi.

    Izvor: BHRT