Najbolji vozač ‘Formule 1’ i najbolji sportski vozač svih vremena Brazilac Ayrton Senna poginuo je na stazi u Imoli 1. maja 1994. godine.
Titulu prvaka svijeta u “Formuli 1” osvajao je 1988., 1990. i 1991. U Brazilu je imao status nacionalnog heroja i njegova pogibija doživljena je kao nacionalna tragedija.
Senna je bio ekscentrik i rođeni takmičar, koji nije volio da gubi.
Rođen je u super bogatoj porodici, a umjesto biznisom “zarazio” se automobilima – od “kartinga” do “formule”.
Počeo je da se trka na ulicama i parkiralištima – startne pozicije zapisivane su na papirićima, te bi se potom izvlačile iz jedne kacige. Izvučeni broj označavao bi startnu poziciju.
Broj koji je Senna izvukao u svojoj prvoj amatertskoj trci bio je broj 1, što je značilo da startuje sa “pol pozicije”.
Iako su drugi vozači bili mnogo iskusniji i brži od Ayrtona, nisu se mogli nositi s njim na dugim ravninama zbog male Ayrtonove mase u odnosu na odrasle vozače.
Sa 17 godina osvojio je Južnoameričko Kart prvenstvo, te nekoliko puta bio drugi na Svjetskim Kart prvenstvima.
KOLEGE GA PROGLASILE ZA NAJBOLJEG
Godine 2009. posthumno je proglašen najboljim vozačem svih vremena u izboru svojih kolega vozača, koji je proveo britanski magazin “Autosport”.
U izboru je sudjelovalo 217 tadašnjih i bivših vozača “Formile 1”, koji su ukupno sakupili 9.194 nastupa u “Formuli 1” te ostvarili ukupno 270 pobjeda.
Senna se po izboru kolega našao ispred Mihaela Schumachera i Juana Manuela Fangia.
Među pet najboljih su i Alain Prost i Jimmy Clark.
Senna protiv Prosta – najveće rivalstvo svih vremena
U istoriji “Formule 1” najveće rivalstvo vladalo je između Sennae i Prosta.
Njihove trke za najbljeg u sezoni obilježili su veliki incidenti, a oni dugo vremena nisu međusobno razgovarali.
Na trci u Imoli 1989. godine Senna je pretekao Prosta i pobijedio. Sve bi bilo više nego regularno, da nije postojao drugačiji dogovor prije trke da ne pretiču jedan drugog na startu. Međutim, Senna je nakon ponovljenog starta to učinio. Želja za pobjedom bila je jača.
Od tada je prestala njihova međusobna komunikacija. Jedini trenuci kada su se smiješili jedan drugom, bili su onda kada su to od njih zahtijevali sponzori.
Izuzetno žestoka sezona završena je potpunim ludilom na stazi “Suzuka” u Japanu. U prvoj krivini sudarili su se Prost i Senna. Prost je odmah izašao iz bolida, a Senna je uspio da se vrati na stazu i pobijedi.
Međutim, Senna je diskvalifikovan odlukom predsjednika FIA Francuza Jean Marie Balestre, a titula šampiona svijeta dodijeljena je Prostu.
Senna je 1990. osvojio titulu, ali tek pošto je velikom rivalu servirao hladnu osvetu. Odluka je opet pala na stazi “Suzuka” u Japanu. Njih dvojica su se opet sudarila u prvom krugu.
Telemetrija je kasnije pokazala da Senna uopšte nije kočio prije sudara, već da se pri brzini od 260 kilometara na sat “zakucao” u Prostov bolid.
Kasnije je javno priznao da je koristio “istu, prljavu metodu rivala, kojom su ga godinama onemogućavali da časno i pošteno obavlja svoj posao”.
Senna i Prost progovorili su tek 1993. godine u oproštajnoj sezoni Francuza od “Formule 1” (sezona koju je Prost upotpunio titulom), kada je na Velikoj nagradi Australije Senna povukao Prosta sa sobom na pobjednički podijum.
Senna je poginuo godinu dana kasnije, 1. maja 1994. godine na stazi u San Marinu. Prost je dugo razmišljao da li da ode na Senninu sahranu iz straha da bi mu neko od Brazilaca mogao nauditi zbog dugogodišnjeg rivalstva.
Ipak je otišao i nosio kovčeg sa posmrtnim ostacima Ayrtona Senne. Kasnije je rekao: “Da nisam to učinio, kajao bih se cijelog života. Kada je poginuo, osjetio sam kako je dio mene otišao sa njim zauvijek!”.
BOLID OSTAO ČITAV – SENNA POGINUO
Prvog maja 1994. godine Senna je sudjelovao je u trećoj trci sezone u Imoli.
Taj vikend uzrujala su ga dva događaja. U petak, nakon popodnevnih kvalifikacija, Sennin sunarodnik i početnik u “Formuli 1” Rubens Barrichello pretrpio je teške ozljede u sudaru koji ga je spriječio da nastupi na toj trci.
Crni vikend je nastavljen smrću Rolanda Ratzenbergera u slobodnom treningu koji je uticao na Ayrtona toliko da je počeo ozbiljno da pomišlja na odlazak iz svijeta “Formule 1”.
Svoje posljednje jutro proveo je na sastanku kolega vozača s ciljem da podstaknu FIA na hitno povećanje bezbjednosti.
Tokom trke, u sedmom krugu, Sennin bolid je dva puta proklizao sa zadnje, nepouzdane, strane. To je za posljedicu imalo izlijetanje sa staze u zavoju “Tamburelo” i udaranje u betonski zid.
Telemetrija je pokazala da je Senna sa staze izletio pri brzini od 310 kilometara na čas, te da je do udara u zid usporio na 218 kilometara, i to u manje od dvije sekunde.
Iako je radi male štete na bolidu sudar izgledao “dobroćudno”, Senni nije bilo pomoći.
Crna nedjelja – 1. maj. 1994. godine u svijetu “Formule 1” i sporta uopšte pamti se kao dan kada je otišao najveći i najvoljeniji trkač Ayrton Senna.
FOKUS
Da li će sezona biti odigrana do krajaFOTO: ARHIV
