Izložba u Domu kulture Jajce će biti otvorena tribinom “Od rata sjećanja ka sjećanju o ratu: Borci u ratu i miru” s početkom u 18 sati.
Izložba je dio projekta “Ratni spomenici u Bosni i Hercegovini”, na kom se godinama radilo, istraživalo, fotografisalo, kako bi se dokumentovala politiku memorijalizacije i kulture sjećanja u Bosni i Hercegovini.
Namjera je da se ukaže na to kako izgleda politika sjećanja, te da potaknemo dijalog o modelima memorijalizacije i mogućnostima promjene. Izložbu je ugostilo nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini i Srbiji, zatim Skoplje, Podgorica i Beč.
„Javnim razgovorom „Od rata sjećanja ka sjećanju o ratu: Borci u ratu i miru“ u sklopu otvaranja izložbe želimo tematizirati važnost iskazivanja poštovanja i odavanju pošte žrtvama drugih naroda. O ovim temama ćemo razgovarati sa ratnim veteranima, bivšim pripadnicima različitih vojski, koji su se nakon iskustva posvetili izgradnji mira. Mješovita grupa ratnih veterana iz BiH, Srbije i Hrvatske do sada je prisustvovala na 20-ak komemoracija u regionu na taj način iskazavši poštovanje prema žrtvama i žal za izgubljenim životima“ rekli su u Centru za nenasilnu akciju.
Zajedničko obilježavanje stradanja na svim stranama u ratu je dio procesa pomirenja, ukidanja mržnje i osvajanja novog prostora slobode u našim društvima.
„Ovaj proces ima posebnu težinu i značenje kada su njegovi nosioci bivši borci, učesnici rata. Proces pomirenja ne podrazumijeva opraštanje nedjela drugim ljudima, jer je oprost lični čin i ne možemo ga činiti u ime drugih, ali znači suprotstavljanje sistemu svaljivanja krivice na čitave grupe ili narode. Pomirenje u društvu podrazumijeva otklon od mržnje, nepovjerenja, diskriminacije i predrasuda“ saopšteno je iz Centra za nenasilnu akciju.
Rad sa učesnicima rata na uspostavljanju dijaloga bivših neprijatelja i izgradnji mira jedan je od temelja rada Centra za nenasilnu akciju, koji se višestruko prepliće s drugim poljima izgradnje mira i suočavanja s prošloću. Iz rada sa ratnim veteranima crpimo motivaciju, spoznaje i inspiraciju koje nam pomažu da tražimo načine da se sa izazovima razgradnje mira nosimo na način koji doseže do što više ljudi, a da pritom nikoga ne ugrožava.
Od samog početka rada sa bivšim borcima važno je bilo da izgradimo komunikaciju i povjerenje, ne koristeći se pritom strategijom da govorimo ono što mislimo da ljudi žele da čuju.
„Sve žrtve rata zaslužuju poštovanje što podrazumijeva kako civilne, tako i vojne žrtve. Odavanje pošte svim stradalima ne podrazumijeva odobravanje ciljeva za koje su se oni možda zalagali, već predstavlja prije svega iskazivanje ljudskog poštovanja i žaljenja za gubitkom ljudskih života. Samim borcima je ideja zajedničkog obilježavanja stradanja sa jedne strane bliska, a sa druge strane je povezana sa nelagodom, jer nosi rizik nerazumijevanja i osude u vlastitoj sredini. Osuda i nerazumijevanje dolaze upravo onda, kada okolina pogrešno pretpostavi da je poštivanje žrtava drugih, istovremeno omalovažavanje vlastitih i odobravanje ratnih napora one druge strane. Odlaskom na sve strane stradanja, šaljemo poruku da nikoga ne omalovažavamo i da cilj nije da se neko osudi, a drugome oda priznanje, već da je naše zajedničko tlo, to da smo okupljeni oko žala za gubitkom svakog ljudskog života i ujedinjeni u opredjeljenju da ne dozvolimo da se rat, nepravde i stradanja ponove“ rekli su u Centru za nenasilnu akciju.
Posebno organizovane zajedničke posjete stratištima bivših neprijatelja, a ratnih veterana, jesu veliki korak naprijed ka pomirenju.
„Izazov koji je pred nama sada i pravac u kojem idemo jesu zajedničke posjete zvaničnim komemoracijama, koje se u saradnji vlasti i boračkih organizacija organizuju redovno i služe obilježavanju važnih događaja iz rata, najčešće datuma velikog stradanja. Ideja prisustva bivših neprijatelja takvim događajima, zajedno sa domaćim borcima, ima isti karakter i istu poruku kao i kada samostalno odemo na spomenik ili mjesto stradanja. Ta poruka je iskazivanje poštovanja spram žrtava i slanje poruke živima da više nismo neprijatelji, da u njima vidimo ljude, komšije, one koji su doživjeli bol, patnju i tugu koje rat nosi sa sobom. Kada dolazimo na mjesta stradanja, dolazimo u miru, podsjećamo na stradanja, sa željom da upozorimo kako se ne bi ponovilo. Na komemoracije dolazimo samo uz poziv i podršku lokalnih udruženja boraca iz tog mjesta ili regije. Otvoreni smo za dijalog i kritiku, spremni da preispitujemo svoje postupke i stavove. Prisustvo na mjestima stradanja nije lagodno nama koji dolazimo, ono nas ispunjava tegobom i ponekad strepnjom. Strepimo od nerazumijevanja i toga da naš čin neko protumači kao skrnavljenje, provokaciju ili napad. To nije naš cilj“ saopšteno je.
U sklopu ovog događaja u Jajcu je za utorak predviđeno polaganje cvijeća na centralnim spomenicima ARBiH i HVO-u, polaganje cvijeća na neobilježenom mjestu stradanja srpskih civila u Bravnicama, polaganje cvijeća na spomenik HV-u na Plivskom jezeru, polaganje cvijeća na spomeniku civilima Bošnjacima ubijenima ‘92 u opštini Jezero u Republici Srpskoj i polaganje cvijeća na spomeniku HVO na Ćaninom Polju.
Izvor. Buka
