Više od 500 parafiskalnih nameta u Srednjobosanskom kantonu za privredu su opterećenje, ali za budžete izvor prihoda. Stoga bi njihovo ukidanje, tvrde iz Vlade, značilo minus oko 12 miliona godišnje samo u kantonalnom budžetu.
Koliko država ima sluha za razvoj privrede, govori i to koliko im godišnje uzme za parafisikalne namete. Uz povećanje cijene samog poslovanja, poreza i doprinosa na zarade, većina privrednika smatra da su upravo oni najveće opterećenje. Tako, prema zvaničnim podacima, do kojih su došli stručnjaci odabrani od resornog ministarstva, jedan privrednik mora platiti više od 500 raznih taksi i naknada općinama i kantonu. Taj broj je samo na papiru – prema tvrdnjama privrednika, njihov broj duplo je veći.
“Zar nije parafisikalni namet to da privreda preobrazuje? Znate li koliko košta najjednostavnije radno mjesto – da radnika sa diplomom preedukujete da radi na CNC stroju. Parafisikala je rak rana tržišta BiH“, smatra privrednik Zoran Gazibarić.
Za jedne izvor problema, a za druge izvor prihoda. Pa tako iz Vlade kažu, da je njihovo smanjenje dugotrajan proces, jer bi trebalo mijenjati 15 zakona, a o ukidanju se i ne razmišlja, jer bi to kažu, bio minus u budžetu.
„To je prihodovna strana od koje se puni budžet – na godišnjem nivou oko 14 miliona, nisu to sredstva koja su zanemarljiva”, kaže premijer SBK-a Tahir Lendo (SDA).
Ministrica finansija Mirjana Plavčić (HDZ BiH) smatra kako je iluzorno učekivati potpunoukidanjesvihparafisikalnihnameta – to je 10-12 miliona – te da da treba ići korak po korak.
Među prvim koracima Vlade kako bi se privreda rasteretila je i usvojenih sedam mjera, među kojima je revizija parafisikalnih nameta, kojom bi se kažu, išlo ka smanjenju njihovog broja. Privrednici se nadaju da najavljene mjere neće ostati samo na papiru, a olakšice očekuju od novih zakona na federalnom nivou koji su još u proceduri.
izvor: federalna.ba
