Category: SBK

Predstavnici Sportskog saveza SBK/KSB, predsjednici sportskih saveza općina i granskih saveza održali su sastanaka sa višim stručnim savjetnikom za sport  Slavicom Batić-Delić u resornom Ministarstvu na kome je jedina tema bilo zauzimanje jedinstvenog stava u rješavanju problema u sportu na prostoru SBK/KSB nakon pandemije corona virusom.

Sastankom je presjedavao predsjednik Sportskog saveza SBK/KSB Mirsad Ibrišimbegović i u samom uvodu sastanka istaknuo je da Sportski savez SBK/KSB kao krovna organizacija u sportu na našem Kantonu mora zajedno sa svojim članicama da zauzme jednistven stav i da zajedno sa vladajućim strukturama pokuša pronaći rješenje problema u oblasti sporta. Također, predsjednik Ibrišimbegović podsjetio je da je Sportski savez SBK/KSB na početku pandemije obavijestio sportske klubove i sredstva informisanja da se u periodu pandemije sve aktivnosti odgađaju i pozvao sve sportske radnike i sportiste da se stav na raspolaganje kriznim štabovima na području svojih općina.

Nakon kraćih a izuzetno konstruktivnih diskusija zauzet je jedinstve stav kako u narednom periodu treba da se radi a i da se pomogne sportskim savezima, klubovima, sportistima i svim građanima Kantona u bavljenju tjelesnom aktivnošću sa ciljem očuvanja zdravlja, poboljšanja imunološkog sistema, borbi protiv zaraznih  i drugih nezarazanih bolesti. Jedan od zaključaka sastanka da se narednom periodu zatraži od nadležnih institucija da se prije početka trenažnih procesa u sportskim klubovima omogući testiranje od corona virusa trenera, a i drugih sportskih radnika,  koji su u direktnom kontaktu sa učesnicima u trenažnom procesu i na taj način spiječi širenje pandemije među sportistima. U narednom periodu treba da se jasno definišu uslovi za rad sportskih klubova odnosno za nastavaka trenažnog procesa. Sportski savez SBK/KSB od svoga osnivanja sarađuje sa Zavodom za javno zdravstvo SBK/KSB kroz realizaciju mnogobrojnih projekta koji isljučivo imaju za cilj očuvanje zdravlje što je i osnova Zakona o sportu SBK/KSB tako da će i u buduće predstojeća saradnja biti još bolja posebno u ovime trenutcima kada se sportski klubovi pripremaju za nastavak trenažnog procesa.

Važno je istaknuti da zbog pada javnih prihoda zasigurno doći će do rebalansa Budžeta SBK/KSB i da će se vjerovatno grant za sport umanjiti što u ovome trenutku zasigurno nije adekvatno rješenje jer sport i tjelesna aktivnost su jedan od načina borbe protiv svih bolesti i kada Skupština SBK/KSB bude razmatrala prijedlog Rebalansa predstavnici Sportskog saveza SBK/KSB zatražit će ućešće u radu Skupštine SBK/KSB sa ciljem da se zastupnicima u Skupštini i članovima Vlade Kantona  obrazloži koliko bi u ovome trenutku bilo štetno smanjenje granta sporta. Sportski savez SBK/KSB nastojat će kroz aktivnosti sportskih saveza općina da općinskim vijećnicima da utiče da ne dođe do smanjenja granta sporta i u općinama SBK/KSB jer na svim nivoima vlasti došlo je do pada javnih prihoda ali ovaj put to ne bi smjelo da se odrazi na sport kao jedan od činioca očuvanja zdravlja.

Sport se također može posmatrati kao i privredna grana te zbog izuzetno teške  situacije u klubovima koji su članovi najvišeg ranga takmičenja u BiH, kao što su KK “Promo”, Donji Vakuf, MRK “Iskra”, Bugojno, MRK “Sloga”, Gornji Vakuf-Uskoplje, MNK “Sloga” i drugi, Sportski savez SBK/KSB zatražit će od Ministarstva privrede da u okviru “korona zakona” pomogne ove Klubove jer većina ovih klubova ima igrače po osnovu Ugovora o djelu a ne Ugovora o radu što ima stvara obavezu prema angažovanom igraču i po osnovu poreza i doprinosa a nisu mogli aplicirati na Javni poziv objavljen od Ministarstva privrede jer većina angažovanih igrača ima ugovore o djelu.Također, Sportski savez SBK/KSB smatra da  ne treba podržavati klubove koji nisu u prethodnom periodu izmirili svoje zakonske obaveze po osnovu poreza i doprinosa.

Jedan od zaključaka sastanka je da se uputi dopis granskim savezima na državnom nivou da se umanje kotizacije i članarine klubovima za 30 % čime nebi došlo do ugrožavanja rada krovnih saveza a značajno bi se pomoglo Klubovima. Pored smanjenja kotizacija i članarina koje su određenim granama sporta izuzetno visoke, Sportski savez SBK/KSB tražit će da se i službenim licima ( sudije i delegati )  na utakmicama svih nivoa takmičenja i svih grana sporta umanje naknade za 50% odnosno da se iste stvae u zakonske okvire. Propisana dnevnica na nivou F BiH je 25,00 KM dok pojedini krovni savezi svojim sudijama i delegatima svojim pravilnicima odobrili dnevnice od 150,00 KM a neki čak i više što je zasigurno opterećenje za klubove, pa vrlo često rukovodstva pojednih klubova više vole ići na gostovanje jer manji su troškovi gostujuće utakmice nego utakmice u kojoj klub domaćin. U narednom periodu značaj aspekt stavit će se na oragnizaciju omladisnkih liga u okviru granskih saveza Kantona uz poštivanje svih preporuka zdrasvtvene struke, a čime bi se Klubovima smanjili troškovi.

Javna ustanova Bolnica Travnik danas je primila donaciju od strane Swissmedical Centra iz švicarskog Ciriha.

Naime, radi se o 9.375  naprednih FFP zaštitnih maski koje će koristiti uposlenici naše bolnice kako bi obavljali svoj posao što sigurnije.

“Zaštitnu opremu primili su naši predstavnici koji su i ovim putem izrazili zahvalnost donatoru i naglasili značaj sigurnosti zdravstvenih radnika, posebno u periodu epidemije koronavirusa”, saopćeno je.

Ministarstvo privrede SBK izradilo je i, u protekloj sedmici, uputilo u proceduru usvajanja Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, poznat kao „korona zakon“.
Izrada i donošenje ovog zakonskog propisa od velike je važnosti za stabilizaciju stanja u privredi Kantona. Njegove odredbe jasno definišu finansijsku podršku privredi SBK kroz sufinansiranje neto plata uposlenika u realnom sektoru, te višemjesečno oslobađanje privrednih subjekta od plaćanja „parafiskalnih nameta“ (takse, naknade i slično). Dio zakona koji se odnosi na oslobađanje od plaćanja “parafiskalnih nameta” predstavlja uvod u aktivnosti ukidanje brojnih “parafiskalnih nameta”, koji značajno opterećuju poslovanje preduzeća na području Kantona. Aktivnosti u ovom pravcu počet će u toku godine.
Nadamo se da će Zakon, na narednoj sjednici Vlade, biti utvrđen i po hitnom postupku upućen Skupštini SBK na usvajanje, a zatim i usvojen od strane Skupštine po skraćenom postupku.

izvor: Vlada SBK

Povratka djece u učionice, u ovoj školskoj godini, najvjerojatnije neće biti, osim za maturante koji će dio završnih ispita polagati online, a dio u školama, potvrdio je ministar obrazovanja Srednjobosanskog kantona Bojan Domić.

– Uz stare ocjene, u instrukciji smo naveli da ostavljamo mogućnost online ocjenjivanja, koje se, naravno, malo drugačije vrednuje nego uobičajeno – rekao je Domić.

Govoreći o maturantima, istakao je da će oni završne radove poslati putem e-maila, dok će obrana radova biti u školama, sukladno propisanim mjerama zaštite.

– Kad su u pitanju njihovi pisani završni ispiti odlučili smo da to, ipak, bude u školama, naravno, uz propisanu distancu, dok će usmeni ispiti biti polagani online. Naravno, tamo gdje za to ima uvjeta, a tamo gdje nema ostavlja se mogućnost da to bude u školama. Također, za svu djecu koja, iz bilo kojeg razloga, ne mogu pristupiti pismenom ispitu, ostavlja se mogućnost da se nađe srednja ocjena iz prethodnih ocjena – naglasio je Domić.

Dodao je da će preuzimanje svjedožbi biti organizirano sukladno postojećim mjerama zaštite.

– Upis u srednje škole, bit će definiran slično kao za prvašiće, dakle uz evidentiranje putem e-maila. Sve ono što se može odložiti bit će odloženo i u većini škola neće biti potrebe da djeca dolaze do srpnja ili kolovoza – naglasio je on.

Domić je kazao da se, zbog rada na dokumentaciji, nastavnici vraćaju u škole u SBK.

Epidemiološka situacija na području Srednjobosanskog kantona je povoljna, te ulazimo u jednu mirniju fazu cirkulacije virusa, kazao je danas nakon sjednice Vlade kantona direktor Zavoda za javno zdravlje SBK Sead Karakaš.

Karakaš naglašava da sa relaksacijom mjera građani trebaju povećati oprez te se odgovornije ponašati.

Podsjetimo, do sada je iz SBK testirano 1.578 osoba a koronavirus je potvrđen kod njih 39. Trenutno je aktivno 10 slučajeva zaraze.

Dvije osobe su na bolničkom liječenju dok je jedna osoba na respiratoru.

Tntportal

“S tugom sam primila vijest o preranoj smrti našeg uvaženog primarijusa dr. Eniza Rujanca. Porodici upućujem izraze najdubljeg saosjećanja u nadi da će smoći snage da prebrode ovaj, za njih nenadoknadivi gubitak.

Dr. Eniz Rujanac ostavio je snažan pečat svojim radom i doprinosom u oblasti zdravstva Gornjevrbaske regije pa i šire i ostat će upamćen, ne samo kao ljekar, nego i kao plemenit i hrabar čovjek.  Neka mu je vječni rahmet”, stoji u telegramu saučešća dr. Melike Mahmutbegović

Dženaza polazi u ponedjeljak 11.05.2020. godine u 14 sati .Ukop će se obaviti na haremu igralište prema Travniku (Donji Vakuf),

Zbog trenutne situacije, dženazi će prisustvovati samo najuža rodbina.

Dr. Eniz Rujanac rođen je 13.05.1956. godine u Donjem Vakufu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Medicinskom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1980. godine. Po povratku u rodni grad dobio je zaposlenje u Domu zdravlja kao ljekar opšte prakse. Kako ga je zanimala hirurgija, tokom 1985. prelazi u Medicinski centar u Travniku gdje počinje specijalizaciju. Klinički dio stažiranja nastavlja u Zagrebu. Specijalistički ispit iz opšte hirurgije položio je 1990. i vratio se u Medicinski centar u Travniku. Kao mladi specijalista u periodu do izbijanja agresije na Bosnu i Hercegovinu nije se bavio naučnim radom. Početkom rata imenovan je za šefa prve Ratne bolnice u BiH i to u Bugojnu čije je osnivanje tokom Rata vodio Dr Eniz zajedno se dr Čizmom, dr Strukar Mustafom, dr Ćatić Irhadom. Organizovao hirurgiju u Bugojnu. Otvorio 1992. skladište medicinske opreme JNA. Spasio je na hiljade života kada je bilo najteže u BiH.

Tokom rata u Bolnici je obavljeno:

• 1250 operacija u opštoj anesteziji
• 420 ratnih ozljeda abdomena sa povredama ostalih organa
• 31 amputacija gornjih ekstremiteta
• 142 poktoljenične amputacije
• 85 amputacija stopala
• Obrađeno 20 ozljeda krvnih živa ekstremiteta i pet ozljeda krvnih žila abdomena
• Ugrađen 21 operativni zahvat ugradnje vanjskih fiksatora i još pet koji su konzervativno urađeni.
• Obavljeno 15 operacija na grudnom košu i abdomenu, četiri kraniotonije, četiri urološke operacije, šest ginekoloških i 19 rekanalizacija debelog crijeva.
• Od mirnodopskih redovnih operacija obavljeno je 49 perforacija ulkusa, 53 operacije slijepog crijeva, 31 operacija uklještene kile i osam dječijih kila, tri resekcije želuca i 25 operacija kamenca na žuči.
• Šivena je vena kava a od samog spomena njenog imena ježi se svaki hirurg. Malo ih je imalo šansu da zbrinu ovu vrstu povrede jer čovjek iskrvari prije nego što stigne do operacijskog stola, a ratna bolnica je to radila uspješno, bila je bolnica na prvoj liniji fronta.

Uz ove operacije koje se do rata u Bugojnu nikada nisu radile, u Ratnoj bolnici je obavljeno i 5635 manjih operativnih zahvata sa lokalnom anestezijom i 69.731 pregled u prijemnoj ambulanti i ostao je zapisan broj od 52.582 bolno-opskrbna dana.

“Uz asistenciju dr. Melike Mahmutbeović, prvu operaciju u Ratnoj bolnici obavio sam 30. maja 1992. godine. Pacijent je bio Besim Učambrlić, komandant 370. donjevakufske brigade. Sjećam se i porodilje dovezene iz Gornjeg Vakufa. Da bi stigla do Travnika, trebalo joj je tri dana, a vremena nije bilo. Sa dr. Melikom Mahmutbegović i dr. Reufom Hadžibegovićem ginekologom, obavili smo uspješan carski rez. Taj dan je jedan od najljepših kojih se sjećam iz rata“, prisjećao se dr. Eniz Rujanac svojevremeno.

Doktor Rujanac je od običnog stola za previjanje osmislio sto za gipsanje većih dijelova tijela. Improviziralo se i sa pomoćnim materijalom. Od manžeta za krvni pritisak napravljeno je sredstvo za zaustavljanje krvarenja koje je korišteno na terenu.

Bio je načelnik Ratne bolnice Bugojno. Načelnik i organizator ratne hirurgije u Bugojnu. Prvi direktor opće bolnice Bugojno koju je vlast uništila.

2016. je promovisan u Primariusa od strane Federalnog ministra zdravstva Dr Vjekoslava Mandića.

U oktobru 2016. zbog moždanog udara otišao je na dugo bolovanje a zatim i u invalidsku penziju, nažalost, umro je 10.5.2020. godine.

Kompanija Fis iz Viteza od početka krize otpustila je veliki broj radnika. Kompanija ima tržne centre širom BiH a bavi se prodajom mještovite robe, te je bila žestoko pogođena mjerama koje su uvedene kako bi se zaustavilo širenje pandemije.

Prema informacijama BiznisInfa, Fis je otpustio više stotina radnika.

Neke špekulacije objavljene na društvenim mrežama govore da je možda riječ i o više od hiljadu otpuštenih, iako nismo dobili potvrdu za tu informaciju.

Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, kaže za BiznisInfo da ima određene informacije o otkazima u Fisu.

Obratili se sindikatu

– Nemamo zvanične podatke jer Sindikat nema nijednog člana u toj kompaniji i moram napomenuti da ne znam da li je u pitanju otkaz ugovora o radu ili neprodužavanje ugovora. Međutim, ja sam još 20. marta dobila poruke od nekoliko radnika i to poruke potpisane imenom i prezimenom što je neuobičajeno buduući da nam se u dosta slučajeva radnici obraćaju anonimno – kazala nam je Beširović.

Prema informacijama ovog sindikata, otkazi su prvo počeli u Livnu, zatim u Bijeljini i Bihaću.

– Naknadno sam čula informacije i o otkazima u Vitezu. Prema informacijama koje su došle do nas, riječ je o oko 200 otkaza koji su podijeljeni za dva sata. Poslije sam pokušala kontaktirati nekoga od radnika međutim niko od njih nije htio javno govoriti o tome – istaknula je naša sagovornica.

Godinama ostvarivali ogromnu dobit

Prema podacima našeg portala, Fis Vitez je lani ostvario čistu zaradu, odnosno neto dobit od oko 30 miliona KM. U nekoliko prethodnih godina godišnja neto dobit je bila i nešto iznad tog iznosa.

Na kraju prošle godine kompanija je imala oko 3.000 uposlenih.

BiznisInfo je poslao upit Fisu na koji nam nije odgovoreno, a nekoliko puta smo bezuspješno pokušali telefonski stupiti u kontakt s predstavnikom službe za infomisanje ove kompanije.

Zanimalo nas je koliko su tačno otkaza podijelili i da li su mogli premostiti ovaj period dijelom dobiti koju su ostvarivali prethodnih godina.

Inače, podsjetimo da je Vlada SBK najavila da će subvencionisati samo 50 posto minimalne plate i to samo onim kompanijama čiji je rad bio zabranjen i koje nisu otpuštale radnike.