Pored konjanika iz Karaule, tradicionalno najljepši i najkićeniji konji i konjanici dugo godina dolazili su nam iz Kruščice nadomak Viteza. Svake godine svojim jakim i okićenim konjima plijenili su pažnju svih pojsetilaca, pa i samih učesnika tradicionalne povorke konjanika. Kako smo informisani iz Medžlisa IZ Donji Vakuf, nakon nekoliko godina pauze konjanici iz Kruščice, danas će opet biti u Donjem Vakufu, gdje će biti dio defilea kroz centar našeg grada.
Osim autora, o knjizi su govorili i dr. Ismet Bušatlić, te muftija travnički dr. Ahmed-ef. Adilović.
Dr. Bušatlić se na početku osvrnuo na brojne intelektualce iz Hercegovine koji su širom zemlje imali značajne funkcije, od hafiza Sulejmana Šarića kao muftije u Bihaću, Ahmeda Šarkija Korkuta u Sarajevu do velikih imena poput Muhamed-ef. Dizdara.
– U njihovo vrijeme Travnik se posebno istakao i dolaskom Hercegovaca Muhameda Fadila Korkuta, Ahmed-ef. Ćemalovića a potom i Nevesinjaca Korkuta. Prema njima je napisana dostojna knjiga dostojnih alima – kazao je dr. Bušatlić.
Ukazao je i kako su Korkuti obilježili drugu polovinu 19. i prvu polovinu 20. stoljeća, naglasivši da su najviše dali Elči Ibrahim-pašinoj medresi.
– Cijela Bosna je osjetila njihovo znanje, mudrost i umijeće. Među njima susrećemo one koji su prevodili i tumačili Kur’an, a ja nisam čuo ni vidio da je ijedan od Korkuta bio hafiz, ali mi danas imamo hafiza koji će o Korkutima napisati posebnu knjigu – dodao je Bušatlić.
Stava je da je knjiga dr. Ibranovića ozbiljno napisana na temelju provjerene literature, originalnih dokumenata a da se autor usudio da određene momente ispravi u knjizi.
– Stoga će ova knjiga poslužiti ovom gradu, kao spomen na Korkute koji su mu puno dali a Hercegovce će podstaći da budu još ponosniji jer su Bosni i vezirskom Travniku dali velike alime – kazao je Bušatlić.
Premabnjegovim riječima Korkuti su voljeli Travnik. Podsjetio je da su u njega došli kao muhadžiri i nesebično mu darivali ono što je najvrijednije; znanje, te ga prenijeli na mlade.
– Tome svjedoče i činjenice o tome šta su sve bili njihovi učenici, posebno u srednjoj Bosni. Korkuti nisu štedili svoje znanje jer su ga autoritativno prenosili, stoga sjećanje na ove ljude i dalje živi – kazao je dr. Bušatlić.
Muftija travnički Ahmed-ef. Adiković je ukazao na važnost velikana Korkuta, ali i važnost uleme u životu mladih ljudi te kako islam od nas traži da se prema njima odnosimo.
– Uloga uleme je da, shodno islamskom učenju, od vremena Poslanika, a.s., do danas pokuša vršiti svoju ulogu koja je danas razuđena, jer je mnogo segmenata gdje ulema doprinosi. Pošto je ulema nosilac znanja, njihova uloga je da to znanje prenosi, da podučavaju druge i da odgajaju, pogotovo omladinu – kazao je muftija Adilović, dodavši kako je ulema dužna u sredini u kojoj živi da izvršava kur’ansku zadaću promovisanja dobra a odvraćanja od zla.
Ulema, dodao je ovom prilikom muftija, usmjerava društveno mnijenje, događaje i tokove onoliko koliko može.
– Oni su dužni da savjetuju. Ako se u nekom društvu ne čuje njihov glas, to društvo je bolesno i ne može značajnije ići naprijed – dodao je.
Knjiga “Porodica Korkut”, prema njegovim riječima, govori o njihovom velikom doprinosu jer su se neki od njih okušali i u politici i drugim poslovima gdje su ostavili veliki trag.
– Naprimjer, Besim je nezaobilazan u prijevodu Kur’ana koji je danas najbolji prijevod na naš jezik. Muhamed je preselio na ahiret 1877. godine, godinu prije okupacije od strane Austro-Ugarske, što čitamo kao Božiju volju, kada dolaze sistemi koji su bili sve gori za islam, moral, vjeru – zaključio je muftija Adilović.
Autor dr. Ibranović naglasio je kako govoriti o Korkutima znači govoriti o historiji Bosne.
– Ovo je historija, a oni koji tek počnu čitati knjigu zbunit će se i pitati zašto uz njihova imena piše derviš. Kod sufija, naime, postoji i duhovno ime. Ulema, naime prati vrijeme i podnosi sve tegobe svog vremena. Tada dolazi Austro-Ugarska pa se nameće pitanje da li je tada njima ili nama bilo teže? Ja imam osjećaj da je njima bilo teže – kazao je dr. Ibranović.
Dodao je kako je nakon 400 godina življenja islama došlo vrijeme za novi sistem, zbog čega se, između ostalog i jesu dešavala iseljavanja našeg naroda.
– U to vrijeme je Sakib Korkut, otac Seidov i Hazimov, bio hrabar kritičar, čovjek koji je bio protiv režima. Kada je došao Prvi svjetski rat, i kada se prije 1918. vidjelo šta se sprema, on podiže uzbunu, kao svjestan i probuđen pojedinac te otvoreno upozorava na posljedice – kazao je autor, podsjetivši kako su Bošnjaci 1921. godine izgubili svoju zemlju kroz nekoliko reformi, što je predstavljalo posebno izazovno vrijeme za život.
Hafiz Ibranović osvrnuo se i na historijske prilike i ulogu braće Korkuta u vremenima koja su zahtijevala veliku predanost i snagu u zaštiti svog naroda, vjere, tradicije i kulture.
Osvrnuo se i na period socijalizma, vrijeme kada su donešeni brojni zakoni, izgrađeni muzeji, instituti za zaštitu spomenika, Orijentalni institut.
Autor je zaključio svoje izlaganje kazavši kako knjiga govori o eliti koja je pokazala kako se živi i kako se bori za islam i svoj narod.
Izvor: Kerim Sefer/Preporod.info
