Tema trogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv raka, „ Ja jesam , ja hoću“ , odnosi se na sve nas i našu predanost i posvećenost u podizanju svijesti i edukaciji u borbi protiv raka. Vjerujemo da svojim pozitivnim djelovanjem možemo zajedno postići cilj a to je smanjenje broja preranih smrti od ove opake bolesti.
Slogan ovogodišnje kampanje ima za cilj da nas podsjeti na moć zajednice i snagu timskog rada.
Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day) obilježava se svakog 4. februara , kako bi se podigla svijest o oboljenjima od raka, prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju jer je rak vodeći uzrok smrti u svijetu. Iz tog razloga, svaka osoba, organizacija i zajednica, pojedinačno mogu i trebaju dati doprinos u borbi protiv ove bolesti, kako bi se prijevremene smrti oboljelih smanjile.
Obilježavajući Međunarodni dan borbe protiv raka usmjeravamo populaciju na podizanje naše kolektivne svijesti i glasa u ime poboljšanja opšteg znanja o raku, kao i na razrješenje brojnih zabluda i mitova kojima je ova bolest još uvijek obavijena.
Prilika je ovo da još jednom podsjetimo da zbog činjenice da broj oboljelih od karcinoma u cijelom svijetu raste iz godine u godinu, moramo biti svjesni da smo suočeni s problemom koji zahtijeva da se poduzmu sve moguće mjere kako bi se broj smrtnih slučajeva smanjio te kako bi se pružila adekvatna podrška oboljelima.
U ovom mjesecu ali i svakog dana u godini, svi trebamo pronaći vremena za sebe, voditi računa o svom zdravlju, redovno obavljati kontrole, djelovati na vrijeme i misliti pozitivno.
Zdravlje je najveće bogatstvo svakog čovjeka i zato svima treba biti na prvom mjestu.
Na rijeci Ugar, negdje na pola puta između Banjaluke i Travnika, iako je moratorijum na daljnju izgradnju mini hidrocentrala na rijekama u Federaciji BiH bio na snazi, 21. septembra 2020. godine, odnosno tri dana prije isteka moratorijuma, nastavljeni su radovi na mini hidrocentrali Oštrac. To je još jedna u nizu malih hidroelektrana čijom se izgradnjom na rijeci Ugar vrši očigledan ekocid naočigled šire javnosti BiH.
Dozvolu za gradnju dobila je firma VNT, koja je prodala ovu firmu njemačkom državljaninu Mattiasu Helmut Neutzelu, odnosno njemačkoj kompaniji ENEACON, što je navedeno i na njihovoj zvaničnoj veb stranici. Izvođač radova je firma Eskimo S2. Time je nastavljena betonizacija jedne od najljepših rijeka BiH, gdje će se na svega 12 kilometara nalaziti sedam ili čak i više mini hidrocentrala u bližoj budućnosti.
MHE Oštrac na rijeci Ugar / FOTO: GERILA
Specifičnost ove mHE je da se nalazi na granici dvije opštine, Travnika i Dobretića, a nedaleko je i granica RS i Federacije BiH. Nakon dva dana od početka radova, po prijavi od strane Udruženja ”Klub sportskih ribolovaca” iz Travnika koji se i brinu o ovoj rijeci, izvršena je kontrola od strane kantonalne poljoprivredne inspektorice Snježane Maroš. Tom prilikom je utvrđeno da izvođač radova, odnosno investitor, nije postupio u skladu sa čl. 10. Ugovora o ustupanju ribolovnog prava na ribolovnim područjima / ribolovnim zonama na teritoriji SBK broj 01/18 od 04.12.2018. godine kojim se propisuje da je izvođač radova dužan dva dana prije izvođenja radova na vodama obavijestiti korisnika u cilju zaštite ribljeg fonda. Budući da ovo nije učinjeno, došlo je do nanošenja štete ribljem fondu ulaskom teških mašina u korito rijeke, te je uništena flora i fauna kojom se ribe hrane. Iz udruženja ribolovaca su pokrenuli proces utvrđivanja krivične odgovornosti za ovaj slučaj pred Kantonalnim sudom krajem novembra prošle godine.
„Ovdje je bitno naglasiti da je investitor počeo sa radovima a da nije obavijestio Sportsko ribolovno društvo Travnik i time je zapravo izvršio krivično djelo. Investitor je morao obavijestiti ribolovačko udruženje o početku radova kako bi oni zaštitili riblji fond na tom dijelu rijeke Ugar. Pošto se to nije desilo došlo je do pomora ribe sa početkom radova. Zbog toga je ribolovačko udruženje podnijelo i krivičnu prijavu pred Kantonalnim tužilaštvom i mi sad čekamo odluku ovih dana, da li će biti pokrenut krivični postupak protiv odgovornog lica“, ističe Nina Kreševljaković, iz Aarhus Centra u BiH.
Nina Kreševljaković, Aarhus Centar u BiH
Pred Kantonalnim sudom u Travniku ”Klub sportskih ribolovaca” je pokrenuo upravni spor protiv Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova. Tužena strana, odnosno Ministarstvo je dana 22.10.2019. godine donijela Rješenje broj: 03-23-26/18 kojim se odobrava investitoru V.N.T d.o.o. Novi Travnik da može pristupiti izvođenju radova na izgradnji MHE “Oštrac”, instalisane snage 890 kW, moguće godišnje proizvodnje 3,869 GWh, na području opština Dobretići i Travnik. Udruženje ribolovaca inače ima potpisan Ugovor o ustupanju ribolovnog prava na ribolovnim područjima / ribolovnim zonama na teritoriji SBK, koje obuhvata vode rijeka Ugar i Lašve. Kao dokaz u svoje tvrdnje priložili su i nalaz kantonalne poljoprivredne inspektorice broj 06-20-1193/20-2 od 14.10.2020. godine u kojem je navedeno da je načinjena šteta ribljem fondu izvođenjem radova na MHE „Oštrac“, te je uništena flora i fauna kojom se ribe hrane. Time se, nedvosmisleno, ukazuje da izgradnja mHE Oštrac narušava postojeći eko sistem, biodiverzitet, te se utiče na fragmentaciju staništa ribe.
Iz udruženja travničkih ribolovaca naglašavaju da je razlog podnošenja tužbe činjenica da je pobijani akt organa uprave donesen na osnovu nepravilno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, uz očigledne povrede procesnog prava i pogrešne primjene materijalnog prava. Ono što je nevjerovatno u cijelom slučaju je da Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova ni na koji način nije omogućilo građanima Travnika i Dobretića, kao ni nevladinim organizacijama, među kojima je i ”Klub sportskih ribolovaca”, pristup u donošenju odluka koje se tiču odobravanja izgradnje ove mHE.
Iz tog razloga su i podnešene tužbe protiv Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK zbog izdavanja urbanističke i građevinske dozvole za mHE Oštrac. Obe su, međutim, odbijene od strane Tužilaštva 14. januara ove godine.
MHE Oštrac na rijeci Ugar / FOTO: GERILA
Nina Kreševljaković iz Aarhus Centra u BiH naglašava da ovo nije kraj pravne borbe i da je u pitanju pogrešno tumačenje zakona.
„Planiramo podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje obe sudske odluke pred Vrhovnim sudom Federacije BiH, iz razloga što je sa obe presude Sportsko ribolovačko udruženja Travnik uskraćeno za svoja prava. Smatramo da Sud nije pravilno protumačio član 2. Zakona o upravnom sporu na koji se poziva. On propisuje da svako fizičko ili pravno lice, koje smatra da mu je neko pravo ugroženo, ima pravo da pokrene upravni spor, na šta smo se mi zapravo i pozivali, zato što društvo ribolovaca ima važeći ugovor o korištenju rijeke Ugar. Samim tim, donošenjem ovih građevinskih, urbanističkih i ekoloških dozvola bez njihovog uključivanja u sam upravni postupak prilikom donošenja tih dozvola je kršenje njihovih prava. Međutim, u tom istom stavu 2. stoji da je propisano da pored navedenih fizičkih i pravnih lica takođe upravni spor mogu pokrenuti i fizička i pravna lica koja su učestvovala u upravnom postupku, i to su zapravo zainteresovana lica. Sud se onda pozvao samo na taj drugi dio odredbe, zanemarujući onaj prvi dio. Navodeći da ribolovačko udruženje nije bilo uključeno u sam postupak, pa samim tim nema pravo ni da pokrene upravni spor, što mi smatramo da je potpuno pogrešno promumačeno“, kategorična je Kreševljakovićeva iz Aarhus Centra.
Resorno Ministarstvo je moralo znati, slažu se stručnjaci, da je predmetna dozvola izdana za područje na kojem travničko udruženje ribolovaca raspolaže ribolovnim pravima u skladu sa Ugovorom o ustupanju ribolovnog prava na ribolovnim područjima / ribolovnim zonama na teritoriji SBK, koje obuhvata vode rijeka Ugar i Lašve.
Indiru Meliću, predsjedniku Sportsko-ribolovnog društva Travnik, savršeno je, kako kaže, jasna pozadina izgradnje mHE u Srednjebosanskom kantonu.
„Taj energetski lobi u BiH je jak i mi znamo ko stoji iza toga. To su uglavnom bivši i sadašnji političari i koji su pripremili teren za ovakve stvari, beru plodove svoga nerada, odnosno svog kriminala, jer uništavanje prirode je, po meni, krivično djelo. To su ti Selmani, Bičakčići, Erlagići, Kasumovići i ostali. Veoma je jasno ko stoji iza tih hidrocentrala“, ističe Melić.
Indir Melić, predsjednik Sportsko-ribolovnog društva Travnik
Ono što je posebno zanimljivo jeste da resosrno ministarstvo nije tražilo novo mišljenje Službe za graditeljstvo, prostorno uređenje, gospodarstvo, obnovu i razvitak Opštine Dobretići, već je uvaženo mišljenje navedene službe iz 2016. godine, iako je za to itekako bilo razloga. Naime, zainteresovano lice, odnosno investitor VNT, nije moglo riješiti imovinsko-pravne odnose sa zemljištem na kojem je bila predviđena lokacija mašinskog postrojenja, pa je morao znatno mijenjati idejni projekat, odnosno položaj vodozahvata, trasu cjevovoda i lokaciju mašinskog postrojenja te ponovo podnijeti zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti. Ovdje se radilo o znatnoj promjeni samog projekta, pa je samim tim trebalo pribaviti nove saglasnosti nadležnih organa. Investitor VNT čak nije blagovremeno pribavio i dostavio mišljenje nadležne Službe za urbanizam, građenje, katastra i imovinsko-pravne poslove Opštine Travnik, što je bio dužan jer je novim projektom zahvaćena i ova opština, a ne samo Opština Dobretići. Pored mišljenja navedenih službi, nedostaju i nova mišljenja mjesnih zajednica Korićani i Melina.
Indir Melić, za naš portal ističe da to nije kraj nelogičnosti rada resornog ministarstva.
„Zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti je podnesen ministarstvu 27.02.2019. godine, te su oni od tog dana imali obavezu da u roku od 15 dana izvjeste zainteresirano lice o osnovanosti zahtjeva i potrebi njegove dopune u roku od 30 dana. Budući da su dopune zahtjeva rađene, pravna je pretpostavka da je organ izvijestio zainteresirano lice o potrebi dostavljanja dopuna. Međutim, zainteresirano lice je dostavljalo dopune i tokom mjeseca maja 2019. godine čime je očigledno probijen rok od 30 dana“, rezigniran je Melić.
Jasno je, naglašava Melić, da je došlo do kršenja materijalnog propisa i pravila procedure. Naime, Urbanistička saglasnost na mHE Oštrac je donijeta 19.06.2019. godine, čime ne samo da su povrijeđene odredbe ZoPU nego i odredbe člana 216. stava (2) ZUP-a FBiH, kojim je propisano da se rješenje ima donijeti najkasnije u roku od 60 dana, odnosno polovinom aprila, a ne polovinom juna 2019. godine.
Pored urbanističke, sporna je i građevinska dozvola izdata od strane istog ministarstva, a zbog čega su travnički ribari takođe pokrenuli spor pred Kantonalnim sudom, koji je za sada, kao i onaj za urbanističku dozvolu, odbijen.
Firma VNT podnijela je zahtjev resornom ministarstvu za izdavanje odobrenja za gradnju objekta MHE „Oštrac“ na vodotoku rijeke Ugar, na području Opštine Dobretići i Travnik dana 21.06.2018. godine. S obzirom da su vršene dopune zahtjeva, ministarstvo nije moglo po zakonu izdati odobrenje za gradnju u roku od 30 dana od prijema zahtjeva ali je imalo obavezu da izvjesti zainteresovano lice, odnosno firmu VNT, da dopunu izvrši u roku od 15 dana od prijema obavijesti da otkloni utvrđene nedostatke. Tek nakon toga, u roku od 60 dana od prijema zahtjeva, resorno ministarstvo je moglo da odobri gradnju. Apsurdno ali istinito, ovo rješenje je izdato tek 22. oktorba naredne godine!? Time je nesumnjivo došlo do teškog kršenja člana 216. stava ZUP-a FBiH.
MHE Oštrac na rijeci Ugar / FOTO: GERILA
Da apsurd može biti veći, a u BiH je to očigledno učestalo pravilo, ”Klub sportskih ribolovaca” iz Travnika je od resornog ministarstva 5. oktobra 2020. godine zatražio da se dostave sve ishodovane dozvole za planiranu MHE Oštrac na rijeci Ugar. Ministarstvo ni na to nije reagovalo, tako da su travnički ribolovci nakon toga poslali žalbu zbog šutnje administracije krajem oktobra prošle godine, da bi tek tada dobili navedena rješenja.
Da sve ovo nije slučajno, i da Oštrac nije izolovan slučaj, kao i da politika i tajkuni idu ruku pod ruku sa ciljem sticanja još većeg kapitala, dokazuju nam i brojke koje se navode u novom nacrtu Prostornog plana SBK.
Trenutno su čak 33 mini hidrocentrale prisutne u Srednjebosanskom kantonu, a koje su priključene na distributivnu mrežu. Prema do sada izdatim koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana, u narednom periodu se očekuje da se priključi još 38 mHE.
Izmjene i dopune Prostornog plana Srednjebosanskog kantona za period 2005-2025. godina, čiji je nosilac pripreme Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova SBK, donijelo je i novosti po pitanju mHE, i one nisu dobre.
„Prostorni plan potvrđuje postojeće dozvole za mHE koje su ranijim prostornim planom planirane. Na ugru su to Babanovac, Korićanske stijene, Oštrac, a planiraju se i nove centrale u donjem toku rijeke Ugar, a to su Milaševci, Ivik i Ušće, i to će uz već dvije izgrađene (Novakovići i Zapeće), biti osam mini hidrocentrala na Ugru. To znači da ćemo kompletnu rijeku staviti u cijev. Ja sam davno govorio da je možemo obrisati sa mape rijeka u BiH, i ovaj prostorni plan, ako se usvoji, potvrdiće moje slutnje. Ovdje se te centrale nadovezuju jedna na drugu, jedna ispušta a druga odmah zahvata u cijev i tako skroz do ušća Ugra u Vrbas“, razočaran je Melić.
U Službenim novinama Srednjobosanskog kantona navedeno je da se u procesu pripreme izrade izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona mora uključiti javnost, kroz organizovanje tribina, okruglih stolova, javnih uvida i rasprava na ovu temu. Javna rasprava o nacrtu izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona je obavezna da se organizuje u svim opštinama ovog kantona. Pogađate, do današnjeg dana, ni u jednoj od opština nije organizovana nijedna javna rasprava na ovu temu!
„Javne rasprave će se ipak, na kraju, održati, ali ne u formi u kojoj se inače održavaju. Navodno zbog epidemioloških mjera uzrokovanih pandemijom virusa korona, javnu raspravu će zamijeniti dostavljanje primjedbi pisanim putem, što po meni nije dobro jer nema te masovnosti i transparentnosti na jednom mjestu“, skeptičan je Melić.
Zabrinuti su i iz Aarhus centra u BiH.
„Što se tiče Prostornog plana SBK vidjeli smo da je planirana izgradnja velikog broja mini hidrocentrala što je zaista pogubno. Čak su za neke mini hidrocentrale koje su ranije planirane preinačili njihova rješenja, poput npr. mHE Babanovac, koja je po ovom Prostornom planu planirana da bude tirolskog tipa, a ranije nije bilo tako predviđena. Negativnost takvog tipa mHE je da se veliki dio vodotoka stavlja u cijev, a u najvećem broju slučajeva korita ostaju suha zbog toga, što se po pravilima o ekološko prihvatljivom protoku koji postoji u FBiH ne bi smjelo dešavati. Ako ovaj prostorni plan prođe i ako se sve te mHE naprave to će biti pogubno za rijeku Ugar. Povrh svega postoji i zaključak Parlamenta FBiH iz juna 2020. godine u kojem je zabranjena bilo kakva daljnja gradnja mHE, ali i pored tog zaključka sad imamo taj prostorni plan koji je u proceduri javne rasprave a u njemu se planiraju nove mHE. To je i protivzakonito i strašno!“, naglašava Kreševljakovićeva.
Posebnu sumnju na dobre namjere ističe Indir Melić ukazujući na pomenutu planiranu mHE Babanovac, za koju je, po njegovim riječima, posebno „skrojen“ novi prostorni plan.
„Ispod Babanovca je još ranije bilo planirano višenamjensko akumulaciono jezero. Potom je investitor Eskimo S2, a koji je dobio koncesiju na tu mHE, tražio ekološku dozvolu da pravi mHE tirolskog tipa i resorno ministarstvo ga je tada odbilo na osnovu mišljenja IPSA instituta. I pazite sad šta se dešava. Taj isti IPSA institut pravi novi nacrt Prostornog plana SBK i u njemu je planirana mHE Babanovac, ali ovaj put je to mHE tirolskog tipa. Slučajnost? Ne bih rekao. Imam osjećaj da je to sve u dosluhu, da se nacrt prostornog plana prilagođava investitorima, odnosno koncesionarima“, ogorčen je Melić.
Eskimo S2 koji je izvođač radova na mHE Oštrac, na mHE Babanovac će vjerovatno biti i investitor i izvođač radova. Indir Melić ističe Salka Selmana, nekadašnjeg premijera SBK, kao jednog od glavnih ljudi iz energetskog lobija koji vedre i oblače sudbinom rijeka u BiH, a prevashodno u Srednjebosanskom kantonu.
„Stvarni vlasnik firme Eskimo 2 je Salko Selman, ali uvijek neko pod nekom krinkom upravlja tom firmom, obično neko od njegovih rođaka”, naglašava Melić.
Vlasnik kompanija Eskimo S2 i Elektrovolt Travnik formalno je Munir Selman, blizak rođak Salke Selmana. Fadil Sejdić suvlasnik je Elektrovolta sa Selmanom, a direktor u Selmanovoj kompaniji Eskimo S2. Mediji su već pisali kako se Salko Selman, iako zvanično vlasnik dvije mHE, Dolac 1 i Dolac 2, povezuje sa čak trećinom mHE u Srednjebosanskom kantonu, koji uzima najveći udio po izgrađenim malim elektranama u cijeloj Bosni i Hercegovini.
I dok Indir i njegovi saborci ribolovci biju svoje bitke pred sudovima BiH, vrijeme neumitno teče, a sa njim i sve manje nade za sudbinu naših rijeka.
Kraljevski grad Jajce već je nekoliko godina u žiži javnosti zahvaljujući skokovima s vodopada, a kroz nekoliko godina bit će poznat i po skijalištu Ranča koje je već nekoliko godina omiljeno mjesto posjetilaca iz centralnog i sjevernog dijela naše zemlje.
Ski centar Ranča od Jajca je udaljen 15 kilometara, a nalazi se na 1.280 metara nadmorske visine na obroncima planine Vlašić. Skijaški centar opslužuje jedan ski lift (vučnica) koji pokriva tri skijaške staze kategorisane kao lagane i srednje teške. Redovni posjetitelji su skijaši iz centralne i sjeverne Bosne i Hercegovine, uglavnom iz banjalučke regije.
Jedan od redovnih posjetilaca je i Tihomir Radovac koji se svake godine vraća na Ranču.
“Iz godine u godinu je bolje, ali sve ovisi o snijegu i vremenskim uvjetima. Bilo je problema prošlih godina jer je slabije bilo snijega, ali evo, ove godine ga ima pa uživamo u skijanju. Jajčani vole skijanje, ja sam odrastao na ovoj planini i dok me noge budu služile ja ću skijati”, kazao je Radovac.
Dodao je kako je problem putna infrastruktura koja nije toliko pristupačna za neke organizovane prijevoze, zbog čega su se obraćali nadležnima, ali Općina Jajce nije odgovarala na njihove upite.
“Ovdje su i privrednici spremni da sufinansiraju rekonstrukciju puta, ali općina nema sluha za to”, zaključio je Radovac.
Ivica Malić, predsjednik Skijaškog kluba Ranče, danas je boravio na Ranči gdje je u izjavi za Klix.ba kazao da ga najviše raduje što djeca vole skijanje te da angažman privrednika ipak daje nadu u bolje sutra.
“Imali smo školu skijanja i prethodnih godina, ali ove godine smo se maksimalno potrudili uprkos koronavirusu. Vlasnici skijališta Frano Dramac i Boško Barišić su pružili sve što mogu kako bi djeca uživala i učila skijati na ovoj ‘pitomoj planini’”, kazao je Malić.
Voditelj Ski centra Ranča Mateo Dramac je kazao da su sezonu otvorili 6. januara te da su zadovoljni količinama snijega i brojem posjetitelja.
“Najviše je gostiju iz Banje Luke, a tu je neizostavno i naše domaće stanovništvo i gosti uglavnom iz centralne Bosne i Hercegovine. Ove godine smo sredili smještajne kapacitete, ali najveći problem je ipak pristupni put jer općina nema toliko razumijevanja uprkos svim apelima kako bismo ovo skijalište podigli na viši nivo”, izjavio je Dramac te dodao da uprkos koronavirusu uspijevaju pokriti svoje troškove.
Direktor Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona Miro Matošević ističe da je ovo malo skijalište koje ne samo po infrastrukturi, već i broju posjetitelja, doživljava svoj razvoj i buđenje.
“To je ono što su mala skijališta mogla uraditi, postaviti ski lift i organizirati skijanje, a na državnim institucijama i lokalnim zajednicama je obaveza unaprijeđenja ovih skijališta kako bi i tokom ljetne, ali i zimske sezone imala šta ponuditi gostima”, izjavio je Matošević.
Pojasnio je da sva mala skijališta u Srednjobosanskom kantonu imaju slične probleme koji se vežu za loše pristupne puteve.
izvor: jajce- online.com / klix.ba
“Radi se o asfaltiranju nekih 15-ak kilometara ceste i sigurno je da bi time i skijališta mogla ponuditi mnogo više, razvijati se i privlačiti mnogo više gostiju. Moramo imati puteve za mimoilaženje dva autobusa. Međutim, uprkos koronavirusu, s obzirom na to da do prije mjesec i po nismo ni znali hoće li skijališta raditi, zadovoljni smo i brojem gostiju i sadržajima na našim planinama”, zaključio je Matošević.
Na Ski centru Ranče dosta je neiskorištenog potencijala, infrastrukture koja se može obnoviti, mogli bi se izgraditi moteli, urediti parking prostori, čime bi Ranča sigurno postala jedna od atraktivnijih skijaških destinacija u Srednjobosanskom kantonu.
Skupština Srednjobosanskog kantona je usvojila Skraćeni zapisnik s XVI. sjednice Skupštine te donijela odluku, programe i zaključke na XVII . sjednici održanoj 2.2.2021.godine kako slijedi:
1. Zaključak o prihvaćanju Nacrta Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravobranilaštvu.
2. Odluku o dopuni Odluke o osnivanju stalnih i povremenih radnih tijela Skupštine Srednjobosanskog kantona.
3. Zaključak o prihvaćanju Nacrta Zakona o socijalno-neprofitnom stanovanju Kanton Srednjobosanski kanton.
4. Zaključak o prihvaćanju Programa rada Vlade Srednjobosanskog kantona za 2021.godinu.
5. Program rada Skupštine Srednjobosanskog kantona za 2021.godinu.
6. Zaključak o primanju na znanje Informacije o ostavrenju Programa rada Skupštine Srednjobosanskog kantona za period 1.7. do 31.12.2020.godine.
7. Zaključak o primanju na znanje Izvještaja o finansijskoj reviziji Šumskogospodarskog društva „ Srednjobosanske šume“ /Šumskoprivredno društvo „ Šume Središnje Bosne“ d.o.o. Donji Vakuf za 2019.godinu- Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
8. Zaključak u povodu rasprave o Nacrtu Strategije za zapošljavanje u Federaciji Bosne i Hercegovine 2021-2027.godine.
9. Zaključak o primanju na znanje Godišnjeg obračuna za period 01.01.-31.12.2019.godine Javna ustanova bolnica za plućne bolesti i tuberkulozu Travnik.
S ciljem upoznavanja sa projektom čija bi realizacija imala veliki značaj za općinu Jajce, kao i za razvoj turističke ponude grada jučer je u Jajcu, u prisustvu predstavnika Općina Jajce, JU „Agencija za kulturno-historijsku i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, Federalnog ministarstva prostornog uređenja, Zavoda za zaštitu spomenika, investitora „MANAZEL AL REEF“ da.o.o. Sarajevo i tim kompanije “BOSNA inžinjering” da.o.o. kao agenta investitora prezentovan projekat „HOTEL JAJCE LAKE RESORT“.
Ovim projektom je predviđena izgradnja smještajnih kapaciteta hotelskog i apartmanskog tipa sa 207 soba, te niz atraktivnih pratećih sadržaja.
Kako je naglašeno tokom prezentacije projektom se predviđa aktivacija dijela jezerskog priobalja u funkciji izgradnje luksuznog hotelskog kompleksa s 4 zvjezdica ukupne površine 32.025 m2 koji se sastoji od nekoliko funkcionalnih cjelina: Luxury, Health Spa&Fitness Centre i Luxuryy Apartments. Procijenjena vrijednost investicije, prema detaljnim procjenama troškova i studijama izvodljivosti, iznosi 75 913 000 EUR-a, što je privuklo pažnju nekoliko međunarodnih brendova/franšiza, poput Hilton International, Accor Hotels i Swiss International Hotels. Tokom prezentacije također je istaknuto da se predviđa vrhunska materijalizacija, te primjena najsavremenije opreme i tehnologija, uz respektabilan odnos prema prirodnom okruženju, kroz tretman otvorenih prostora kao parkovskih, sa posebnim odnosom prema jezerskom priobalju.
Obzirom na to da je navedeni projekat planiran na lokalitetu Plivskih jezera sa kompleksom mlinica na Plivi, inače zaštićenog područja i nacionalnog spomenika, razgovaralo se i o nadležnostima za pokretanje procedura za izdavanje potrebnih dozvola, te o potrebnim saglasnostima.
Imajući u vidu, kako broj smještajnog kapacita, tako i cjelokupni sadržaj ovog luksuznog hotelskog kompleksa i njegov izgled, Općina Jajce je iskazala zainteresovanost za realizaciju ovog projekta, a sve u cilju razvoja turističke ponude na području naše općine.
Skupština Srednjobosanskog kantona razmatrala je na današnjoj sjednici Izvještaje o finansijskoj reviziji za 2019. godinu u Šumsko-gospodarskom društvu “Šume srednje Bosne”, koje je sačinio Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH.
ŠGD “Šume srednje Bosne” dobilo je za 2019. godinu mišljenje s rezervom federalnih revizora. U revizorskom izvještaju je, uz ostalo, navedeno da isplate plata i naknada direktoru i izvršnim direktorima, koje su u 2019. godini iznosile 457.334 maraka, nisu u skladu s ranijom odlukom Vlade SBK/KSB koja se odnosi na to društvo.
Direktor ŠGD “Šume srednje Bosne” Vildan Hajić rekao je novinarima da su sve odluke Društva donesene u skladu sa zakonom, istaknuvši da su od 2016. godine, kada je on preuzeo rukovodeću poziciju, izmirene nagomilane obaveze u iznosu od 20 miliona maraka.
– Otkako sam ja direktor, Društvo ima u prosjeku od tri do pet miliona maraka godišnje dobiti. S tom dobiti smo pokrili 20 miliona maraka obaveza nagomilanih od osnivanja Društva 2004. godine, do 2016. godine. Sve smo to izmirili, podigli plate za duplo, investirali 15 miliona maraka. Imamo hiljadu zaposlenika… Dajte da jednom konačno počnemo pričati pozitivnu priču, iako i grešaka vjerovatno ima – rekao je Hajić.
Zastupnik SDP-a u Skupštini SBK/KSB Senad Selimović ocijenio je da ima mnogo propusta u radu Društva, a posebno kada je riječ o naknadama za članove Uprave.
– One se kreću i do sto hiljada maraka godišnje i to treba biti predmet povrata ili da Vlada to riješi sa Upravom. Može biti u skladu sa zakonom, ali nije u skladu sa moralom ako direktor ima platu 5.800 maraka i uz to isplati 100.000 maraka za naknade. I sve je to po odlukama Nadzornog odbora, koji je kriv što mu je to omogućio. Svi su hvalili Upravu Društva kad je radnicima isplatila po 500 maraka bonusa, ali nitko nije znao da iza tih 500 maraka stoji sto hiljada maraka direktoru i Upravi društva – naglasio je Selimović.
Premijer SBK/KSB Tahir Lendo smatra da je Društvo “Šume Srednje Bosne radilo vrlo korektno.
– Vidjet ćemo što će biti za 2020., ali do sada su imali pozitivno poslovanje, sa gotovo pet miliona maraka dobiti godišnje – rekao je Lendo.
Skupština SBK/KSB usvojila je na današnjoj sjednici i izvještaj Bolnice za plućne bolesti i tuberkulozu Travnik za 2019. godinu, a istaknuto je da rad ove ustanove može biti dobar primjer za sve institucije na području SBK/KSB.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici donijela odluke prema kojim će se ponovni lokalni izbori u Srebrenici i Doboju održati 21. februara.
Također, odlučeno je da se prijevremeni izbori za načelnika općine Foča (BiH) održe 11. aprila. Isti dan održat će se i prijevremeni izbori na načelnika općine Travnik.
Predsjednik CIK BiH Željko Bakalar izjavio da se nada kako će Vijeće ministara na vrijeme doznačiti sredstva za održavanje izbora.
Podsjetimo, CIK BiH je 21. januara donijela odluke o poništavanju izbora na 26 redovnih biračkih mjesta i dva biračka mjesta u odsustvu za nivo načelnika i Skupštine općine Srebrenica, te poništavanje izbora na 89 redovnih biračkih mjesta za nivo gradonačelnika i Skupštine grada Doboj.
Tom prilikom usvojena je i odluka o nemogućnosti preuzimanja mandata načelnika Općine Travnik zbog smrti kandidata Mirsada Pece, kojem je potvrđen mandat načelnika. Kandidat SDA, podsjećamo, preminuo je na dan izbora.
Na osnovu člana 28. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona (Službene novine Srednjobosanskog kantona, broj: 5/03 – pročišćeni tekst i 14/03) i člana 9. Poslovnika o radu Vlade Srednjobosanskog kantona (Službene novine Srednjobosanskog kantona, broj 12/16 – prečišćeni tekst),
S A Z I V A M
71. sjednicu Vlade Srednjobosanskog kantona, za četvrtak, 4.2.2021. godine, u 9 sati
DNEVNI RED
1. Zapisnik sa 70. sjednice Vlade Srednjobosanskog kantona- sekretar Vlade
2. Prijedlog godišnjeg plana i programa održavanja regionalnih puteva na području Srednjobosanskog kantona za 2021. godinu – Kantonalna direkcija za puteve
3. Prijedlog godišnjeg plana i programa projektiranja, rekonstrukcije i sanacije regionalnih puteva na području Srednjobosanskog kantona za 2021. godinu – Kantonalna direkcija za ceste
4. Prijedlog Odluke o odobravanju ispate naknada za prekovremeni rad i rad u neradne dane pripadnicima ministarstva unutrašnjih poslova za vrijeme održavanja lokalnih izbora u 2020. godini – Ministarstvo unutrašnjih poslova
5. Prijedlog Odluka o davanju saglasnosti školama za raspisivanje natječaja za popunu radni mjesta za školsku 2020/21. godinu (3x) – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
6. Saglasnost za potpisivanje aneksa na ugovore o prijevozu učenika osnovnih škola – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
7. Saglasnost na planove javnih nabavki škola za 2021. godinu – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
a) OŠ „Turbe“ Turbe
b) OŠ „Mehmedalija Mak Dizdar“ Novi Travnik
c) „Srednja stručna škola“ Bugojno
d) OŠ „Novi Travnik“ Novi Travnik
e) SŠ „Ivan Goran Kovačić“ Kiseljak
8. Saglasnost za zaključivanje ugovora o djelu za prijevoz učenika OŠ „Karaula“ – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
9. Saglasnost na Plan javnih nabavki Ministarstva obrazovanja, nauke, mladih , kulture i sporta za 2021. godinu – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
10. Saglasnost za zaključivanje ugovora o djelu za potrebe Ministarstva privrede – Ministarstvo privrede
11. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Memoranduma o razumijevanju između Vlade
KSB/SBK i British Councila i Aneksa 1 – Ured za evropske integracije, fondove, odnose sa javnošću i kvalitetu prema međunarodnom standardu – Ured za europske integracije, fondove, odnose sa javnošću i kvalitetu prema međunarodnom standardu
12. Izvještaji o praćenju provođenja preporuka Odjela za unutarnju reviziju za IV. kvartal 2020. godine – Ministarstvo finansija
a) Revizija transfera za nabavku udžbenika učenicima osnovnih škola KSB/SBK, broj:05-01-IR/20, u Ministarstvu obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
b) Revizija subvencija za učešće na sajmovima i izložbama, broj: 05-03-IR/20. u Ministarstvu privrede
13. Izvještaji o obavljenim unutarnjim revizijama za IV. kvartal 2020. godine – Ministarstvo finansija
a) Izvještaj o obavljenoj reviziji plaća i naknada plaća- opći dio koji se odnosi na sva ministarstva, uprave, upravne organizacije, službe i urede koje je osnovala Vlada Kantona, broj: 05-IR/20-21
b) Izvještaj o obavljenoj reviziji plaća i naknada plaća službi i ureda koje je osnovala Vlada Kantona, broj: 05-09-IR/20
c) Izvještaj o obavljenoj reviziji plaća i naknada plaća kantonalnih uprave i upravnih organizacije Srednjobosanskog kantona, broj: 05-10-IR/20
d) Izvještaj o obavljenoj reviziji poslovanju Ureda za javne nabavke za potrebe korisnika budžeta Srednjobosanskog kantona , broj: 05-11-IR/20
e) Izvještaj o obavljenoj reviziji usklađenosti poslovanja Ureda za evropske integracije, fondove, odnose sa javnošću i kvalitete prema međunarodnom standardu Srednjobosanskog kantona, broj: 05-12-IR/20
14. Izvještaj o radu inspektora za matične knjige za 2020. godinu – Ministarstvo unutrašnjih poslova
15. Izvještaji o radu inspekcija za prvu sjednicu Vlade u mjesecu februar 2021. godine – Stručna služba
a) Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ( godišnji izvještaj)
b) Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ( mjesečni izvještaj)
c) Ministarstvo unutrašnjih poslova
16. Izvještaji o realizaciji zaključaka Vlade za prvu sjednicu Vlade u mjesecu februar 2021. godine – Stručna služba
a) Ministarstvo unutrašnjih poslova
17. Razrješenja i imenovanja
a) Prijedlog rješenja o imenovanju Kantonalne komisije za ažuriranje procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća i plana zaštite i spašavanja Srednjobosanskog kantona – Kantonalna uprava za civilnu zaštitu
Regionalni odbor Merhamet Travnik danas je otvorio punkt putem kojeg će se hraniti stanovnici Viteza koji su u potrebi.
Za sada će Vitežanima na raspolaganju pretežno biti suhi obroci, a kako su najavili iz travničkog Merhameta, cilj je stanovnicima ovog grada obezbijediti i tople obroke u što skorije vrijeme.
Iz ove organizacije zahvalili su se načelniku Općine Vitez, Borisu Marjanoviću, Centru za socijalni rad Vitez, kao i organizaciji Crvenog Križa općine Vitez na ustupljenim prostorijama.
U godini pandemije znatno je otežan život i smanjen kućni budžet velikog broja građana. No, krizu nisu osjetili oni koji su na budžetu FBiH.
Delegati Doma naroda Parlamenta FBiH su na ime plaća i naknada u 2020. godini dobili nešto više od 2,2 miliona KM.
Za to vrijeme okupili su se, na sjednicama, tek 11 puta, sudeći po informacijama Doma naroda.
Njih 57 delegata samo za plaće u 2020. godini je dobilo oko 1,6 miliona KM.
Delegati su imali i naknadu za odvojeni život, smještaj,za vikend posjetu porodici, a isplaćen im je regres u iznosu od 476,50 KM. Podsjetimo, regres je naknada za korištenje godišnjeg odmora.
Očekivalo bi se da je po primanjima prvi na listi predsjedavajući Doma naroda Tomislav Martinović, s obzirom na njegovu funkciju i koeficijent koji ima za obračun plaće.
No, to nije tako.
Foto: Printscreen: Tabela primanja delegata u 2020. godini
Prvi na listi po primanjima, kako je objavljeno na web stranici Doma naroda Parlamenta FBiH, je Nikica Bosnić, koji je napustio DNS pa sada djeluje kao samostalni delegat. Za njegove plaće i naknade u prošloj godini je isplaćeno 55.024 KM.
Slijedi Mladen Lonić (SDP BiH) sa isplaćenih 54.501 KM, zatim Tomislav Mandić (HDZ BiH) sa 53.503 KM, te još jedan HDZ-ovac – Ilija Ilić sa 53.447 KM.
Na petom mjestu po primanjima u 2020. godine je predsjedavajući TomislavMartinović, također kadar HDZ-a BiH, za čije je plaće i naknade izdvojeno 53.382 KM.
Kada su u pitanju neprofesionalni delegati, odnosno oni koji u Domu naroda nisu zasnovali radni odnos pa primaju samo paušal, njima je u 2020. godini isplaćeno 46.229 KM. Na listi neprofesionalnih delegata u 2020. godine je osam imena.
Dom naroda je na svojoj web stranici objavio i primanja savjetima članova rukovodstva Doma. Tako je na plaće i naknade pet savjetnika utrošeno oko 162.500 KM.
Foto: Printscreen: Tabela primanja delegata u 2020. godini
Podsjetimo, prosječna plaća u FBiH u 2020. godini iznosila je oko 960 KM, za one koji nisu imali nesreću da su na birou. Treba imati u vidu da veliki broj radnika radi za dosta nižu plaću. Radi se najmanje pet dana sedmično.
