Privreda na području SBK, poljuljana pandemijom, traži načine kako preživjeti. Koliko je stanje loše, potvrđuje i drastičan pad prihoda u kantonalnom budžetu. Ukoliko se hitno ne donese novi set mjera pomoći realnom sektoru, kako bi sebi, ali i onima koji donose zakone osigurali egzistenciju, kolaps je neizbježan, upozoravaju privrednici.
Iako su sve grane privrede u proteklom periodu doživjele pad poslovanja, najveće štete u ovom kantonu, ipak, bilježe turizam i ugostiteljstvo, ali i transport, drvna te industrija kože i obuće. Zavisili su od stanja na istoku, sa kojeg dolaze repromaterijali, ali i onog na zapadu, na koji odlazi većina njihovih proizvoda, objašnjava privrednik Matija Marjanović.
No najveći problem su, kažu, ogromna opterećenja za realni sektor, doprinosi, porezi, više od 3.400 parafiskalnih nameta u Federaciji.
„Na području SBK ima više od 400 raznih parafiskalnih nameta, što u općinama, što na nivou kantona. To su ogromni tereti za realni sektor“, kaže Kemal Čolak, predsjednik Udruženja poslodavaca SBK
Sluha za njihove prijedloge – poput ukidanja nameta, zaštite domaće proizvodnje te smanjenja doprinosa – nadležni nisu imali. Paketi pomoći kroz korona zakone bili su premali u odnosu na probleme s kojima se suočila privreda. A Vlada je, tvrde, donosila i niz loših odluka.
„Uopšte ne vladaju problematikom, nego su davali onako… Tako se ne pomaže privredi. Treba se pomoći onome kome treba pomoć, ko ima neke posljedice od toga. A ne na osnovu nekakvih parametara koji nisu utemeljeni na posljedicama korone“, ističe Šaban Rizvić, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca SBK.
Čolak tvrdi da skoro nijedan njihov prijedlog, zaključak, zamolba ili sugestija nisu ugledali svjetlo dana i da je privreda zbog toga u vrlo teškoj situaciji, a da se u narednom periodu može očekivati da bude u još težoj.
Ono što ih najviše brine je neizvjesnost. Cijene repromaterijala već su drastično porasle, što će usloviti i poskupljenje robe. Stoga smatraju da je vrijeme za korona zakon 2, koji bi za, razliku od prethodnog, umjesto socijalnih, ponudio konkretne mjere pomoći privredi.
„Nama trebaju mjere, nama trebaju aktivnosti da se privreda stabilizuje, da se povuče proizvodnja, da krenemo naprijed, a ne da se borimo za goli život“, poručuje privrednik Salem Ekmeščić.
Privrednik Zoran Gazibarić navodi kako ne očekujemo bilo kakvu pomoć izuzev one koju samo država može dati. Ne znaju, kaže, kada će radnici moći biti vakcinisani. S razlogom pita smije li računati da će radnici sljedeći mjesec raditi.
A koliko je privreda SBK pogođena pandemijom, pokazuju i podaci o punjenju budžeta, prema kojima su prihodi za januar za 25% niži od planiranih.
„Postoje prioriteti, postoje osnovne funkcije ove Vlade koje se moraju finansirati, a na Vladi je da nađe taj balans između potreba i mogućnosti“, kazala je ministarica finansija SBK Mirjana Plavčić (HDZ BiH ).
No, ukoliko se hitno ne pomogne onima koji budžet pune, a nose najveći teret krize, stanje će biti i gore, upozoravaju privrednici.
federalna.ba/Adisa Alić
