Na Vlašiću je u periodu 28. i 29.07.2021. godine, održan redovan sastanak Koordinacije Direktora Federalne uprave policije i Policijskih komesara / direktora Uprava policija kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Prvog dana sastanka prisutnima je izrazio dobrodošlicu Komesar Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona, gdin. Faik Adilović obzirom da je navedeno ministarstvo domaćin ovog dvodnevnog sastanka, a potom je isti otvorio Zamjenik direktora Federalne uprave policije, Ensad Korman koji je prije svega pozdravio prisutne i poželio dobrodošlicu u ime Federalne uprave policije i u svoje lično ime i isti je vodio sastanak u skladusa utvrđenim dnevnim redom.
Na održanom sastanku razmatrano je stanje sigurnosti na području Federacije BiH za prvih šest mjeseci 2021. godinu, kao i dostignuti nivo rada policije u svim segmentima rada u Federaciji BiH, rad policije u Federaciji BiH, te druga aktuelna pitanja u vezi sa radom i djelovanjem policijskih struktura u Federaciji BiH.
Posmatrajući stanje sigurnosti na području Federacije BiH, prema statističkim podacima Uprava policija kantonalnih Ministarstava unutrašnjih poslova i Federalne uprave policije, za period januar – juni 2021. godinu u odnosu na isti period 2020. godinu, karakteriše povećanje:
broja izvršenih krivičnih djela za 242 djela ili 3,21% više,
broja napada na ovlaštena službena lica za jedan napad ili 2,38% više,
broja registrovanih prekršaja iz oblasti javnog reda i mira za 924 prekršaja ili 5,91% više, dok je smanjen broj saobraćajnih nesreća za 260 nesreća ili 2,75% manje
Drugog dana sastanka pridružili su se gosp. Erik Larson ispred Ambasade Sjedinjenih Američkih država, a u ime direktora Stivena Glasera, iz Biroa za međunarodnu borbu protiv narkotika i sprovođenje zakona (INL), te gđa. Dijana Stevanović ispred Delegacije Europske komisije u Bosni i Hercegovini i gđa Marica Bender predstavnica Vijeća Europe u Bosni i Hercegovini, inače voditeljica projekta “Jačanje principa tretmana lica lišenih slobode zasnovanog na ljudskim pravima, europskim standardima i najboljoj praksi u Bosni i Hercegovini”.
U svom obraćanju gdin. Larson je ukratko iznio određene segmente iz izvršne naredbe predsjednika SAD-a gdin. Bidena od 09. juna 2021. godine, posebno kada je riječ o dijelovima iste koja se odnosi na korupciju koja bez obzira gdje se dešava, direktno šteti politici nacionalne sigurnosti, ekonomskog razvoja društva svih savremenih država, a posebno BiH. Gdin. Larson takođe ističe da po definiciji korupcija služi interesima pojedinaca koji ostvaruju dobit i posvećeni su ličnim interesima, a nikako interesima države i njenih građana. Korupcija potkopava ekonomski razvoj, pomaže organizovanom kriminalu i umanjuje povjerenje građana u demokratske procese. Isto tako Larson stavlja akcenat na dugogodišnju posvećenost SAD-a promicanju i zaštiti demokratskih institucija, posebno u vremenu koje dolazi.
Nadalje, gđa. Dijana Stevanović je navela da Delegacija Europske UnijeUred specijalnog predstavnika Evropske Unije podržava koordinacijske sastanka policiske agencija u FBiH, imajući u vidu da je jedna od preporuka mišljenje i analitikog izvještaja Europske unije na pobojšanju i jačanju međuagencijske policijske saradnje, a sve u cilju jačanja međusobne i efikasnije razmjene podataka u borbi protiv svih vidova kriminala u BiH. Gđa. Stevanović je takođe istakla da će Evropska Komisija nastaviti sa pružanjem podrške policijskim agencija u BiH kroz tehničku, programsku i savjetodavnu podrašku, a sve u cilju jačanja kapaciteta u sektoru sigurnosti BiH u skaldu sa Europskim standardima.
U sklopu implementacije projekta Vijeća Europe “Jačanje principa tretmana lica lišenih slobode zasnovanog na ljudskim pravima, europskim standardima i najboljoj praksi u Bosni i Hercegovini”, koji za cilj ima osiguranje poštivanja ljudskih prava lica lišenih slobode, bez obzira na prirodu i dužinu njihovog zadržavanja u pritvoru, kao i ujednačavanje postupanja policijskih službenika u Bosni i Hercegovni prema ovoj kategoriji lica, sačinjeno je prvo izdanje priručnika za policijske agencije u BiH „Ljudska prava lica lišenih slobode u policijskom pritvoru“
Vezano za navedeno gđa. Bender je predstavila navedeni priručnik, ističući da nije svrha istog da zamijeni postojeću dobru praksu nego da je dopuni i obogati preporukama Europskog komiteta za sprečavanje mučenja, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja. Vijeće Europe, kao implementator projekta, vjeruje da će ovaj materijal direktno doprinijeti boljem poštivanju ljudskih prava, ali i da će biti vrijedan doprinos institucionalnoj obuci o ljudskim pravima u agencijama za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini.
Nadalje, tokom ovog sastanka se razgovaralo o postojećim informatičkim sistemima i elektronskim bazama podataka u Federaciji BiH, njihovom postojećom interoperabilnošću i mogućnostima za bolje međusobno uvezivanje. Takođe se razgovaralo o eventualnim načinima za unapređenje ovih sistema, te razvoju i uvezivanje baza podataka na nivou Federacije BiH kroz finasiranje i europskih i međunarodnih fondova, a koji su ponovo iskazali spremnost da podrže sektor sigurnosti u BiH u cilju stručnog i tehničkog unapređenja a sve sa akcentom na projekte IPA 2019. i IPA II 2021. godinu.
Nakon diskusija i izvršenih analiza po svim pitanjima iz domena rada, doneseni su određeni zaključci, i to:
Posmatrajući stanje sigurnosti na području Federacije BiH, kroz iskazane parametre za jasno definisane oblasti koje se obrađuju u Informacijama o stanju kriminaliteta-sigurnosti, a iste se sačinjavaju na temelju podataka Federalne uprave policije i Uprava policija kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova, stanje sigurnosti u Federaciji BiH u prvih šest mjeseci 2021. godine može se ocijeniti kao zadovoljavajuće.
Obzirom da je evidentna činjenica da je u posljednje vrijeme zapažen veliki odliv policijskih službenika u penziju uz tendenciju da će u narednom periodu ovaj broj biti eventualno i veći, što u velikoj mjeri može dovesti do znatnih poteškoća u održavanju sigurnosne situacije na zavidnom nivou, naročito što policijske agencije u FBiH nisu ni popunjene u svom punom kapacitetu, prisutni su izrazili zabrinutost zbog nedostatka sluha nadležnih institucija na rješavanju ovog pitanja, te apeluju na iste da se što prije pokrene inicijativa, odnosno konkretne aktivnosti na popunjavanju policijskih struktura.
Vezano za projekat IPA 2019. “Suzbijanja teškog kriminala na Zapadnom Balkanu”, a koji se između ostalog odnosi i na nadogradnju postojećeg sistema elektronske razmjene podataka potražne djelatnosti FBiH, usaglašeno je da će se u narednom periodu, a ukoliko se iz ovog projekta osiguraju novčana sredstva, poduzeti aktivnosti na uspostavi novog sistema potražne djelatnosti obzirom da bi nadogradnja postojećeg sistema zbog zastarjelosti istog bila komplikovanija, a što bi zahtijevalo veća finansijska sredstva. Vezano za navedeno Federalna uprava policije će biti nosioci i koordinatori aktivnosti na uspostavi novog sistema.
Vezano za projekat IPA II – 2020, koji obuhvata finansijsku pomoć Europske unije za Bosnu i Hercegovinu u cilju stručnog i tehničkog napretka, a čija je implementacija u toku, kroz četiri aktivnosti i to kroz nabavku informatičke opreme, obuke informatičara, nadogradnju postojećih sistema video nadzora KMUP-ova koji su dobijeni iz ranijih IPA fondova i uvezivanje tih baza u jedinstveni sistem za područje FBiH, dogovoreno je da će se na narednim sastancima Koordinacije razgovarati o uspostavi i razvoju jedinstvenog sistema video nadzora u FBiH, te održavanju i finansiranju istog.
U narednom periodu će se poduzeti aktivnosti na reorganizaciji Support tima Federacije BiH, čiji je zadatak razvoj i održavanje informacionih sistema u Federaciji BiH, a koji uspostavljen 2009. godine na osnovu Sporazuma o uspostavljanju sistema elektronske razmjene podataka iz evidencija policijskih tijela i tužilaštava.
Dogovorene su konkretne aktivnosti u saradnja sa Vijećem Evrope u BiH u pogledu jačanja mehanizama, te sprovođenje i usaglašavnje zakonskih procedura sa Europskim standardima kada je u pitanju postupak sa osobama lišenim slobod, i to od momenta njihovog lišenja slobode pa do otpusta i integracija istih na slobodi.
URED KOMESARA
