


Stotinjak mještana Turbeta, uglavnom roditelja čija djece pohađaju tamošnju osnovnu školu, potpisalo je za sat vremena peticiju kojom traže smjenu Upravnog odbora i ravnateljice OŠ Turbe, kao i ministra obrazovanja Srednjobosanskog kanton (SBK) Bojana Domića.
Kao razloge za smjene navode smrt djeteta na satu tjelesnog odgoja, nepoduzimanje mjera sigurnosti u dvorani OŠ Turbe i svim dvoranama za tjelesni odgoj u kantonu, neispravnost i neispitanost sportskih sprava i njihovu neusklađenost s propisanim standardima.
“Naš osnovni zahtjev je da se našoj djeci osigura sigurnost. Naša djeca u ovoj školi nemaju sigurnost. Krivi su svi. Škole u kantonu nikad nisu bile u gorem stanju. Pitanje je dana kad će se tragedija ponoviti u drugoj školi ako se ništa ne poduzme. Tražio sam hitni inspekcijski nadzor dvorane. Ako je ovo država u kojoj mi trebamo živjeti, ja sutra odoh iz nje”, rekao je jedan od organizatora peticije Nermin Švraka.
Građani koji su potpisali peticiju kažu kako je i prije bilo ozljeda u istoj dvorani.
“To se isto dogodilo kad je moj sin išao u školu, prije pet, šest godina. Amir Kozar je isto na tjelesnom, pao i slomio ruku. Djetetu je ruka bila u gipsu par mjeseci. U ovoj školi sala je uvijek bila katastrofa. Zar se ona nije trebala prekontrolirati, peti dan je to kako je škola počela”, kazala je Šeherzada Čehić, majka tri bivša učenika spomenute škole.
“Tu treba prvo domar prijaviti ako nešto nije u redu s podom, prozorima, pa obavijestiti nastavnika i direktora. Niko ništa ne poduzima, oni se samo bore da dobiju veći topli obrok, veće plaće”, smatra Ekrem Peco, djed učenika koji pohađa školu.
“Došao sam dati podršku prije svega obitelji nesretno nastradalog učenika i da promijenimo ovo stanje. Ja imam dijete koje ide tu u školu, ovo što se dogodilo daje do znanja da stanje nije dobro u školi. To se moglo spriječiti. Kada se ovako nešto dogodi, 90 posto roditelja osjeća da njihova djeca nisu sigurna”, rekao je Elvedin Švraka, otac učenika.
Direktorica škole, Mediha Ridžić, kazala je kako dosad nije bilo problema u dvorani, te da ona ne zna postoje li propisi koji bi odredili jesu li golovi trebali biti fiksirani.
“Mi kao kolektiv smatramo da smo izgubili člana obitelji, jer tako doživljavamo svu djecu. Nadležni organi bili su u petak na licu mjesta, ravnateljica i čitav kolektiv je tu, spremni smo odgovarati ako se utvrdi da smo odgovorni. U dvorani svoje utakmice igra i RK Borac, igraju se i košarkaške utakmice, ti golovi se pomjeraju. Za 27 godina koliko sam ja u školi nikad se taj gol nije niti poljuljao, niti je došlo do slične ozljede. Mislim da ima sva dokumentacija od dvorane u školi, ali ja od petka nisam bila u psihičkom stanju da je pregledam. Mi kao prosvjeta nismo stručni ljudi da određujemo jesu li golovi trebali biti fiksirani ili ne”, rekla je Ridžić.
U peticiji se još traži zatvaranje sportske dvorane OŠ Turbe, kao i svih školskih sportskih dvorana u županiji dok nadležni državni organi ne provjere standardiziranost i ispravnost sportskih sprava.
Klix.ba

Završeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na nacionalnom spomeniku “Smrike” u Novom Travniku.
S ciljem obnove i zaštite kulturnog i graditeljskog naslijeđa na području lokalne zajednice, općina Novi Travnik provela je projekt “Radovi na obnovi i restauraciji nacionalnog spomenika nekropola Smrike Novi Travnik”, priopćeno je iz te općine.
Spomenik koji se nalazi na lokaciji Stojkovići u općini Novi Travnik podignut je 1975. godine i djelo je jednog od najpoznatijih graditelja memorijalne arhitekture u regiji Bogdana Bogdanovića.
Spomenik je iznimne umjetničke vrijednosti i sadržava sve elemente kompleksnog arhitektonskog, estetskog i pejzažnog rješenja.
Radovi koje je izvodilo poduzeće “Neimari” d.o.o. Sarajevo, uz stručni nadzor Urbinga d.o.o. Sarajevo, sadržavali su pripremne radove, čišćenje devet kamenih spomenika i ploče na ulazu, razvrstavanje kamenih dijelova dva porušena spomenika te sastavljanje i njihovu rekonstrukciju.
Realizirani proračun projekta je 22.932 maraka. Projektne aktivnosti financirane su iz Proračuna općine Novi Travnik, a Federalno ministarstvo kulture i sporta financijski je podržalo projekt iznosom od 10.000 maraka.
Cilj projekta je zaštititi ovaj kulturni krajolik, koristiti ga u izvornoj namjeni tj. prezentirati njegovu univerzalnu simboliku i time doprinositi afirmaciji kulturnog i povijesnog nasljeđa Novog Travnika i Bosne i Hercegovine, navodi se u priopćenju.
Gotovo svakodnevno medije ispunjavaju vijesti o tragedijama u kojima nestaju ljudski životi. Životi djece, braće i sestara, očeva i majki, prijatelja, komšija. Životi nestaju u nesrećama, nestručnom liječenju, nedostatku lijekova, nerazjašnjenim ili nikad procesuiranim ubistvima. Životi nestaju, i kako to obično kod nas biva, niko nije ni kriv ni odgovoran. Ali samo ako si dio vlasti ili dio tala. Tada si iznad svega, a cijela stranačka mašinerija se digne da te opravda i kaže kako treba pustiti porodicu da oplače svoje najbliže u samoći,te da se cijela stvar ne ispolitizira zbog dnevne populističke koristi. Demobilisani borci u zatvor idu zbog usječenog metra drva u šumi, a pojedinci se i sa ubistvima izvuku uslovnom kaznom i onda vrate na funkcije.
Tako su nam otišli i Dženan i David, i Selma i Edita, i još nebrojena djeca. Njihovi roditelji još traže istinu i pravdu, ali koliko je još u javnosti zaboravljenih dječaka i djevojčica čijim roditeljima ostaje samo neopisiva bol i tuga koju kriju u svoja četiri zida. Bol koju sad preživljavaju roditelji malog Ahmeda čiju je veselu igru sada zamijenio plač i tišina. Tragedija u kojoj nema krivca, ali u kojoj ima mnogo saučesnika. Tragedija u kojoj svi saosjećaju i onda se to isto veče zabavljaju na otvaranju novih kafana. Tragedija koja sve boli, ali ne zaslužuje ni dan žalosti u gradu koji je odavno oguglao na bilo kakvo saosjećanje i samilost prema onima kojima je potrebna.
Jedna mladost, bezbroj snova i želja su zaustavljeni na samom početku. To niko me može vratiti. Ali se trebaju i moraju spriječiti novi i slični slučajevi, ljudima se treba i mora vratiti vjera u pravdu i državu. Ili ćemo dočekati da i naše dijete postane žrtva sistema u kome sve što visi i otpada, gdje će roditelji svakodnevno strahovati kad pošalju dijete u školu, ili će se očekivati od roditelja da svaki put provjeravaju sigurnost školskih prostorija za svoju djecu?
Mislimo da je krajnje vrijeme da odgovorni preuzmu odgovornost za svoje funkcije, a ne samo beneficije i enormna primanja koja crpe iz svoje stranačke podobnosti i rodbinskih veza, a ne stručnosti i kvaliteta rada. Zbog toga smatramo i tražimo da svi odgovorni za ovu tragičnu nesreću iz moralnih i ljudskih razloga podnesu ostavke na svoje funkcije – direktorica škole u Turbetu Mediha Riđić, Ministar obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona Bojan Domić i premijer Vlade Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo. Da živimo u nekoj od zemalja Zapadne Evrope svi oni bi već podnijeli neopozive ostavke na svoje funkcije. I onda se pitamo zašto godišnje Bosnu i Hercegovinu napusti oko 100.000 njenih građana. Vrijeme je građanima Bosne i Hercegovine vratimo nadu da će se stanje u našoj zemlji promijeniti nabolje, a ne nuditi im jednosmjernu kartu za zemlje Zapadne Evrope. Ili ćemo čekati da se ovako nešto desi i našem djetetu?
KO SDP BiH SBK/KSB

Po ranijim propisima, danas je tokom čitavog dana Bosanska ulica zatvorena za saobraćaj, što pješaci koriste već poznatom travničkom nedjeljnom šetnjom.
Već danas (ponedjeljak 13.9.) zaživit će i ideja Travničkog korza. Naime, kako je mnogima već poznato, a Bosanska ulica će na potezu od raskrsnice za Donju Mahalu do crkve sv. Ivana Krstitelja biti otvorena isključivo za pješake. Tokom dana će biti postavljena signalizacija za motorna vozila i pješake.
Travnički korzo proći će tromjesečni probni period, kako bi se našla najbolja solucija funkcioniranja, a građani su pozvani da na Centralnom trgu ili online putem dostavljaju svoje ideje i prijedloge za uređivanje travničkog šetališta.
Agencija DAN

U okviru programa manifestacije “Dani oslobođenja općine Jajce” koju organizuje Koordinacija organizacija proisteklih iz ARBiH 1992-1995. godine na jajačkoj tvrđavi jutros su podignute zastave Bosne i Hercegovine te ARBiH. 
Zastave su podignute uz intoniranje himne Bosne i Hercegovine u izvedbi Limene glazbe/duhačkog orkestra Jajce, a u prisustvu najviših predstavnika političkog i vjerskog života općine Jajce, predstavnika i članova boračkih udruženja, te sugrađana.
Nakon podizanja zastava, program manifestacije nastavljen je u Vincu gdje se igra malonogometni turnir.
Sutra, 13. septembra biće upriličen obilazak članova porodica šehida i poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i demobilisanih boraca Jajca.
Izvor: Jajce-online

Video spot za pjesmu “Esma sultanija” traje 4 minute i 21 sekundu. Za te 4 minute i 21 sekundu mali tim vrijednih ljudi je radio godinu dana. Priča je počela 30. avgusta 2020. godine stihovima Poeme o Esmi sultaniji:
“Zdravlje snuje onaj tko ga nema,
dunjalukom traži lijeka.
Obilazi stotine hećima
i na milost Božju čeka.
Slična sudba nekoć snađe
sultaniju Esmu mladu.
Lijeka nitko joj ne nađe,
al’ to ne slomi njenu nadu.
Hodila je Donjim krajem
nekoj Ljubi pa joj reče:
„Sve dukate svoje dajem
za mrvicu zdravlja, sreće!“
Kamen na kamen gdje se voli,
kamen na kamen gdje se mrzi,
kamen na kamen gdje se moli,
bija’ Ljubin zapis brzi.
ali što ih Vrbas dijeli.
Spoji braću što se mrze,
a živjet su složno htjeli.
Džamiju je sagradila
i ćuprije nove dvije,
nakon svega ozdravila
i bi sretna kao prije”…,
Kao nastavak četvrte, a za petu po redu manifestaciju, Asocijacija žena MIZ Jajce “Esma sultanija” organizovala je i realizovala projekat “Pjesma o Esmi sultaniji – priča o vjeri, ljubavi i nadi” u okviru kojeg je na nagrađeni tekst pjesme napisana muzika i snimljen video spot.
– Kada je raspisan javni natječaj za izbor pjesme o Esmi sultaniji, prijavio sam se kako bih dao skromni doprinos ovoj inicijativi, prije svega kao građanin Jajca, a onda i kao direktor ustanove koja se bavi kulturno-povijesnim naslijeđem. Bio sam prijatno iznenađen kada su me iz organizacijskog odbora obavijestili da je moja pjesma osvojila prvu nagradu. Osobito sam sretan što je naša suradnja nastavljena i nakon toga i što su u cijeli projekt bile uključene osobe iz Jajca, od Hane Kunić koja je prelijepo otpjevala pjesmu, gosp. Popaje koji je napisao glazbu i aranžman, Sameda Žužića koji je obavio izvrstan posao s video spotom, te glumaca i organizatora cijeloga projekta. Mislim da je ovo lijepi primjer suradnje koja se može nastaviti i na drugim poljima i koja može biti dobar putokaz u pravcu zajedničkog djelovanja za dobrobit cijele naše zajednice, izjavio je gospodin Anto Brtan, autor teksta “Poema o Esmu sultaniji”.
Muziku za stihove autora Ante Brtana su pisali Selma i Abdulkerim Popaja. Dok je Abdulkerim radio na aranžmanu, Selma je maestralni tekst poeme blago adaptirala uz napisane note.
“Tražeći inspiraciju za muziku notama i emocijama sam hodao jajačkim kaldrmama zanesen ljepotom stihova legende o sultaniji Esmi. Muzika koju čujete je ljubav prema gradu mojih pradjedova i ponos što smo upravo moja supruga i ja odabrani da budemo dio ovakvog projekta”, rekao je autor aranžmana i koautor muzike, Abdulkerim Popaja.
Legendu ispisanu u nekoliko stihova pjeva mlada Jajčanka, Hana Kunić koja je u nekoliko rečenica sublimirala svoje učešće i rad na projektu:
”Legenda o Esmi sultaniji historijska je priča koja mi je oduvijek bila iznimno zanimljiva, kako zbog baštine koja je iz nje iznikla, tako i zbog njenog neriješenog završetka. S obzirom na to poziv da učestvujem u ovom projektu koji kroz muziku odahnjuje priču ove misteriozne sultanije, za mene je bila velika radost i čast. Iako se već dugi niz godina amaterski bavim pjevanjem ovaj projekat je za mene bilo posve drugačije iskustvo. Imala sam priliku po prvi put iskusiti studijsko snimanje pjesme i snimanje spota, te na taj način dati svoj doprinos muzičkom doživljaju ove legende. Smatram da smo uspjeli ponovo oživjeti historijski i tradicijski značaj priče o Esmi sultaniji, te se nadam da će se njena legenda pričati i nadalje među generacijama koje dolaze.”

Stihove legende i čarobnu muziku prati i živopisan video spot ispunjen detaljima s lijepih i ne tako poznatih jajačkih lokacija.
“Velika mi je čast bila raditi na ovom, mogu slobodno reći, jednom od meni posebnijih projekata. Spoj emocija, historije, mladosti, profesionalizma, spoj umjetnosti i rada dali su konačan proizvod. Video spot je zahtijevao mnogo sati rada. Međutim, uz dobru ekipu na snimanju, ugodnu muziku i pjesmu, sve je bilo ljepše i rad se činio mnogo lakšim nego što zaista jest. Hvala gospodinu Anti Brtanu, koji mi je ukazao povjerenje da odradim ovaj važan zadatak ispred JU “Agencije Jajce”.
Također, hvala Asocijaciji žena “Esma sultanija” koja je bila sjajan organizator, pokretač i saradnik”, riječi su scenariste i režisera video spota, Sameda Žužića.
A kako je to biti Esma sultanija barem jedan dan ispričala je Fatima Hadžić, mlada profesorica sporta koja je u video spotu oživjela sultaniju iz legende:
“Prije svega,velika je čast dobiti poziv za takvu ulogu, prvobitno jer se pored izgleda gledao i karakter glumice. Karakter i put kojim osoba ide igraju veliku ulogu u životu, pa je tako i mene moj put doveo do sultanije.
Velika je čast pokušati oživjeti legendu o Esmi sultaniji snimajući 7h u jednom danu na nestvarno lijepim lokacijama Jajca. I zaista, lijepo je doć’ u svoju čaršiju, k’o sultanija se vratiti.”
Jednogodišnji projekat je završen svečanom promocijom video spota za pjesmu Esma sultanija 11.septembra 2021.godine u ‘Domu kulture Jajce” Jajce.
“Sve što je uslijedilo nakon dodjeljivanja nagrada na prošlogodišnjem nagradnom konkursu za pjesmu o Esmi sultaniji je jedna dugotrajna, neizvjesna, ponekad teška i naizgled bezizlazna, ali nadasve lijepa i čarobna priča koja je trajala godinu dana i mi danas na promociji čitamo njene posljednje stranice. Premijerom video spota ova legendarna priča će dobiti novu, digitalnu dimenziju, i poći će online putem na ekrane i u srca onih koji je budu shvatili i zavoljeli,” izjavila je za kraj koordinatorica projekta “Pjesma o Esmi sultaniji – priča o vjeri, ljubavi i nadi”, Mirela Humić.
Promocija i YouTube premijera su završene, a pjesma, spot, legenda, grad i djevojke i djevojčice u spotu tek započinju svoje putovanje u javnost. Želimo da to bude lijep i dugotrajan put.
Pjesmu možete pronaći i pogledati na YouTube kanalu Medžlis IZ Jajce, pod nazivom Esma sultanija.
(MIZ Jajce/Foto:Photography by Zuchdi)


Ovčari, koji na Vlašiću tradicionalnim metodama proizvode nadaleko poznat vlašićki sir, koriste posljednje sunčane dane prije kraja sezone i silaska u nizine. Koliko je suša utjecala na količinu, cijenu i kvalitet sira te koliko je danas onih koji se žele baviti ovim poslom, provjerila je naša ekipa.
Nakon skoro dva sata jutarnje muže oko 200 ovaca, od dobijenih 60-ak litara mlijeka počinje proizvodnja sira, po tradicionalnom receptu koji Hodžići čuvaju generacijama. Ovdje, na nadmorskoj visini koja premašuje 1.800 metara, od maja do oktobra, nastaje jedinstven proizvod, za čiji su kvalitet presudni pašnjaci i pogodna klima.
„Stavim bure, kese ove, citke da se procijedi kad se pomuze. Onda uzmem, maju stavim, izmiješam. I stavim jedan sat i pol da nadođe sir. Onda stavim ga u kese i cijedim ga otprilike sat vremena. I slažem ga onda u kacu, jednu po jednu krišku“, objašnjava Dževada Hodžić.
Zajedno sa 20-ak preostalih domaćinstava, Hodžići ljeto provode nomadeći sa svojim stadima po obroncima Vlašića. Privode se kraju radovi na pripremanju stočne hrane za zimu i spuštanje u niže krajeve. Ova ih je godina, kažu, izdala. Nakon hladnog perioda u proljeće, uslijedile su ljetne suše, zbog čega su ostali bez dovoljnih količina stočne hrane.
„Nešto smo pripremali, puno je poskupilo. Znači, vreća žita je otišla duplo. Vreća kukuruza koja je 40 kila koštao 11 maraka, sad 23“, govori Šaban Hodžić.
Zbog suše je i proizvodnja sira prepolovljena. Od uobičajenih tri i pol, ove će godine iz katuna Hodžića izaći tek nešto više od jedne tone sira. Očekivano, zbog toga će i cijena biti znatno viša.
„A za sir dolaze nakupci. Dođe ti nakupac pa kako se sa njim dogovoris. Prošle godine je bio 9 maraka, ove godine ga prodaju 10-12 maraka“, dodaje Šaban Hodžić.
No, Hodžiće brine činjenica što posao star više od stoljeća danas uglavnom nema ko naslijediti, pa bi proizvodnja sira mogla i izumrijeti. Ovaca je sve manje, a na planini su ostala uglavnom samo starija domaćinstva.
„Moja djeca kad vide kako ja guremišem i sve… Znači, ne možeš ih zadržat, nemoj im ni spominjat što se tiče ovce“, jada se Šaban Hodžić.
Dok su prije rata ovčari iz sela na obroncima Vlašića proizvodili oko 200 tona sira, te imali zagarantovan otkup, danas se, kažu, proizvodi manje od trećine, a pola proizvođača je u gašenju. Uz to, loši vremenski uslovi ove godine značajno su utjecali na količinu proizvedenog vlašićkog sira, kojeg će ove godine u značajno manjim količinama biti na domaćim trpezama.
izvor: federalna.ba

Mehmed Husić iz Bugojna kozarstvom se bavi 15 godina.
Zahvaljujući kozama u roku je otplatio svoju kuću za koju mu je novac posudio rođak. Naime ovaj vrsni stočar podstanar je bio punih 40 godina.
Rođak mu je posudio novac za kupovinu kuće i koza. Od tada je za Mehmeda sve krenulo na bolje.
Ovaj vrijedni stočar odlično poznaje svoje koze. Nikada kao u ovo vrijeme nije bilo na cijeni kozje mlijeko.

Kako tvrdi Mehmed njegova žena pravi spiskove za red na mlijeko a najviše zahvaljuje doktorima koji su najveći promotori kozjeg mlijeka.
Mehmed odlično pravi i sir. Razmišljao je o proširenju stada ali nema radne snage.
Bez obzira na sve poteškoće Mehmed je sretan sa svojim kozama kao i one što imaju njega za svoga gospodara.