Nekoliko nezavisnih sindikata u obrazovanju u SBK zatražilo je inspekcijski nadzor nad kako tvrde nezakonitim upošljavanjem u obrazovanju odnosno upošljavanju na 60 dana.
Sindikati traže primjenu Zakona o osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju i donošenje mjera u skladu s istim.
U nastavku donosimo dopis:
Centralna.ba
Matošević je također istaknuo da su danas skijališta u SBK veoma konkurentna zimska odredišta i popularne zimske turističke destinacije koje zauzimaju važno mjesto na turističkoj mapi Bosne i Hercegovine
Zimska turistička sezona na području Srednjebosanskog kantona (SBK) bit će službeno otvorena u petak, 10. decembra na Vlašiću.
Iz Turističke zajednice SBK ističu da posjetitelje na Vlašiću, u razdoblju od 10. do 12. decembra, uz zabavan dnevni program, druženje s Djeda Mrazom i igre bez granica na snijegu te koncerte najpopularnijih muzičkih zvijezda iz regije, očekuje najveći ski opening ove zime u BiH.
Deseto jubilarno izdanje najvećeg zimskog festivala u BiH, popularno „Šankanje“, ove godine na Vlašić dovodi regionalne muzičke zvijezde Milicu Pavlović, Sašu Matića, Natašu Bekvalac i Amela Ćurića.
– Ljubitelje zimskih sportova i dobre zabave i ove zimske turističke sezone na Vlašiću očekuju brojni vrhunski doživljaji prilagođeni svim generacijama. Zanimljiv sportsko-zabavni program sasvim sigurno osigurat će nezaboravan provod na planini – kazao je direktor turističke agencije Sol Azur-Buena Vista Armin Alijagić.
S obzirom na aktualnu epidemiološku situaciju te imajući u vidu zanimanje i dolazak brojnih gostiju iz Bosne i Hercegovine, ali i zemalja okružja, Vlašić se prilagodio situaciji koju je nametnula pandemija covid-19, te je naglašena važnost poštivanja protokola vezanih za covid-19 kako bi se svi ljubitelji zimskih sportova osjećali sigurno.
Alijagić je dodao kako će „Šankanju” moći prisustvovati samo osobe koje su preboljele koronavirus, kao i cijepljeni ili testirani posjetitelji.
Kao još jedan vid dodatne zaštite, pored punkta za testiranje na covid-19, na samom ulazu u Solazur arenu, postavljena je termalna kamera koja će detektirati povišenu tjelesnu temperaturu u stvarnom vremenu.
– Pred svim dionicima turističke destinacije je nažalost i ove godine bio veliki zadatak i izazov kako bismo svim ljubiteljima zimskog doživljaja omogućili, prije svega, siguran boravak na ovom području. Nadam se da smo svi zajedno, kako turistički djelatnici, tako i posjetitelji zapravo mnogo toga naučili iz prethodnog perioda, te da bismo trebali biti dosta odgovorniji prilikom posjeta planinskim centrima – kazao je ravnatelj Turističkog ureda Turističke zajednice SBK Miroslav Matošević.
Matošević je također istaknuo da su danas skijališta u SBK veoma konkurentna zimska odredišta i popularne zimske turističke destinacije koje zauzimaju važno mjesto na turističkoj mapi Bosne i Hercegovine. Pored Ski centra Vlašić na području SBK još je šest skijališta manjeg kapaciteta koja nude vrhunske zimske doživljaje.
U travničkoj Donjoj čaršiji, prema raspoloživim podacima od druge polovice 16. vijeka, nalazi se travnička “Sulejmanija” ili “Šarena džamija”.
Nazvana je “Šarenom” zbog bogatih i neobičnih likovnih dekoracija na vanjskim i unutrašnjim zidovima, a osim toga je karakteriše munara/minaret koji se kod ove džamije nalazi na lijevoj umjesto na desnoj strani. Historičari to pravdaju nestabilnim tlom zbog potoka koji se tuda slijevaju prema rijeci Lašvi. Zanimljiva je i nepotvrđena činjenica da munara navodno potječe od stare džamije, “Ćamilije” koja se nalazila na tom mjestu i koja je izgorjela u požaru 1815. godine. Veliki travnički požar iz 1903. godine je jednostavno “zaobišao” ovaj objekat.
Prethodna renovacija Šarene džamije rađena je osamdesetih godina prošloga vijeka, a posljednja koja upravo završava ovih dana, obuhvata kompletan vanjski i unutrašnji dio, te okolicu.
Ova bogomolja privlači veliki broj turista iz Evrope i svijeta u Travnik, a reakcije su uvijek izrazito pozitivne. Tim povodom, mali dio detalja Šarene džamije objavili smo 2019. godine, a možete ih pogledati u nastavku.
travnicki.info
U subotu je u Travniku, u organizaciji Streljačkog saveza SBK/KSB održan seminar za trenere sportskog streljaštva.
Na seminaru je obrađeno sedam tema, a predavači su bili iskusni sportski radnici iz Tešnja, Visokog, Novog Travnika, Bugojna i Travnika.
Seminaru su prisustvovali predstavnici deset sportskih streljačkih klubova, a po njegovom završetku gosti su ovo dešavanje ocijenili najvišim ocjenama, te se zahvalili Streljačkom savezu SBL/KSB i Sportskom streljačkom klubu “TARGET” Travnik na odličnoj organizaciji.
Agencija DAN
Udruženje Pomozi.ba aktiviralo je humanitarni broj 17014, kako bi drva bila osigurana za što veći broj starih i iznemoglih osoba, porodica u stanju socijalne potrebe i drugih socijalno ugroženih kategorija stanovništva.
– Pozivom na ovaj broj donirate dvije KM, a broj je jedinstven za sve operatere u BiH – navode iz Udruženja Pomozi.ba.
Plan Udruženja Pomozi.ba je da isporuči hiljadu metara drva i dvije stotine tona briketa, što je dovoljno za 200 porodica i pojedinaca širom BiH (Kanton Sarajevo, Zvornik, Tuzla, Konjic, Ugljevik, Zenica, Bihać, Vareš, Kalesija, Prnjavor, Živinice, Cazin, Maglaj, Travnik, Zavidovići, Kakanj, Doboj, Kiseljak, Brčko).
Dosad su isporučena drva za stotinu porodica na području Kantona Sarajevo, a sa isporukom u drugim gradovima počinju 6. decembra.
Pozivali su sve humane ljude da se priključe i ovoj akciji za pomoć najugroženijima kako bi ove hladne zimske dane provodili u toplom.
Pored poziva na broj 17014 pomoći im možete i donacijama putem web platforme www.pomoziba.org, kao i uplatama putem standardnih žiro računa Udruženja Pomozi.ba i PayPala sa obaveznom svrhom uplate “Drva 2021”, saopćeno je iz Udruženja Pomozi.ba.
izvor: travnicki.info
Autor: Dragan Bursač
Vidim poruku na mobitelu, a u poruci piše:
“Evo druže, završio sam spomenik, još samo jarboli, klupe i video nadzor do četvrtka. Poslaću ti neke snimke spomenika. Ne damo se ovim sotonama!”
U potpisu: Jasmin Halilović iz Busovače.
A Jasmin je čudo. I filanatrop humanista, i aktivista, i prvi čovjek antifašista ovog bosanskohercegovačkog gradića. Jasmin ne da zaboravu naše herojsko antifašističko naslijeđe. Ponekad mora sam. Često mora sam. I uvijek nas sve podsjeti na veličinu ideje koju smo nekako kolektivno zaboravili negdje na putu istorijskog revizionizma i nacionalističke propasti.
Da, potpuno je sam renovirao partizanski spomenik u Busovači. Inače, ovo znamenje je podignuto i posvećeno NOR-u i žrtvama fašizma 1941-1945, a uništeno je u osvit rata. Originalni spomenik postavljen je 1966. godine, a autor idejnog rješenja bio je inženjer Munib Muftić.
I danas Jasminove riječi, pune ponosa, prelijevaju ponos na mene, a nadam se i na sve građane moje i naše Bosne i Hercegovine. U doba, kad se retroaktivno uništava najsvjetlija tradicija antifašizma na simboličkoj ravni i kad nestaju, što dinamitom, što ljudskom nebrigom, spomenici od neupitnog povijesnog i estetskog značaja, jedan čovjek nam vraća, ne nadu u bolje sutra, nego vjeru u ovu sadašnjost.
I zaista, gledam, ispred mene stoji ljepotan, simbol onog iskonskog zajedničkog u borbi protiv najvećeg zla.
Odmah se sjetim, ne mogu da se ne sjetim sramnih grafita, murala i spomen-ploča koje su podignute zločincu Ratku Mladiću i inim u (ne)čast. Sjetim se ulica i trgova ustaških i četničkih glavaša, sjetim se revizije istorije, sjetim se nakarada državnih i paradržavnih koje su otvoreno po regionu stale na stranu fašista i nacista, pa mi se kao čovjeku plače.
A onda vidim Jasmina Halilovića, pa bih plakao od sreće.
“Moramo se već jednom dići da bi stvorili zajedništvo i da ne gledamo kako se ko zove, kako se ko krsti, da se cijenimo, poštujemo… I ove što nas vode, i njih da poštujemo, ali više – dosta ih je”, kaže Jasmin i sublimira u dvije rečenice valjda sve ono što smo svi đuture trebali zaključiti u zadnje tri decenije.
I znam, neko će reći, eno ga još jedan zaneseni nostalgičar, koji vidi samo ono što on hoće da vidi. Može biti, ali kako tumačite da je taj nostalgičar obnovio džamiju i popravio ckrvu?!
Eto za one koji ne znaju, Jasmin Halilović, prije no što će obnoviti spomenik posvećen borcima NOP-a, renovirao je i džamiju, te posebno pomogao da se crkvi u Kačunima promijeni krov. I ne, nije njegov ljudski aktivizam zaustavljen tu.
Dragan Bursać / Ustupljeno Al JazeeriNije se Jasmin bavio samo zaštitom vjerskih objekata i uređenjem partizanskih spomenika, iako bi mu i ovo za tri života bilo dovoljno. On je aktivan čovjek koji razmišlja dalje i dalje.
Razmišlja o zaštiti životne sredine.
Tako je uredio i zaštitio područje gdje izvire kisela voda na Kaoniku na Ciglani, a želja mu je da i čaršiju u Busovači vrati u prvobitni položaj.
I neki će reći, puno je to hvalospijeva za jednog čovjeka. Ja opet mislim da je premalo. Može biti da je Jasmin Halilović iz malene Busovače jugonostalgičar. Može biti i da je ljubitelj sakralne arhitekture. Može biti da je ekolog i građanski aktivista. Ali je nekako mislim da je on sve to odjednom ili prostije – Jasmin je Čovjek. Za Čovjeka nema neke razlike kad pomaže Bošnjaku, Srbinu, Hrvatu, majci prirodi, Božjoj kući, ili antifašisti i svom gradu.
On naprosto pomaže ljudima i životu uopšte.
Jedan Jasmin u jednoj Busovači, neki će reći, na kraju svijeta radi ono što bi svi trebali raditi, pomaže svojoj lokalnoj zajednici, pa je tako za Dan državnosti ova malena Busovača došla (zasluženo) na početak naših svjetova. Voljom, željom i zalaganjem jednog čovjeka.
A onda gledam iskrene antifašiste koji su došli u Busovaču, gledam Nenada Čanka, lidera vojvođanske Lige socijaldemokrata koji je “potegao” čak iz Novog Sada, gledam kako svi zajedno pod zastavom Bosne i Hercegovine polažu cvijeće i vijence na spomenik onim koji su dali život za slobodu i udarili temlje državnosti moderne Bosne i Hercegovine i sve dobija jedan viši, nadzemaljski i metafizički smisao zbog koga, nije to fraza, zaista vrijedi živjeti i boriti se.
Ali u čitavoj ovoj priči koja u sveopštem sivilu zaista podsjeća na neku zimsku bajku, izdvojio bih jednu Jasminovu rečenicu. On kaže:
“Odavno sam ja to trebao uraditi, to je bilo toliko prljavo i zaraslo, ali sve smo to sredili…”.
Vidite, ovaj čovjek sebe prekorjeva što nije još brže, više i jače radio. Sa druge, strane glavaši ove zemlje i regiona nagrađuju sebe za destrukciju.
Na kojoj ćeš strani biti ti, dobri čovječe? Na ljudskoj sa Jasminom, ili na onoj demonskoj, sotnonskoj kako reče, koja ništi naše tkivo dobra?
“Javite se ponekad, svi nam trebate”, kaže mi na koncu Jasmin.
Zatvorih poruku.
Do nas je. Sve je do nas!
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Turistička ponuda otvaranja nove skijaške sezone na Jahorini proširena je prvim gastro festivalom pod nazivom “Ćevap fest”, koji je okupio najbolje ćevabdžije iz regiona.
Jedinstven gastro doživljaj na olimpijskoj ljepotici, Jahorini okupio je brojne ljubitelje ćevapa i gurmana koji su ipak napravili najveću gužvu ispred štanda ćevabdžinice Hari iz Travnika.
Menadžerica ćevabdžinice Hari Iman Hadžić istaknula je da su jako zadovoljni posjetom gostiju, te da su „Harijevi“ ćevapi pobrali najveće simpatije na Jahorini.
-„Ćevabdžinica Hari je prvi put iznijela svoj roštilj izvan svojih objekata u Travniku i Vlašiću i iako smo se malo pribojavali kako će to sve proteći, sa zadovoljstvom smo prihvatili poziv organizatora, a ogromno interesovanje za našim ćevapima ipak je dokazalo koji su to zapravo najpoznatiji ćevapi u regionu. – kazala je Hadžić.
Pored ćevabdžinice Hari iz Travnika, učešće u ovogodišnjem gastro festivalu uzeli su i sarajevski “Hodžić” trostruki dobitnik prestižne gastro nagrade “Zlatna ugostiteljska kruna”, ćevabdžinica „Zmaj“ i “Biona SA” koja nudi veganske ćevape, te poznati zenički “King”, banjalučka “Zlatna kruna“, kao i beogradski “Valter”, jedan od najvećih restoranskih lanaca u Srbiji.
Organizator „Ćevap fest-a“ Milan Gubor, kazao je da su uspjeli na Jahorini okupiti najbolje.ćevabdžije iz regiona te privući ogroman broj turista i posjetitelja, a sve to u veoma teškim vremenskim uslovima.
–Želim da pohvalim sve učesnike, ćevabdžije koji su odradili fantastičan posao. Zajedno ćemo na proljeće ući u organizaciju narednog festivala. – kazao je nakraju Gubor.
Izvor: Travnik-Grad
Na području Federacije BiH, od 8. marta, kada je počela vakcinacija protiv COVID-19, vakcinisano je 975.980 građana, od čega je prvom dozom imunizirano 518.765, a drugom 452.324 osobe, posljednji su podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Najviše vakcinisanih i dalje je u Kantonu Sarajevo – 282.576 (prvom dozom 146.429, drugom 134.431), a najmanje u Posavskom kantonu – 12.748 osoba (prvom dozom 6.756, a drugom 5.848).
U Unsko-sanskom kantonu administrirano je 72.187 doza vakcina (39.457 prvom i 32.458 drugom dozom).
U Tuzlanskom kantonu utrošene su 214.834 vakcine (117.318 za prvu i 96.601 za drugu dozu).
U Zeničko-dobojskom kantonu prvu dozu primilo je 84.241, drugu 73.500 osoba, a ukupno je vakcinisano 158.238 osoba.
Prvu dozu vakcine protiv koronavirusa u Bosansko-podrinjskom kantonu primilo je 8.343, a drugu 7.147 osoba. Ukupno je utrošeno 15.633 vakcine.
U Srednjobosanskom kantonu 52.085 osoba primile su prvu, a 47.196 drugu dozu vakcine, što je ukupno 99.632 doze vakcina.
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu 46.119 osoba dobilo je prvu, 39.014 drugu dozu vakcine protiv COVID-19. Ukupno je dato 85.813 vakcina.
U Zapadno-hercegovačkom kantonu 8.897 osoba dobilo je prvu, dok je drugom dozom vakcinisano 8.150 osoba. Ukupno su date 17.132 vakcine.
U Kantonu 10 prvu dozu vakcine primilo je 9.120, a drugu 7.979 osoba, što je ukupno 17.187 utrošenih vakcina.
U prethodnoj 48. sedmici, u Federaciji BiH vakcinisano je 21.444 osoba, i to prvom dozom 10.231, a drugom 8.562 građana.
Najviše imuniziranih bilo je u Tuzlanskom kantonu – 6.539 osoba (3.545 prvom i 2.628 osoba drugom dozom), pa slijede Zeničko-dobojski kanton sa 4.368 i Kanton Sarajevo sa 4.355 administriranih doza vakcina.
Kompanija Vlašić-gradnja od 2009. godine radi na važnim projektima, kako u Travniku, tako i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. Ovo preduzeće do sada je izgradilo veliki broj stambenih i poslovnih zgrada, ali i sportskih i industrijskih hala. Ipak, projekti od kojih će veliku korist imati građani Travnika i SBK odvijaju se u krugu dvije travničke bolnice. Naime, ova kompanija trenutno gradi višenamjenske objekte u krugu JU Bolnica Travnik i JU Bolnica za plućne bolesti i TBC Travnik. Tim povodom o važnosti o kompleksnosti ovih projekata razgovarali smo sa uposlenicom ove kompanije, injžinjerom građevinarstva, Ajlom Patković.
”Na radovima koje izvodimo u krugu JU Bolnica Travnik, koja je i investitor radova, radimo na izgradnji aneksa objekta u kojem su prvobitno trebali biti samo specijalni MR i CT kabineti. U dograđenom dijelu su također planirani kabineti mikrobiologije i transfuzije. Vođeni prethodnim iskustvom, radove smo počeli po dobitku projekta u aprilu ove godine, te se prva faza završetka radova planira do kraja ove godine. Na izvođenju radova trenutno dnevno radi 8-10 ljudi.” izjavila je Ajla za naš portal.
Posebno olakšanje u vidu liječenja osjetit će onkološki pacijenti sa područja Srednjobosanskog kantona. Trenutno stanovnici našeg kantona odlaze na odjele onkologije u Sarajevo i Tuzlu. Ipak, ohrabruje činjenica da će se uskoro moći liječiti u Travniku.
”Na radovima koje izvodimo na Bolnici za plućne bolesti i TBC radimo izgradnju Prijemne ambulante onkologije. Objekat Prijemne ambulante onkologije se dograđuje uz postojeći objekat bolnice. Ovaj objekat će posjedovati dvije ordinacije, te prilagođenu sobu za dnevnu terapiju onkologije. Novi objekat će iz temelja promijeniti uslove rada i liječenja u Bolnici za plućne bolesti i TBC, a izgradnja je započela u augustu ove godine. Trenutno smo u fazi izvođenja unutrašnjih, finih radova. Završetak radova na Prijemnoj ambulanti planiran je na proljeće 2022. godine. Na rokove i realizaciju radova će zasigurno osjetno utjecati zimsko vrijeme koje nam dolazi, ali će u konačnici ipak sve biti realizirano na očekivan način, sukladno sa rokovima.” zaključuje uposlenica Vlašić-gradnje.
Agencija DAN
Fokus