Radio Donji Vakuf

Category: SBK

  • Tri krivična djela u 24 sata na području SBK

    Tri krivična djela u 24 sata na području SBK

    Tokom protekla 24 sata na području Srednjobosanskog kantona prijavljena su 3 krivična djela.

    Dana 21.12.2022.godine oko 20,30 sati u mjestu Dolac na Lašvi, općina Travnik, policijski službenici Jedinice za specijalističku podršku u suradnji sa službenicima tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga PU Travnik izvršili su kontrolu i pregled osobe M.B. rođen 1997.godine iz Travnika. Tom prilikom, isti je dobrovoljno predao određenu količinu bijele praškaste materije za koju se sumnja da je opojna droga speed.

    U saradnji sa nadležnim Kantonalnim tužilaštvom protiv osumnjičenog se poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje.

    JAVNI RED I MIR

    Evidentirana su 2 slučaja narušavanja javnog reda i mira.

    SIGURNOST  SAOBRAĆAJA

    Evidentirane su 2 saobraćajne nezgode u kojima je 1 osoba zadobila lakše tjelesne povrede.

    Zbog različitih prekršaja iz oblasti saobraćaja uručeno je ukupno 309 prekršajnih naloga, od kojih je 138 naloga uručeno zbog prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, koji su evidentirani mobilnim i fiksnim radarima.

    Iz saobraćaja su zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola ili bez položenog vozačkog ispita isključeno 11 vozača.

     

     

  • Tužna realnost u BiH. Redovi ispred javnih kuhinja sve veći

    Tužna realnost u BiH. Redovi ispred javnih kuhinja sve veći

    U Bosni i Hercegovini sve je više siromašnih, pokazuju to i sve veći redovi ispred javnih kuhinja.

    U banjalučkom “Mozaiku prijateljstva” dnevno pripreme i do 800 obroka. Inflacija i porast cijena osnovnih životnih namirnica negativno su se odrazili i na njihov rad.

    Ipak, uspijevaju opstati zahvaljujući donatorima, prenosi Federalna.ba.

    Redovi ispred javnih kuhinja sve duži

    Redovi ispred javne kuhinje “Mozaik prijateljstva” u Banjoj Luci svakim danom su sve duži.

    Dok većina onih koji se hrane ovdje izbjegava da javno govori o tome, ima i onih koji su bez ustručavanja svoju priču podijelili.

    Stoja i Jovanka svakodnevno dolaze po obrok u javnu kuhinju. Kako kažu, da im nije toga, ne znaju kako bi preživjele.

    Penzija im, pričaju, ne može biti ni deset dana.

    Potražnja za hranom nikada nije bila veća, tvrde u “Mozaiku prijateljstva”. Broj korisnika iz dana u dan raste, a namirnice su sve skuplje.

    Inflaciju ne mogu pratiti. Sredstva koja dobiju iz gradskog budžeta – ne mogu im biti ni deset dana. Da nije ljudi dobre volje, koji im pomažu, mogli bi staviti ključ u bravu. Samim tim, stotine Banjalučana ostaviti i bez jedinog obroka.

    “Unazad 30 godina kada se vratimo, mislim da je danas mnogo veće siromaštvo i beznađe. Ta potraga za hranom nije više kao nekada.

    Nekada smo imali beskućnike. Danas je to prošireno na ljude koji primaju neke plate”, govori Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja građana Mozaik prijateljstva.

    Iz gradskog budžeta na godišnjem nivou za finansiranje humanitranih organizacija izdvaja se oko pola miliona maraka.

    Od toga je za “Mozaik prijateljstva” devet i po hiljada. To nije ni blizu dovoljno za njihove potrebe. U narednoj godini će dobiti pet hiljada više.

    Oslobađanje od PDV-a može pomoći

    “Mogu samo reći da brinemo o socijalnim kategorijama. Iskreno se nadam da nećemo morati povećavati sredstva. To bi značilo da situacija ide nabolje i da ćemo imati nadu da će što manje ljudi biti prinuđeno da koristi ove usluge”, kazala je Mirna Savić-Banjac, savjetnica gradonačelnika Banje Luke.

    “Inflacija je dovela i do većeg punjenja gradskih i općinskih budžeta. Dobar dio tog novca može se usmjeriti za nabavku hrane javnim kuhinjama”, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

    On dodaje i kako oslobađanje od PDV-a na doniranu hranu može pomoći.

    U banjalučkoj javnoj kuhinji rekli su nam da dnevno pripreme i do 800 obroka. To je gotovo tri puta više u odnosu na proteklu godinu.

    I, dok, s jedne strane imamo političare koji se grčevito bore za takozvani “bijeli hljeb”, s druge je sve više onih koji nemaju ni za onaj obični.

     

  • KO SDP : Srednjobosanski kanton bez razvojnog Budžeta i u 2023.godini

     

    Današnja, 1.sjednica Skupštine Srednjobosanskog kantona protekla je u znaku usvajanja nacrta Budžeta Srednjobosanskog kantona za 2023.godinu.

    Vlada se standardno hvalila kako je dobro radila u prošloj godini i kako je Budžet za 2023.godinu veći nego ikada do sada – čak 302 miliona konvertibilnih maraka, ali je Premijer ipak na kraju priznao da skoro sav prihod u budžetu ne zavisi od rada Kantona nego od privrednih kretanja u Bosni i Hercegovini. U prijevodu – za ovoliko veliki Budžet zaslužni su prvenstveno građani Bosne i Hercegovine koji su zbog rasta cijena i inflacije prinuđeni plaćati proizvode i usluge znatno skuplje nego prethodnih godina, a samim time i izdvajanje za poreze su veća.

    Ono što je primjetno je da je i pored ovako velikog punjenja Budžeta i dalje ovo isključivo socijalni budžet, bez ikakve volje i želje da se sredstva napokon počnu ulagati u razvoj Kantona koji je po svim ekonomskim pokazateljima najsiromašniji kanton u Federaciji BiH. Najveće povećanje odnosi se na rast plata uposlenih u institucijama, iako, za sada, nije sa sindikatima utvrđena osnovica boda što je i zakonska obaveza.

    Također, predviđena su i nova radna mjesta u institucijama, gdje bi se, po riječima Premijera, trebali zaposliti sposobni ljudi, jer ljudima koji sad rade treba i po nekoliko godina da završe poslove koje su davno trebali uraditi. Da li će ovo napokon biti prekretnica u radu naših institucija gdje će se napokon početi zapošljavati sposobni umjesto stranački i rodbinski podobnih, ostaje nam da se vidi.

    Sredstva za privredu, a posebno poljoprivredu i dalje su u odnosu na ukupan Budžet minimalni, a obzirom da je Budžet rastao, čak su u procentima i manji nego prošle godine. Ovo je posebno zabrinjavajuće zbog najavljenog rasta cijena energenata, ali i konstantnog rasta cijena sirovina i opreme, tako da s pravom postavljamo pitanje postojanja pojedinih ministarstva u Vladi, obzirom da nikom nije jasno šta konkretno rade da bi poboljšale status svojih korisnika.

    Kada ovome dodamo i činjenicu da Budžetu nema velikih infrastrukturnih projekata, jasno je što ovaj Kanton prednjači po broju odlaska mladih.

    Ono što je posebno primijećeno je i nebriga za boračku populaciju, a posebno za nezaposlene borce ispod 57 godina starosti koji su i iznijeli najveći teret borbe za opstanak Bosne i Hercegovine. Iako bi ovolikim rastom budžeta bilo jednostavno pomoći i ovoj populaciji, Vlada za to nema sluha, ali je pokazala interes da dodatno finansijski pogura boračka udruženja sa 50.000 KM kako bi vjerovatno povećali plate uposlenih u tim udruženjima. To što ta ista udruženja nisu ništa uradila da konkretno pomognu svojim članovima, to vjerovatno više govori o činjenici da su ovakvim stanjem u društvu zadovoljni isključivo predsjednici i uža rukovodstva udruženja, a nikako borci koji su i dalje na svim marginama društva ostavljeni da sami pokušaju preživjeti kako znaju i umiju.

    Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine i njeni zastupnici u Skupštini Srednjobosanskog kantona i dalje čvrsto stoje na stanovištu da se kroz Budžet mora više prepoznati potreba za razvojem Kantona, pomoći osjetljivim kategorijama stanovništva, te napokon pristupiti strateškim infrastrukturnim projektima koji ne samo da će otvoriti nova radna mjesta i podići standard građana, nego i napokon stvoriti tračak nade da i u našem kantonu postoji budućnost za mlade ljude.

     

    (KO SDP BiH SBK/KSB)

  • Vlada SBK: Odluka o subvencioniranju boravka djece u predškolskim ustanovama

    Vlada SBK: Odluka o subvencioniranju boravka djece u predškolskim ustanovama

    151. sjednica Vlade Srednjobosanskog kantona, zakazana je za četvrtak, 22.12. 2022.godine, u 9 sati

    DNEVNI RED

    1. Zapisnik sa 150. sjednice Vlade Srednjobosanskog kantona – sekretar Vlade
    2. Prijedlog odluke o utvrđivanju Liste lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Zavoda za zdravstveno osiguranje KSB/SBK – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
    3. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o subvencioniranju boravka djece u predškolskim ustanovama na području Srednjobosanskog kantona u 2022. godini – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
    4. Prijedlog odluke o preraspodjeli sredstava u Budžetu Srednjobosanskog kantona za 2022. godinu (iznos 133.000,00 KM) – Ministarstvo financija
    5. Prijedlog odluke o preraspodjeli sredstava u Budžetu Srednjobosanskog kantona za 2022. godinu (iznos 451.679,00 KM) – Ministarstvo financija
    6. Prijedlog odluke o izvršenju neplaniranih sredstava u Budžetu Srednjobosanskog kantona za 2022. godinu – Ministarstvo financija
    7. Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za zaključivanje Aneksa 2. Ugovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju rude gipsa na lokalitetu Elezovac, općina Donji Vakuf – Ministarstvo privrede
    8. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava iz Tekuće rezerve Budžeta KSB/SBK za 2022. godinu za sufinanciranje turističkih manifestacija na području Kantona – Ministarstvo privrede
    9. Prijedlog odluke o raspodijeli dijela sredstava sa pozicije “subvencije privatnim preuzećima i preduzetnicima – interventna sredstva“ za 2022. godinu – Ministarstvo privrede 10. Prijedlog odluke o raspodijeli sredstava sa pozicije “Transfer neprofitnim organizacijama za 2022. godinu – Ministarstvo privrede
    11. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava iz Tekuće rezerve Budžeta KSB/SBK za 2022. godinu za Osnovnu glazbenu školu „Jakova Gotovca“, Novi Travnik – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
    12. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava iz Tekuće rezerve Budžeta KSB/SBK za sport u 2022. godini – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
    13. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za provođenje Programa i kriterija utroška sredstava za poticaje u poljoprivredi – primarna poljoprivredna proizvodnja – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
    14. Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za nabavku računara za potrebe Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
    15. Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za nabavku telefonskih usluga i usluga interneta za potrebe Kantonalnog pravobranilaštva Vitez – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    16. Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za nabavku laminata i uređenje potkrovlja zgrade Općinskog suda u Travniku – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    17. Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za plaćanje računa za nabavku ortopedskih pomagala – Kantonalna uprava za branioce
    18. Saglasnost za raspisivanje javnog konkursa za prijem državnih službenika u Kantonalnoj upravi za branioce – Kantonalna uprava za branioce
    18. Saglasnost za zaključivanje ugovora o privremenim i povremenim poslovima za potrebe Kantonalne uprave za branioce – Kantonalna uprava za branioce
    20. Prijedlog zaključka o davanju saglasnosti za nabavku usluga banjsko – klimatskog liječenja za potrebe branilačke populacije – Kantonalna uprava za branioce
    21. Saglasnost za nabavku računara za potrebe Kantonalnog tužilaštva Travnik – Ministarstvo pravosuđa i uprave
    22. Saglasnost na izmjene i dopune planova javnih nabava škola za 2022. godinu (22x) – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
    23. Saglasnost za pokretanje postupaka javnih nabavki za potrebe škola (34x) – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
    24. Informacija o realizaciji Zaključka Vlade broj: 01-04.1-8455/2022 od 10.11.2022. godine – Ministarstvo privrede
    25. Izvještaj načelnika Općine Vitez i utrošku doniranih sredstava za oblast civilne zaštite – Kantonalna uprava za civilnu zaštitu

     

  • Čestitka Ministarstva privrede SBK uz Dan rudara

    Čestitka Ministarstva privrede SBK uz Dan rudara

    Danas se u bosanskohercegovačkim rudnicima obilježava 21. decembar – Dan rudara, u znak sjećanja na događaje u Husinu 1920. godine kada su rudari zbog katastrofalnih uslova rada i malih plaća počeli štrajk.
    Srednjobosanski kanton prepoznatljiv je po svojih rudnicima, čija su najveća i najznačajnija vrijednost časni i čestiti ljudi – rudari. Vašim trudom i rizikom koji preuzimate svakog trena činite da privreda ovog kantona napreduje. Dužnost svih nas je da vam obezbijedimo sigurnost u radu, bolje uslove i adekvatnu nagradu za vaš rad.
    U očekivanju veće sigurnosti na radu, boljih materijalnih i životnih uslova rudara i njihovih porodica, svim rudarima želim dobro zdravlje i uspjeh u radu uz tradicionalni rudarski pozdrav: Sretno!
  • Podrška djeci i mladima s poteškoćama u razvoju u SBK-a

    Podrška djeci i mladima s poteškoćama u razvoju u SBK-a

    U okviru projekta „Inkluzija je pravo i obaveza II“,  kojeg implementira Udruženje/Udruga „Osmijeh“ iz Novog Travnika uz financijsku podršku Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, realiziraju se radno-okupacione i muziko radionice te se pruža dodatna podrška edukatora-rehabilitatora za djecu s poteškoćama u razvoju u školi. Projekat se realizira u 3 općine SBK-a: Novi Travnik, Bugojno i Travnik.

    U radno-okupacionim i muziko radionicama učestvuje 4 do 6 djece i mladih s poteškoćama u razvoju. Aktivnosti se provode u 5 mjeseci realizacije projekta. Ukupno je  realizirano 40 radionica.

    Cilj ovih radionica je upravljanje i smanjivanje stresa, ublažavanje bolova, izražavanje osjećaja, pamćenja, poboljšanje komunikacije kao i same socijalizacije u društvu, razvoj motorike, povećanje zadovoljstva životom, opuštanje i smirivanje. Također, ovim radionicama utičemo na razvoj fine motorike prstiju, šake, razvoj senzornih vještina, osjećaja vrijednosti i prihvaćenosti u zajednici, jačanje slike o sebi, rad u timu i razvoj prijateljstava u grupi.

    Pored ovih radionica u okviru istoimenog projekta pružale su se i dodatne usluge rada edukatora-rehabilitatora za 2 učenika s poteškoćama u razvoju. Cilj ove aktivnosti je:

    1. Individualni rad usmjeren je na razvijanje potencijalai sposobnosti dijece i mladih kako bi mogli ostvariti bolju osobnu i socijalnu integraciju, te samim tim i kvalitetnije živjeti u zajednici.
    2. Usvajanje ishoda učenja predviđenih prilagođenim programom ili IEP-om te davanje mjera i preporuka za poboljšanje rada i ishoda učenja po predmetima.

    Isti se odvijao u 6 termina rada sa učenicima. Također, planiran je i nastavak pružanja edukacijsko-rehabilitacijske podrške za ove učenike. Ovaj vid podrške pružala je Katarina Lešić, magistra edukacijske rehabilitacije. Radionice muzikoterapije realizirala Dragana Perić, prof. teoretskih muzičkih predmeta a radno-okupacione radionice Marinela Bošnjak, magistra razredne nastave.

    Roditelji djece s poteškoćama u razvoju iskazali zadovoljstvo pruženim podrškom i iskazali potrebu za kontinuiranim radom sa istima.

  • Akademija povodom 28. godišnjice od pogibije heroja Gorana Ćišća

    Akademija povodom 28. godišnjice od pogibije heroja Gorana Ćišća

    U velikoj sali Centra za obrazovanje i kulturu Gornji Vakuf-Uskoplje večeras je održana Akademija u povodu 28. godišnjice od pogibije heroja Bosne i Gornjeg Vakufa Gorana Ćišića. Organizator ove veoma lijepe i hvale vrijedne akademije je Udruženje boraca „Goranovi“.

    Ispred Udruženja „Goranovi“ obratio se predsjednik tog udruženja Ibrahim Topčić koji je pročitao dva pisma poginulog Hakije Topića napisana svojoj supruzi sa bosanskohercegovačkih ratišta.

    Prisutnima se obratio Midhat Softić, dok je Sakib Aljić, zvani Bambus, koji je porijeklom iz Srebrenice a u vrijeme rata je bio pripadnik Goranovih uz muzičku pratnju svoga sina otpjevao pjesmu posvećenu velikom komandantu.

    Sa dvije pjesme publiku je počastila Melika Hadžiahmetović. Pored Gornjevakufljana Akademiji su prisustvovali i Ljuti Krajišnici iz Krajine, gosti iz Srebrenika, kao i gosti iz drugih gradova. Program su vodili Melika Hadžiahmetović i Haris Vukojević.

  • Održan Poslovni forum u Travniku

    Održan Poslovni forum u Travniku

    Kako unaprijediti poslovne prilike nakon dobijanja kandidatskog statusa za članstvo naše zemlje u Evropskoj uniji, jedna je od tema osmog Poslovnog foruma, koji je u Travniku organizovao Evropski pokret u BiH. Učesnici su ukazali na brojne probleme sa kojima se suočava domaća privreda te mjere koje bi naša zemlja trebala poduzeti kako bi povećala konkutrentnost i približila se standardu evropskih zemalja.

    Privreda naše zemlje, naročito ona orijentirana ka izvozu, već godinama je u EU, no kako bi bila konkurentnija, poručuju poslodavci, potrebno je i zakonske propise prilagoditi evropskim. Jer u trenutnom ambijentu, brojni problemi uveliko im otežavaju poslovanje.

    Na putu ka evropskim integracijama neophodna je i saradnja svih nivoa vlasti, a što bi, uz izmjenu zakonskih propisa, značilo podršku novim investitorima. A resurse, među kojima su u Srednjobosanskom kantonu industrija tekstila, kože i obuće, snažan metalski sektor te turizam, itekako imamo.

    Ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH Amir Zukić  ističe kako treba pokušati pojednostaviti ulazak u biznis, izlazak iz biznisa, kao i olakšati poslovanje, a da tu misli na pojednostavljenje finansijskih propisa smanjenje obaveza.

    Dobijanje kandidatskog statusa za članstvo BiH u EU pozitivan je signal i za strane investitore i tu priliku za snažniji razvoj privrede, treba iskoristiti, istaknuto je.

    -Najveći uspjeh koji smo trenutno ostvarili u procesu evropskih integracija je dobivanje kandidatskog statusa – to nam otvara vrata bržem ulasku u članstvo u EU, ali sve je do nas. –  ističe Predrag Praštalo, predsjednik Evropskog pokreta u BiH.

     

  • Javni poziv za „Izbor najboljeg sportiste Kantona za 2022. godinu”

    Javni poziv za „Izbor najboljeg sportiste Kantona za 2022. godinu”

    Na osnovu člana 2. Pravila za izbor spotiste i sportske ekipe Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna, a u cilju što transparetnijeg izbora najboljih sportista, sportskih ekipa i posebnih priznanja Sportskog saveza Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna, Sportski savez Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna objavljuje

    JAVNI POZIV za dostavu prijedloga kandidata za

    „Izbor najboljeg sportiste Kantona za 2022. godinu” 

    Član 1. 

    Objavljuje se Javni poziv za dostavu prijedloga kandidata za  „Izbor najboljeg sportsite Kantona za 2022. godinu” sa Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna za ostvarene rezultate u 2022. godinu.

    Član 2.

     Za nominaciju za  „Izbor najboljeg sportiste Kantona za 2022. godinu” treba da ispunjavaju sljedeće uslove:

    1. da su sportiste članovi kluba sa područja SBK/KSB;
    2. da su sportski klubovi i ekipe upisane u Registar sportskih klubova Ministarstva obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta;
    3. sportisti, sportski klubovi i ekipe sa područja Općine Kiseljak moraju imati status članice granskog saveza sa područja SBK/KSB, a isti mora biti član Sportskog saveza SBK/KSB.

    Član 3.

    Nominacije za „Izbor najboljeg sportiste Kantona za 2022. godinu” dostavljaju se za sljedeće kategorije:

    • najuspješniji sportista,
    • najuspješnija sportiskinja,
    • najuspješniji sportista iz ekipnih sportova,
    • najuspješnija sportiskinja iz ekipnih sportova,
    • najuspješniji sportista u kategoriji juniora,
    • najuspješniji sportista u kategoriji juniora iz ekipnih sportova,
    • najuspješnija sportiskinja u kategoriji juniorki,
    • najuspješnija sportiskinja u kategoriji juniorki iz ekipnih sportova,
    • najuspješniji sportista u kategoriji kadeta,
    • najuspješniji sportista u kategoriji kadeta iz ekipnih sportova,
    • najuspješnija sportiskinja u kategoriji kadetkinja,
    • najuspješnija sportiskinja u kategoriji kadetkinja iz ekipnih sportova,
    • najuspješniji sportista u kategoriji sportista/iskinja s tjelesnim oštećenjem,
    • najuspješniji trener,
    • najuspješniji trener iz ekipnih sportova,
    • najuspješnija ekipa u muškoj konkurenciji,
    • najuspješnija ekipa u ženskoj konkurenciji,
    • najuspješnija juniorska ekipa u muškoj konkurenciji,
    • najuspješnija juniorska ekipa u ženskoj konkurenciji,
    • najuspješnija kadetska ekipa u muškoj konkurenciji,
    • najsupješnija kadetska ekipa u ženskoj konkurenciji,
    • najuspješnija ekipa u kategoriji sportista s tjelesnim oštećenjem.

    Izbor u navedenim kategorijama vršit će se u skladu sa Pravilima za izbor sportiste i sportske ekipe SBK/KSB koji je sastavni dio Javnog poziva.

    Član 4.

     Nominacije za posebna priznanja Sportskog saveza SBK/KSB dostavljaju se za sljedeća priznanja:

    1. Nagrada za životno djelo,
    2. Zlatna plaketa Sportskog saveza SBK/KSB,
    3. Srebrna plaketa Sportskog saveza SBK/KSB,
    4. Bronzana plaketa Sportskog saveza SBK/KSB,
    5. Priznanje „Sportski radnik godine“,
    6. Nagrada „Sportski novinar godine“,
    7. Posebna priznanja sportistima i organizacijama.

    Priznanja Sportskog saveza SBK/KSB dodjelit će se u skladu sa Pravilnikom o nagradama i priznanjima Sportskog saveza SBK/KSB koji je sastavni dio Javnog poziva.

    Član 5.

     Nagrada za životno djelo u oblasti sporta dodjeljuje se licima koja neprekidno,  najmanje 50 godina, imaju kontinuirane aktivnosti u oblasti sporta i imaju izuzetno zapažene rezultate i doprinjele razvoju  i unapređenju sporta u sljedećim područjima:

    • Znanstveno-istraživački rad u oblasti sporta,
    • Publicistički rad u oblasti sporta,
    • Organizacijski i sistematski doprinos u oblasti sporta,
    • Projektovanje i izgradnja sportske infrastrukture,
    • Vrhunsko međunarodno dostignuće.

     Član 6.

    Plaketa Sportskog saveza SBK/KSB dodjulju se licima koja su kontinuirano djelovala u oblasti sporta i  imala izuzetno zapažene rezultate i doprinjeli razvoju sporta i unapređenja sporta, afirmisali Kanton i džavu Bosnu i Hercegovin, dodjelju se kako slijedi:

    • Zlatna plaketa Sportskog saveza SBK/KSB dodjeljuje se za aktivan rad preko 40 godina;
    • Srebrna plaketa Sportskog saveza SBK/KSB dodjeljuje se za aktivan rad preko 35 godina;
    • Bronzana plaketa Sportskog saveza SBK/KSB dodjeljuje se za aktivan rad preko 30 godina.

    Član 7.

    Priznanje „Sportski radnik godine” dodjeljuje se  sportskom radniku  koji tokom kalendarske godine ostvari izvanredne rezultate u omasovljenju organizacija, njenom uspješnom rukovođenju i razvoju, učestvuje u ostvarivanju visokih sportskih rezultata,  popularizaciji sporta uopće kao i dugogodišnji uspješni rad u organizacijama sporta.

     Član 8.

    Priznanje „Sportski novinar godine“ dodjeljuje se sportskom novinaru za rad u sportskom novinarstvu, za objektivno i blagovremeno praćenje sportskih događaja na prostoru SBK/KSB.

    Član 9.

    Prijava na Javni poziv treba obavezno da sadrži slijedeće dokumente:

    1. Prijavu za Javni poziv na obrascu br. 1. nominacije za „Izbor najboljeg sportiste Kantona za 2022. godinu” ili obrascu br. 2. nominacije za nagrade i priznanja Sportskog saveza SBK/KSB koji su sastavni dio Javnog poziva;
    2. Kraću biografiju nominovanog kandidata, kluba i ekipe;
    3. Potvrdu krovnog granskog saveza o nastupu za reprezentativne selekcije BiH;
    4. Zapisnik sa takmičenja u pojedinačnim sportovima gdje vidno da je učestvovalo minimalno osam (8) takmičara;
    5. Ovjerene kopije diploma;
    6. Sportski klubovi i ekipe ovjerenu konačnu tabelu za takmičarsku sezonu 2021/2022;
    7. Dokaz o kontinuiranom radu (nagrada za životno djelo, plakete Sportskog saveza SBK/KSB);
    8. CD sa fotografijama i biografijom nominiranih.

    Član 10.

    Prijave sa svim traženim dokumentima u zatvorenoj koverti dostaviti preporučeno poštom,  sa naznakom za Ocjenjivački sud/Žiri „Izbora najboljeg sportiste Kantona za 2022. godinu„ ili za  “Komisiju za nagrade i priznanja Sportskog saveza SBK/KSB” na adresu: 

    Sportski savez SBK/KSB

    Erika Brandisa bb

    72270 Travnik 

    (na poleđini koverte navesti ime i prezime podnosioca, tačnu adresu i kontakt telefon)

    Javni poziv  otvoren je do 20. januara 2023. godine. 

    Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.

    Broj: 01-297/2022-12-05

    Datum: 05. decembar 2022. godine

     

                                                                                                     P R E D S J E D N I K

                                                                               Mirsad Ibrišimbegović, dipl. inž. arh.

     

  • Farmeri ogorčeni na enormno visoke cijene mlijeka

    Farmeri ogorčeni na enormno visoke cijene mlijeka

     

    Mlijeko i mliječni proizvodi u BiH sve skuplji. U trgovinama širom naše zemlje vidljive su nove cijene koje se mijenjaju skoro pa svakodnevno. Međutim, iz raznih udruženja proizvođača širom BiH se žale kako su u sve težem položaju zbog niske otkupne cijene te da nisu krivi za enormno visoke cijene mlijeka u trgovinima. Dakle, postavlje se pitanje ko profitira kada se nalazimo u najvećoj ekonomskoj krizi?

    Cijene mlijeka enormno visoke

    Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK, Amir Bulut za Raport je pojasnio kako proizvodnju mlijeka treba zaštiti i subvencionirati kvalitetnije. Dodao je kako je vrijeme da se vlast počne brinuti za domaću proizvodnju.

    “Visoke su cijene mlijeka. Kreću se od 2.70 do 3 KM. Većina ovih proizvođača plaća do 0.80 feninga i ovo koliko se naplaćuje građanima nije realna cijena. Dakle, za ovakve cijene krivi su prerađivači. Jer oni su napravili ovakvu situaciju. Cijena za litar mlijeka skoro je jednaka cijenama goriva. Nažalost, suočeni smo i sa zatvaranjem velikog broja farmi”, kazao nam je Bulut.

    Dodao je kako postoji značajna razlika između otkupne cijene mlijeka i finalne cijene u lancima snadbjevanja.

    Meso rijetko ko sebi može priuštiti

    “Mliječni proizvodi, pa čak i samo mlijeko, za razliku od brašna i ulja, može da se značajno ograniči. To je najbolja odbrana od izuzetno visokih cijena. Vlast mora da ima mehanizam kako da ublaži rast cijena- Mogu se ograničiti marže. Potom, vrijeme je da se pošalje inspekcija. U EU je trenutno nestašica mlijeka i oni su to brzinski riješili i zaustavili. Mi smo prepušteni sami sebi”, istaknuo je Bulut.

    Međutim, kako nam je kazao situacija nije ništa bolja ni sa cijenama mesa i mesnih proizvoda.

    “Cijene mesa su enormno visoke. Suho meso košta čak 35 KM. Rijetko ko može sebi danas to da priušti. Međutim, vjerovatno će cijene nastaviti rasti. Situacija nije dobra”, zaključio je Bulut za Raport.

    Izvor: raport.ba