Category: SBK

Dok je prosječna plaća u Federaciji trostruko manja od iznosa koji je posljednjih mjeseci dosegla potrošačka korpa, a životni standard građana naše zemlje sve lošiji, milionski iznosi i dalje se izdvajaju za zvaničnike izvršne i zakonodavne vlasti, a koji, osim na entitetskim nivoima, i u nekim kantonima još imaju pravo na plaću i nakon okončanja mandata. Naša travnička ekipa uporedila je standard građana sa primanjima njihovih zastupnika.

Sa oko 900 maraka, Srednjobosanski kanton je, kao i godinama ranije, na posljednjem mjestu po prosječnoj plaći u Federaciji. No, ni tu cifru ne zaradi veliki broj radnika u realnom sektoru, među kojima je više od 5 hiljada tekstilaca, čija su prosječna primanja oko 600 maraka. S druge strane, paušali zastupnika u Skupštini SBK-a, sa usvojenim povećanjem osnovice za ovu godinu, iznosit će dvostruko više – oko 1.100 maraka, dok će plaće 18 profesionalnih zastupnika, uz paušal, dosegnuti 3 i po hiljade.

Plaću u trajanju jedne godine, nakon prestanka javne dužnosti, dok ne nađu drugi posao ili odu u penziju, zahvaljujući zakonima koje su prethodno sami usvojili, zatražilo je 9 zastupnika iz proteklog mandata Skupštine SBK-a – HDZ-ovi Josip Kvasina, Anto Lozančić i Dajana Maros, SDA-ovi Muharem Grabus, Amer Mrako, Melisa Musa Šijak iz SDA, SBB-ovi Edina Hrustić i Almir Švago , te Željka Bošnjak iz SDP-a. Za tu namjenu iz kantonalnog budžeta planirano je skoro 480 hiljada maraka, odnosno u bruto iznosu oko 4,5 hiljade mjesečno po zastupniku.

Predsjedavajući Skupštine SBK-a Dražen Matišić (HDZ BiH) ističe da je trenutno zakonsko rješenje takvo kakvo je: „Ako ne dođe do drugačijeg prijedloga, mi ćemo se ponašati kako je trenutno na snazi“.

„Ako ste proveli jedan mandat, treba proći 6 mjeseci da biste dobili negdje posao ili konkurisali na neku javnu ustanovu, preduzeće. Ovo su, ipak, izabrani ljudi koji su dobili čast da predstavljaju građane, iz tih razloga treba prethodne zakone riješiti i onda ne bi bio problem ukidanje bijelog hljeba“, kaže premijer SBK-a Tahir Lendo (SDA).

Većina zastupnika s kojima smo razgovarali kaže da su samo iskoristili svoje zakonsko pravo. I to je tačno, no šta je sa pravima drugih građana, pitaju se penzioneri čiji su zahtjevi godinama bez odgovora.

„To je licemjerstvo. Među onima koji su podnijeli zahtjev ima i onih koji su podnijeli inicijativu da se zakonski reguliše da nema bijelog hljeba. To je dovoljno bilo da penzionerima koji su sa minimalnim penzijama da se uplate markice“, tvrdi Senad Buljina, predsjednik Saveza udruženja penzionera SBK-a.

Za razliku od zastupnika, radnik na području SBK-a nakon 15 do 25 godina rada, u slučaju gubitka posla, godinu dana dobija tek oko 400 maraka. Nezaposlenim porodiljama mjesečna naknada iznosi oko 300 maraka. Građani su uglavnom nezadovoljni ovakvom raspodjelom budžetskog novca.

Ponašanje političara prava je slika bh. društva, stav je struke, a bijeli hljeb jedna od sramnih privilegija u odnosu na standard građana. A upravo u kriznim vremenima, neophodno je kažu, politički odgovorno djelovati.

„Riječ je zaista o bahatom i poprilično drskom ponašanju zvaničnih predstavnika svih nivoa vlasti. Oni su odavno izgubili bilo kakav kontakt sa bosanskohercegovačkom realnosti. Nažalost, oni su u pravu, jer je to po zakonu. Ali zakon nije sveto slovo, zakoni se trebaju mijenjati“, poručuje Dženeta Omerdić, profesorica Državnog i međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Tuzli.

No, za njihovu promjenu treba politička volja, ali iako su inicijative pokretane, do sada volje za ukidanjem bijelog hljeba nije bilo. I dok se u predizbornim kampanjama većina političara poziva na poštivanje volje građana, ovakvi primjeri pokazuju da su im vlastiti interesi, ipak, na prvom mjestu.

Broj zastupnika koji su zatražili pravo na bijeli hljeb možda bi bio i veći da dio njih nije ostao u skupštinskim klupama i u novom sazivu. Ali, ova nezarađena plata koje, pozivajući se na zakon, ne žele da se odreknu – nije jedino sporno pitanje. Tu su i dvostruke funkcije, koje u ovom sazivu obavljaju četiri člana Vlade u tehničkom mandatu, u isto vrijeme i zastupnika u Skupštini SBK-a. Značajnija od pitanja koje naknade primaju je činjenica da zakone predlažu – i onda ih opet sami usvajaju. Ali to je tema neke druge priče…

federalna.ba

Srednjobosanski kanton dobio je budžet za 2023. godinu, u nikad većem iznosu od 305.700.000 maraka. Potvrdili su ga i zastupnici u kantonalnoj Skupštini, ocijenivši ga spojem socijalne i razvojne komponete u odnosu na realno stanje i potrebe. Najznačajnija novina je povećanje osnovice za obračun plaća uposlenih u javnom sektoru sa 330 na 363 marke, što će u konačnici značiti za 10% veće plaće.

Budžetom se nastoji zadržati finansijska stabilnost, kako je istaknuto, a planirano je i povećanje plaća za oko 5.5 hiljada uposlenih u javnom sektoru za 10%, a čiji troškovi su inače i najveća stavka za koju se izdvaja oko 179 miliona maraka ili 59% sredstava iz kantonalnog budžeta.

“On je za oko 11% veći od proračuna za 2022. godinu i ono što smo mi kao Vlada ocijenili da je ovo najbolji mogući balans između socijalne i razvojne komponente”, navela je Mirjana Plavčić, ministrica finansija SBK-a.

“Razvojna se naravno oslikava kroz preko 20 miliona kapitalnih transfera, kroz povećanje sredstava za gospodarstvo, za poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, socijalno ugrožene osobe, braniteljsku populaciju”, pojašnjava Dražen Matišić, predsjedavajući Skupštine SBK-a.

Uz nerealan način povećanja plaća, koje su funkcionerima više za oko 300, a prosvjetarima 120 maraka, iz opozicionih stranaka koje su bili protiv, kažu, nezadovoljni su i načinom raspodjele i trošenja novca suprotno kriterijima, te neusvajanjem njihovih amandmana.

“A koji se prije svega tiču izdvajanja za poljoprivredne podsticaje, i razvoj poljoprivrede, kao i ukidanje taksenih markica premija zdravstvenom osiguranju, ukidanja finansiranja političkih stranaka, da se povećaju naknade za majke porodilje. Pošto nisu uvaženi naši prijedlozi, mi smo bili protiv”, kazao je zastupnik NiP-a u Skupštini SBK-a Haris Kaniža.

“Nismo zadovoljni generalno kako se implementiraju grantovi u ovom kantonu, jer je revizija federalna utvrdila da se odokativnom metodom, odnosno kako ministri, kako Vlada hoće dodjeljuju sredstva bez ikakvih kriterija”, ističe zastupnik SDP-a i Skupštini SBK-a Senad Selimović.

Inače, uz značajna sredstva za ulaganje u rekonstrukciju školskih objekata, za podršku privredi budžetom kantona za ovu godinu predviđeno je 5 miliona, dok je podrška poljoprivrednoj proizvodnji planirana u iznosu od 2,4 miliona maraka.

 

federalna.ba

Premiju zdravstvenog osiguranja, kojom se osiguranici oslobađaju plaćanja participacije za usluge pružene u zdravstvenim ustanovama, stanovnici Srednjobosanskog kantona i ove godine plaćaju po 29 KM. I mogu je kupiti do kraja marta. Međutim stanovnici kantona sa najnižom plaćom u Federaciji žale se da i pored plaćene premije najčešće budu zakinuti za lijekove sa esencijalne liste na kojoj je do kraja prošle godine bilo 108 lijekova.

Premiju ili takozvanu markicu u ovom kantonu po cijeni kao i prošle godine, a kojoj treba dodati i iznos bankovnih troškova, obavezni su kupiti svi osiguranici osim djece do 18 godina, te nezaposlenih demobilisanih boraca i nezaposlenih članova njihovih porodica. Uplatom premija budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja SBK u prošloj godini pojačan je za više od tri i po miliona maraka, koje se koriste za finansiranje zdravstvene zaštite.

“Preko 120.000 premija je kupljeno u našem kantonu što je cca nekih 3,6 miliona KM. Dio sredstava se vraća ustanovama primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, a od djela tih sredstava se finansira sve ono što je potrebno za osiguranike što u kantonu, što u kliničkim centrima izvan ovih prostora”, pojašnjava direktor ZZO SBK-a Dragan Solomun.

Nažalost, ova sredstva baš kao i ukupan budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja koji je ove godine planiran u iznosu nešto višem od 140 miliona maraka i iz kojeg najveći dio ode na plaće i naknade zaposlenih u zdravstvenim ustanovama, nedovoljan je za sve veće potrebe stanovništva za zdravstvenim uslugama. Oni koji svake, pa i ove godine plaćaju premiju ne kriju nezadovoljstvo kako zbog cijene, tako i usluga.

“Ništa ne koristi, to je jedino vođenje evidencije nekakve. Mi opet plaćamo participaciju u bolnici i sve.”

“Nije dobro, slabe su penzije. Da su veće penzije neka ih, ali bože moj, šta je tu je.”

“Ma nemaš ništa, sam te pročita da imaš. Opet ti je platit sve i gotovo.”

“Ma ovo samo uzimaju pare.”

Posebno ističu praksu pojedinih ljekara u domovima zdravlja na uskraćivanje prava na lijekove sa esencijalne liste, koje su i pored preporuke specijaliste, te plaćene premije prinuđeni kupovati. Ovakva praksa posebno pogađa penzionere koji sa penzijama koje više liče na socijalnu pomoć, preživljavaju.

“Vlada donosi listu lijekova koji se mogu dobiti na liječnički recept i ono što se nalazi na toj list pacijenti trebaju dakle dobiti. Naravno ljudi imaju pravo i na pritužbe, onaj ko je imao određenih problema adresa je Zavod, onda ćemo mi u njihovo ime provjeriti o čemu se tu radi”, dodaje Solomun.

A Vlada, koja donosi listu lijekova za koju godišnje treba izdvojiti oko 19 miliona maraka, odlučila je da dosadašnju esencijalnu listu od 108, proširi sa novih 6 lijekova koji bi pacijentima trebali biti dostupni od narednog mjeseca. No, sve je ovo samo gašenje požara jer bez ozbiljne reforme zdravstva kako u Federaciji, tako i u ovom kantonu koji ima pet bolnica, slaba je korist onima koji njihove usluge, prije svega u prevenciji bolesti trebaju.

 

 

federalna.ba

 

U Javnoj ustanovi Dom zdravlja Bugojno počela sa radom četiri specijalista koji su na specijalizaciju otišli 2017.godine, a tokom 2022.godine uspješno završili specijalizacije, položili specijalističke ispite i počeli sa radom u svojim službama

1. Specijalista ortodoncije, dr Adisa Smailović
2. Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske dijagnostike, mr. ph Adem Golić
3. Specijalista urgentne medicine, dr Kemal Karabeg
4. Specijalista pulmologije, dr Ilhana Bevrnja Haračić

Direktorica Doma zdravlja Bugojno, prim dr Irhada Strukar, je istakla da je ovo veliko pojačanje za Dom zdravlja Bugojno i zaželila im sretan i uspješan rad.

 

bug.ba

 

 

 

Vlada SBK je usvojila zapisnike sa 152. redovne sjednice i zapisnik sa 49. vanredne sjednice.

Usvojeni su i Programi rada ministarstava, uprava, upravnih organizacija, službi i ureda Vlade Srednjobosanskog kantona za 2023. godinu.

Na prijedlog Ministarstva zdravstva i socijalne politike, Vlada SBK je donijela Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju Liste lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja Zavoda za zdravstveno osiguranje Srednjobosanskog kantona od 22. 12. 2022. godine, tako što se u članu 8. riječ „januar“ zamjenjuje riječju „februar“.

 

Ministarstvo privrede je predložilo, a Vlada SBK donijela slijedeće odluke:

– Odluka o izmjeni Odluke o usvajanju Programa korištenja sredstava, sa kriterijima raspodjele sredstava, sa pozicije „Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – podrška razvoju poduzetništva i pokretanju novih start up kompanija“ za 2022. godinu, kojom se novčani iznos u članu 2., stav (4) od 550.000,00 KM zamjenjuje novčanim iznosom od 494.000,00 KM.

– Odluka o izmjeni Odluke o usvajanju Programa korištenja sredstava, sa kriterijima raspodjele sredstava, sa pozicije „Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju nezaposlenih osoba i edukaciju u oblasti deficitarnih zanimanja“ za 2022. godinu, kojom se novčani iznos u članu 2., stav (3) od 30.000,00 KM zamjenjuje novčanim iznosom od 19.000,00 KM.

– Odluka o izmjeni Odluke o usvajanju Programa korištenja sredstava, sa kriterijima raspodjele sredstava, sa pozicije „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima za javno – privatno partnerstvo“ za 2022. godinu, kojom se novčani iznos u članu 2., stav (4) od 100.000,00 KM zamjenjuje novčanim iznosom od 20.000,00 KM.

– Odluka o izmjeni Odluke o usvajanju Programa korištenja sredstava, sa kriterijima raspodjele sredstava, sa pozicije „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – podrška razvoju poduzetničkih zona“ za 2022. godinu, kojom se novčani iznos u članu 2., stav (4) od 200.000,00 KM zamjenjuje novčanim iznosom od 250.000,00 KM.

– Odluka o izmjeni Odluke o usvajanju Programa korištenja sredstava, sa kriterijima raspodjele sredstava, sa pozicije „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – poticaji privredi“ za 2022. godinu, kojom se novčani iznos u članu 2., stav (4) od 530.000,00 KM zamjenjuje novčanim iznosom od 580.000,00 KM.

– Odluka o izmjeni Odluke o usvajanju Programa korištenja sredstava, sa kriterijima raspodjele sredstava, sa pozicije „Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – poticaji privredi“ za 2022. godinu, kojom se novčani iznos od 3.170.000,00 KM zamjenjuje novčanim iznosom od 3.274.000,00 KM.

– Odluka izmjeni Odluke o usvajanju Programa korištenja sredstava, sa kriterijima raspodjele sredstava, sa pozicije „Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – za učešće na sajmovima i izložbama“ za 2022. godinu, kojom se novčani iznos u članu 2., od 150.000,00 KM zamjenjuje novčanim iznosom od 153.000,00 KM.

– Odluka o izmjeni Odluka o usvajanju Programa korištenja sredstava, sa kriterijima raspodjele sredstava, sa pozicije „Tekući transferi neprofitnim organizacijama“ za 2022. godinu, kojom se novčani iznos u članu 2, stav (2) od 105.000,00 KM zamjenjuje novčanim iznosom od 155.000,00 KM.

– Odluka o pokretanju postupka za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane na lokalitetu Barica i Bašća, općina Fojnica.

– Odluka o pokretanju postupka za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane na lokalitetu Ravan, općina Fojnica.

Na prijedlog Ministarstva finansija, Vlada SBK je donijela Odluku o izvršavanju neplaniranih sredstava u Budžetu Srednjobosanskog kantona za 2022. godinu, kojom se dopušta Srednjoj školi „Nikola Šop“ Jajce izvršenje ostvarenih vlastitih prihoda u iznosu od 420,00 KM.

 

Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta je predložilo, a Vlada SBK donijela slijedeće odluke:

– Odluka o izdvajanju sredstava iz Budžeta SBK za 2022. godinu, za zamjenu prozora u OŠ „Han Bila“ u iznosu od 27.824,94 KM. Sredstva će se doznačiti poduzeću „DKM GRADNJA“ d.o.o. Maglaj.

– Odluka o izdvajanju sredstava iz Budžeta SBK za 2022. godinu, za zamjenu prozora u OŠ „Dubravica“ u iznosu od 35.247,16 KM. Sredstva će se doznačiti poduzeću „ŽALUZINE STYLE“ d.o.o. Zenica.

– Odluka o davanju saglasnosti osnovnim školama za raspisivanje natječaja za popunu radnih mjesta za školsku 2022/23. godinu, (Osnovna škola „Vitovlje“ Travnik i drugi).

– Odluka o davanju saglasnosti srednjim školama za raspisivanje natječaja za popunu radnih mjesta za školsku 2022/23. godinu, (Mješovita srednja škola „Travnik“ u Travniku i drugi)

Ministarstvo finansija je predložilo, a Vlada SBK donijela Odluku o visini blagajničkog maksimuma za 2023. godinu, (sa Pregledom odobrenog blagajničkog maksimuma Budžetskim korisnicima Srednjobosanskog kantona za 2023. godinu).

 

Vlada SBK je dala i slijedeće saglasnosti:

– Saglasnost Ministarstvu privrede za pokretanje postupka za odabir najpovoljnijeg ponuđača za izradu Strategije razvoja male privrede u Srednjobosanskom kantonu. Skupština Srednjobosanskog kantona usvojila je Zakon o podsticaju male privrede Srednjobosanskog kantona. Za implementaciju navedenog zakona potrebno je donijeti niz značajnih dokumenata koji će omogućiti njegovu primjenu u cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i unapređenja uslova za dalji napredak rast i razvoj poslovnih subjekata u Srednjobosanskom kantonu.

– Saglasnost Ministarstvu zdravstva i socijalne politike za raspisivanje javnog natječaja za nominiranje člana Upravnog odbora Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo kao predstavnika Srednjobosanskog kantona.

– Saglasnosti za nabavku roba i usluga za potrebe Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

 

Usvojeni su i slijedeći izvještaji:

– Izvještaj Ministarstva unutrašnjih poslova o rezultatima korištenja radara za razdoblje oktobar – decembar 2022. godine. Uvidom u dostavljene izvještaje od strane organizacionih jedinica (policijskih stanica) evidentiran je ukupan broj počinjenih prekršaja koji su zabilježeni putem stacioniranih i mobilnih radarskih sistema u periodu od mjeseca oktobra-listopada do decembra- prosinca 2022.godine. U periodu od mjeseca oktobra-listopada do decembra-prosinca 2022.godine putem mobilnih, fiksnih i mobilnih radara koji imaju noćni modus rada, ukupno je evidentirano 16633 prekršaja, što je za 8356, to jeste za 33% manje evidentiranih počinjenih prekršaja u odnosu na prethodni kvartal. Analizirajući sve uplate od 01.10. do 31.12.2022.godine koje obuhvataju i uplate za prekršaje koji su počinjeni u ranijem periodu, iznos uplate u budžetu iznosi 1.222.748,03 KM, te je evidentno povećanje u odnosu na visinu izvršenih uplata u III kvartalu 2022.godine.

– Izvještaji o radu inspekcija za prvu sjednicu u mjesecu januaru 2023. godine.

– Izvještaji o realizaciji zaključaka Vlade za prvu sjednicu u mjesecu januaru 2023. godine.

Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta, Vlada SBK je donijela Odluku o raspodjeli sredstava za visoko školstvo za akademsku 2022/23. godinu u ukupnom iznosu od 104.043,50 KM. Sredstva će se raspodijeliti kako slijedi:

– Studenski centar Sarajevo izdvaja se iznos od 82.495,00 KM,

– Studenski centar „Univerzitet u Zenici“ izdvaja se iznos od 16.185,00 KM,

– Studenski centar „Džemal Bijedić“ Mostar izdvaja se iznos od 2.943,50 KM,

– Studentski centar „Univerzitet u Tuzli“ izdvaja se iznos od 2.420,00 KM.

 

 

Prema posljednjim informacijama koje dolaze iz Jajca, desetine radnika firme Metalleghe Silicon ostat će bez posla.

Naime, ova firma u kojoj trenutno radi oko 160 radnika donijela je odluku o gašenju sve tri peći u poslovnoj jedinici u Jajcu, što će značiti prekid proizvodnje.

Ova odluka je donesena nakon sastanka između Vijeća zaposlenika sa predstavnicima poslodavaca. U Vijeću zaposlenika su bili Suad Agić, Nisvet Dedić, Latif Đulić, Marko Glavaš, Nenan Veltruski i Sanjin Žuna. Predstavnik poslodavaca bila je direktorica poslovne jedinice u Jajcu Janja Rudić, a sastanku je prisustvovala i pravnica Milka Novak.

Jedina tačka dnevnog reda sastanka bila je aktuelna situacija – rad pogona i organizacija u narednom periodu.

– Zbog komplikovanih odnosa na tržištu gotovog proizvoda, uz uvažavanje činjenice da je veliki broj naših kupaca ugasio proizvodnju, kao i visokih cijena i nedostatka električne energije, donesena je odluka od strane poslodavca, da se rad na sve tri peći do daljnjeg obustavi na dan 23. januara 2023. godine. Imajući u vidu gore navedeno i kao posljedica istog, smanjenje potrebe za radnom snagom u obimu koji trenutno postoji, ugovori o radu na određeno vrijeme neće se otkazivati, ali se zbog objektivnih razloga neće moći produžavati, te će sa istekom svakog pojedinačno, radnicima, čiji je status ugovora o radu – rad na određeno vrijeme, prestati radni odnos zbog isteka. Svi ovi radnici, s obzirom na dužinu rada u preduzeću i uz činjenicu da društvo redovno plaća naknadu za slučaj nezaposlenosti srazmjerno moći, će ostvarivati određena prava na naknadu preko zavoda. Plan rada, nakon potpune obustave proizvodnje na svim pećima je u fazi izrade i svi radnici će biti blagovremeno obaviješteni o načinu njihovog angažmana u periodu od potpunog zastoja do daljnjeg – stoji u zaključku nakon sastanka koji je potpisao predstavnik zaposlenika Suad Agić.

 

Komentar na novonastalu situaciju u poslovnoj jedinci u Jajcu za Faktor je dala direktorica Janja Rudić.

– Visoke cijene električne energije u BIH i okruženju su dovele našu kompaniju u situaciju nekonkuretnosti na evropskom tržištu. Uvažavajući činjenicu da su cijene energije drastično rasle i u Evropskoj uniji u posljednjih 12 mjeseci, prednost elektro intenzivnih industrija, naših konkurenata, u Evropi je to što imaju ogromne podrške i subvencije lokalnih vlasti u formiranju cijena energije, s ciljem održavanja proizvodne aktivnosti i zaposlenosti na stabilnom nivou. Mi, nažalost, nismo naišli na razumijevanje vlasti po tom pitanju, te je Uprava bila primorana donijeti tešku odluku o potpunoj obustavi proizvodnje – kaže Rudić.

 

Ona dodaje da Metalleghe grupacija posluje skoro 20 godina u Bosni i Hercegovini i kroz prethodne dvije decenije su se pokazali kao društveno odgovorno preduzeće.

– Kroz sve godine poslovanja gradili smo i održavali dobre odnose sa lokalnom zajednicom u kojoj poslujemo, kroz razne vidove podrške. Naši uposlenici su uvijek bili osnovni resurs kompanije. To smo pokazali i kroz isplatu jednokratne pomoći u iznosu 1.080 KM našim uposlenicima, s ciljem da im olakšamo prevazilaženje inflatornih kretanja u 2022. godini. Oduvijek smo težili stvaranju kontinuiteta, dajući stabilan posao mladim ljudima, među kojima su i sinovi zaposlenih koji su već dio naše radne snage. Uprkos potpunoj obustavi proizvodnje, kompanija ne planira otkaze ugovora o radu za radnike koji imaju ugovor na neodređeno, koliko god obustava da traje. Djelujući drugačije od toga, rizikovali bismo da izgubimo dragocjene resurse koje bismo morali tražiti u inozemstvu. Stoga je zadatak kompanije u narednom periodu rješavanje problema snabdijevanja električnom energijom radi ponovnog pokretanja proizvodnje i vraćanja uposlenika u pun radni angažman – rekla je za naš portal Rudić.

Ova firma bila je dugogodišnji sponzor NK Metalleghe BSI, koji se čak takmičio i u Premier ligi BiH, ali su im u septembru 2021. godine otkazali sponzorstvo i sada se klub zove NK Jajce.

 

faktor

Uprava policije MUP-a Srednjobosanskog kantona tokom 2022.godine je nizom planskih aktivnosti uspjela da unaprijedi stanje sigurnosti na području kantona, po svim važnijim segmentima. Takva ocjena temelji se na sigurnosnim pokazateljima, a posebno na činjenici da nije bilo slučajeva najtežih krivičnih djela koja su ostala nerasvijetljena.

Zahvaljujući navedenim aktivnostima ostvareni su značajni rezultati rada u oblasti kriminaliteta, saobraćaja i javnog reda i mira, na osnovu čega je stanje sigurnosti u ovoj godini ocijenjeno kao zadovoljavajuće.

 

KRIMINALITET

 

Procenat ukupne rasvijetljenosti krivičnih djela povećan za 2% i iznosi 88%

U toku 2022.godine registrovano je ukupno 1096 krivičnih djela,  što  je za 25 djela ili 2%  više u odnosu na isti period  2021.godine, kada je  registrovano  1071  krivično djelo.

Procenat ukupne rasvijetljenosti krivičnih djela, uključujući i djela iz prethodnog perioda, u odnosu na 2021.godinu povećan je za 2% i iznosi  88%. Ovdje je posebno važno napomenuti rasvijetljenost 6 krivičnih djela iz ranijeg perioda.

Zbog navedenih krivičnih djela prijavljeno je 1090 osoba, što je u odnosu prethodnu godinu povećanje za 19, od kojih je 486 povratnika u vršenju krivičnih djela (45% od ukupnog broja prijavljenih osoba) i 25 maloljetnika. Ovaj podatak nam govori o znatnom povećanju aktivnosti policijskih službenika u ovoj oblasti, čiji uspjeh se ogleda upravo u povećanju broja prijavljenih osoba zbog izvršenja raznih oblika krivičnih djela.

U oblasti kriminaliteta posebna pažnja posvećena je borbi protiv imovinskih delikata, koji su najbrojniji u ovoj oblasti, gdje su evidentni izuzetno dobri rezultati na nivou Uprave policije MUP-a Srednjobosanskog kantona. Ovih krivičnih djela je evidentirano ukupno  439,  što je za 21 djelo ili 5%  više u odnosu na prethodnu godinu.

 

Broj krivičnih djela razbojništava smanjen za 56% 

Kontinuirane planske aktivnosti koje su poduzimali policijski služenici u oblasti imovinskih delikata, uključujući čitav niz preventivnih mjera i radnji, u konačnici su dovele do smanjenja broja krivičnih djela razbojništava za čak 56% u odnosu na prethodnu godinu. Naime, u toku 2022.godine prijavljena su 4 krivična djela od kojih je 1 rasvijetljeno, dok je u prethodnoj godini evidentirano ukupno 9 djela od kojih je 5 rasvijetljeno.

Za izvršenje djela iz oblasti protiv imovine,  u ovom izvještajnom periodu, ukupno  je prijavljeno 378  osoba,  od kojih je 199 povratnika.

Važno je napomenuti da u toku 2022.godine nije bilo evidentiranih krivičnih djela teških krađa iz bankomata podmetanjem eksplozivnih naprava, što je rezultat kontinuiranog poduzimanja planskih aktivnosti na suzbijanju i sprečavanju navedenih oblika krivičnih djela.

 

Rasvijetljeno 8 krivičnih djela teške krađe vozila

Policijski službenici Uprave policije MUP-a Srednjobosanskog kantona su u toku 2022.godine rasvijetlili 8 krivičnih djela teške krađe vozila, što predstavlja 53% rasvijetljenost od ukupno 15 prijavljenih djela. U toku 2021.godine evidentirano je 7 takvih krađa, od kojih je rasvijetljeno 6.  

Važno je naglasiti da je vlasnicima vraćeno 12 vozila i da se uglavnom radi o vozilima starije proizvodnje. 

Navedenim rezultatima doprinijele su pojačane aktivnosti policije na kontroli i pregledu kriminogenih osoba, opservaciji terena, te drugim mjerama i radnjama koje su bile usmjerene na prevenciju krađe motornih vozila, ali i poduzimanjem represivnih mjera protiv njihovih izvršilaca.

 

Prijavljena 2 pokušaja ubistva

U ovom periodu nije bilo evidentiranih krivičnih djela ubistava. Uspješno su rasvijetljena 2 krivična djela pokušaja ubistva, koja su počinjena na području Viteza. Jedno djelo je izvršeno upotrebom vatrenog oružja-pištolja kojom prilikom su 2 osobe zadobile tjelesne povrede, dok je drugo djelo izvršeno upotrebom hladnog oružja-noža kojm prilikom je jedna osoba zadobila tjelesne povrede. 

 

Nastavljena uspješna borba protiv zloupotrebe opojnih droga 

U izvještajnom periodu policijski službenici su u oblasti zloupotrebe opojnih droga nastavili sa uspješnom borbom protiv zloupotrebe opojnih droga. Naime, otkriveno je ukupno 212 krivičnih djela, što je gotovo identično kao i u prethodnoj godini. Zbog ovih krivičnih djela prijavljeno je 218 osoba, od kojih je 47 % povratnika i 1 maloljeta osoba. Navedeni broj otkrivenih djela izuzetno visok, posebno kada uzmemo u obzir period iz ranijih godina.

Važno je napomenuti da su u ovom periodu, između ostalog uspješno ralizovane operativne akcije pod nazivom „ŠTIT“ i „VRBAS“, u kojima su izvršeni pretresi na više lokacija gdje su pronađene značajne količine opojnih droga ( kokain, speed, cannabis i dr.), kao i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem krivičnih djela iz ove oblasti.

Ovo je rezultat inventivnog pristupa u dokumentovanju i dokazivanju navedenih krivičnih djela, za čiju realizaciju su zaduženi specijalizovani timovi za droge. U okviru planskih aktivnosti koje su se provodile,  između ostalog vršene su opservacije kriminogenih osoba, kao i pretresi  stambenih objekata,  motornih vozila  i  osoba, te poduzimane i druge mjere i radnje. Ove aktivnosti su realizovane uz dobru saradnju sa građanima, koja je u mnogome doprinijela poboljšanju efikasnosti u radu policijskih službenika. Ovakve i slične aktivnosti će biti jedan od prioriteta u radu policijskih službenika i u narednom periodu.  

 

Prijavljeno je 101 krivično djelo „Nasilje u porodici“

U toku 2022.godine ukupan broj krivičnih djela „Nasilja u porodici“ iznosi ukupno 101, što je za 3 djela ili 3 % više u odnosu na prethodnu godinu. Za izvršenje  navedenih djela prijavljeno je ukupno 105 osoba, od kojih je 51 povratnik. Policijski službenici uključeni u dokumentovanje i dokazivanje ovih krivičnih djela su posebno obučeni, a ostvarena je i značajna saradnja sa centrima za socijalni rad, kao i drugim relevantnim organima i institucijama.

 

JAVNI RED I MIR

U oblasti javnog reda i mira policijski službenici su u ovom periodu kontinuirano radili na održavanju povoljnog stanja javnog reda i mira, zaštiti lične i imovinske sigurnosti građana, osiguranju javnih skupova i manifestacija, pružanju asistencija, te preduzimali i druge aktivnosti, shodno ukazanim potrebama.

U ovoj oblasti evidentirana su ukupno 1724 prekršaja, što predstavlja smanjenje za 452 ili 21% u odnosu na 2021.godinu. Povećanje rezultata rada policije evidentirano je po pitanju prosjačenja, gdje je povećan broj prekršaja za 127 ili 39% i iznosi ukupno 452 prekršaja. Ovakvim rezultatima u mnogome su doprinijele planske aktivnosti policijskih službenika koje su poduzimane u koordinaciji sa nadležnim službama i institucijama.

 

OBLAST  SAOBRAĆAJA

Broj poginulih u saobraćajnim nezgodama smanjen za 35%, uz istovremeno povećanje broja isključenih vozača zbog alkohola za čak 99,35%

Tokom 2022.godine policijski službenicisu u oblasti saobraćaja kontinuirano poduzimali planskeaktivnostina suzbijanju saobraćajne delikvencije u cilju smanjenja broja saobraćajnih nezgoda, te ublažavanju njihovih posljedica.

Navedene aktivnosti su u mnogome doprinijele smanjenju broja broja saobraćajnih nezgoda za 112 ili 6%  u odnosu na 2021. godinu. Naime, u toku 2022.godine evidentirano je 1720 saobraćajnih nezgoda, dok su u prethodnoj godini evidentirane 1832 nezgode. U ovim nezgodama poginulo je ukupno 15 osobe, što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodnu godinu za 8 osoba ili  35%.  

Zbog različitih prekršaja, iz saobraćaja je isključeno ukupno 1380 vozila, što je za 82 ili 6% više u odnosu na prethodnu godinu, kada je isključeno 1298 vozila. Također, isključena su i 2884 vozača, što je više za 612 ili 27% u odnosu i na prethodnu godinu. Zbog alkoholiziranosti iz saobraćaja je isključen ukupno 2151 vozač, od kojih je 730 vozača zadržano u policijskim stanicama do otriježnjenja zbog prisustva alkohola u organizmu preko 1,5 promila. Broj isključenih vozača zbog alkohola je povećan za čak 1072 ili 99,35 % u odnosu na prethodnu godinu.

 

Korištenje mobilnih i fiksnih radara, kao i LPR kamera

Kontinuiranim korištenjem stacioniranih i mobilnih radarskih sistema, u ovom periodu evidentirano je ukupno 88.439 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, što predstavlja smanjenje za 3.223 ili 3,5 % u odnosu na prethodnu godinu, kada su evidentirana 91.662 prekršaja.

Izuzetan doprinos u poboljšanju stanja sigurnosti na području našeg kantona jeste korištenje LPR kamera, koje između ostalog evidentiraju neregistrovana vozila, kao i vozila koja se potražuju po raznim osnovama, što u mnogome doprinosi rasvijetljavanju raznih oblika krivičnih djela, gdje se pruža veoma efikasna pomoć i drugim policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini.

Važno je napomenuti i oduzimanje vozila višestrukim povratnicima u vršenju najtežih saobraćajnih prekršaja. Vozila se oduzimaju kao sredstva izvršenja prekršaja, kako bi se takve osobe spriječile u daljem činjenju prekršaja, odnosno ugrožavanju sigurnosti u saobraćaju za sve druge učesnike. U ovom periodu takvih vozila je oduzeto ukupno 110, dok su vraćena 62 vozila.   

Uspješno su realizovane razne akcije, kao što su pojačane kontrole neregistrovanosti vozila, alkoholiziranih vozača i dr. koje su također, imale značajan doprinos  u poboljšanju stanja sigurnosti saobraćaja na području našeg kantona.

 

Rad policije u zajednici

Uspješne aktivnosti koje su službenici policije provodili u saradnji sa nevladinim organizacijama, realizovane su kroz stalni program „Rad policije u zajednici“.  Posebno uspješno su realizovane kampanje pod nazivom „Oružje ne štiti, oružje ubija“ i  „Slavi odgovorno, slavi bez oružja“, koja je realizovana u saradnji sa UNDP –om BiH. Tokom izvještajnog perioda policijski službenici našeg ministarstva bili su angažovani na osiguranju brojnih sportskih i vjerskih manifestacija, kao što su Dani Ajvatovice, Sveti Ivo, Sv. Anto i dr., kojom prilikom su službenici policije na adekvatan i profesionalan način poduzeli sve potrebne zakonom propisane mjere i radnje.  

Službenici policije će nastaviti sa ovakvim i sličnim aktivnostima i u narednom periodu, kako bi se stanje sigurnosti zadržalo na zadovoljavajućem nivou, ali i poboljšalo u onim segmentima rada koji se odrede za prioritet budućeg djelovanja.